OPG GRBIĆ ZA PROIZVODNJU BUČINOG ULJA DOBILI I HALAL CERTIFIKAT -
Prije osam godina Ivan Grbić iz Požege zasijao je prve površine s bučom golicom. Bilo je to samo 5 hektara, a danas ima 70 hektara vlastitih površina, od čega je 10 hektara u ekološkom uzgoju, te još 130 hektara ugovorene proizvodnje s kooperantima. Kako bi ova proizvodnja postala što isplativija odlučio se i na preradu buče, odnosno na sušenje bučinih koštica te proizvodnju bučinog ulja.
- Proizvodnja buče u Hrvatskoj zauzima sve značajnije mjesto, trenutno se proizvodi na površini od 4 do 5.000 hektara. Tradicionalno najveća je proizvodnja na području Međimurske i Varaždinske županije odakle se širila prema istoku zemlje. Iako je naša uljara u Požegi trenutno najistočnija u Hrvatskoj smatram da to još dugo neće biti – kaže Ivan Grbić koji je ujedno predsjednik Udruge proizvođača buče i bučinog ulja sa sjedištem u Ivanić gradu.
Za proizvodnju buče, kaže Grbić, potrebno je kvalitetno tlo, te dobra gnojidba, posebno stajnjakom. U ekološkoj proizvodnji puno je ručnog ljudskog rada. - Ove godine dva puta smo je kopali i dosta gnojili stajnjakom. Prinosi su smanjeni u odnosu na konvencionalnu proizvodnju za nekih 25 posto. Kako imamo vlastitu pekaru prije mjesec i pol dana počeli smo i s proizvodnjom jednog novog proizvoda na hrvatskom tržištu - kruha i peciva od integralnog brašna i bučinih koštica i bučine pogače koje prodajemo u Getrou i Mercatoru, uglavnom na području Zagreba – istaknuo je Grbić koji je objasnio da je bučina pogača ono što ostane od koštica nakon proizvodnje ulja. U njoj ima još do 12 posto ulja, a posebno je bogata mineralima.
Na jednom hektaru površine može se dobiti od 1.500 do 2.000 kilograma sirove koštice koju tvrtka Grbić od svojih kooperanata otkupljuje po cijeni do 5,5 kuna po kilogramu, odnosno po onoj cijeni koja važi i na austrijskom tržištu. Polovicu proizvodnje tvrtka preradi u ulje što će ove godine biti oko 15.000 litara, a ostali dio koštica se suši i na taj način prodaje. – Godišnje izvozimo od 40 do 50.000 tona koštica koja slovi na tržištu EU kao najkvalitetnija zbog čega se može prodavati u neograničenim količinama. Htjeli bismo svu košticu preraditi u ulje, ali to ide teško jer je na tržištu bučinog ulja dominantna Austrija, a zatim Njemačka i Švicarska. Međutim, velike su šanse da ulje počnemo izvoziti na Bliski istok jer smo nedavno dobili i certifikat Halal kvalitete. Naši probni uzorci poslani su u Oman i tamo su prošli pa smo nakon toga zatražili Halal certifikat kako bi mogli ostvariti izvoz u tu zemlju – objasnio je Grbić te dodao da imaju i certifikat HACCP koji traži Europska unija.
Sakupljanje buče i odvajanje sjemenki buče od plašta tvrtka obavlja vlastitim strojevima. Sakupljene sjemenke buče u najkraćem mogućem roku idu na pranje, a zatim na sušenje toplim zrakom. Nakon toga osušene se sjemenke čiste te skladište čekajući preradu u ulje.
----------------------------------
------------------------------------------------------------------------
Jedna žlica na dan
Bogatog je, specifičnog i jedinstvenog okusa. Koristi se u kulinarstvu kao preljev za salate u kombinaciji s octom, u jelima od povrća, tjestenine, mesa i kao dodatak kolačima. Zbog svoje boje zanimljiv je i za kreiranje vizualnih efekata prilikom ukrašavanja jela. Konzumiranje bučinog ulja preporuča se prvenstveno kao salatno ulje ili terapeutski jedna velika žlica dnevno.
Bogato vitaminima i nezasićenim masnim kiselinama
Djevičansko bučino ulje je iznimne kvalitete i kao gotov proizvod naročito je bogato vitaminima A, E, C i K. Svježe ulje sadrži više od 60 posto nezasićenih masnih kiselina od čega su najzastupljenije linoleinska, oleinska, palmitinske i stearinske kiseline zbog čega je lako probavljivo. Ovo ulje sadrži i esencijalne masne kiseline, lecitin (koji je prirodni emulgator, otapa ovapnjenja u krvnim žilama), bjelančevine, salicilnu kiselinu koja sprečava grušanje krvi, silicijevu kiselinu i drugo. Konzumiranjem bučinog ulja ublažavaju se poteškoće kod upalnih procesa urinarnog trakta, a posebno prostate i otežanog mokrenja.
