Ako propadne gotovo 7.000 ugroženih tvrtki (prema podacima iz kolovoza, sad ih je još više ugroženo s novim lockdownom) u proračunu će nedostajati 3 milijarde kuna što je ekvivalent sredstvima za čak 130.000 mirovina! 

Budući da već mjesecima upozoravamo da su gospodarske mjere Vlade Republike Hrvatske neadekvatne i da su usmjerene samo na kratkoročnu pomoć dijela pogođenih djelatnosti, odlučili smo istražiti kakve su posljedice takvih odluka. Ekonomist i voditelj Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika, Vuk Vuković analizirao je učinak propasti ugroženih tvrtki na državni proračun. Smatramo da će mikro, malo i srednje poduzetništvo podnijeti najveći teret ove krize te da će mnogi od njih morati zatvoriti svoja vrata zbog izostanka konkretne pomoći.

Analiza se temelji na podacima o potporama za očuvanje radnih mjesta od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji su prikazani po mjesecima (zadnji podaci ažurirani za kolovoz: https://mjera-orm.hzz.hr/korisnici-potpore/) i na podacima o financijskim izvještajima svih hrvatskih tvrtki u 2019. godini. 

Tablica i graf 1. ukazuju na nekoliko zanimljivih trendova. Prvo, za vrijeme trajanja lockdowna (od ožujka do kraja svibnja), između 415 i 500 tisuća radnika bilo je zahvaćeno mjerama. Radi se o zaposlenicima koji su u tom razdoblju ovisili o državnoj potpori od 4000 kuna jer nisu radili (tvrtke su im bile zatvorene ili su bili u izolaciji). Radilo se o ukupno 55 tisuća tvrtki koje su u jednom trenutku bile ovisne o toj vrsti pomoći. Ističemo da su navedene tvrtke u 2019. ostvarile ukupno čak 419 milijardi kuna prihoda, što je više od hrvatskog BDP-a iz te godine (koji je iznosio oko 400 milijardi kuna) i predstavlja 52% ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzeća u 2019. godini. Pola hrvatske ekonomije bilo je direktno zahvaćeno krizom izazvanom COVID-19 pandemijom. 

„Ovo ne znači da je 419 milijardi kuna prihoda bilo ugroženo jer nisu svima prihodi padali više od 50%, nekima su i puno manje, ali je u tim mjesecima puno tvrtki zatražilo potpore.“ – istaknuo je Vuk Vuković.

Zanimljivo, nakon lockdowna dolazi do naglog pada broja ljudi na potporama, s 415 tisuća na 72 tisuće u lipnju, odnosno s 54 tisuće tvrtki na 6800 koje i dalje u kolovozu traže potporu za svojih 49 tisuća radnika. Navedene tvrtke, koje su tri mjeseca nakon lockdowna očigledno i dalje u problemima kada moraju povlačiti potpore od 4000 kuna za radnike, čine ukupno gotovo 37 milijardi kuna prihoda (9% BDP-a).

Drugim riječima, propast ovih tvrtki koje se još nisu oporavile od šoka krize direktno ugrožava 49 tisuća radnih mjesta i 9% BDP-a (podaci se odnose na razdoblje prije novog, djelomičnog lockdowna).

Tablica 1: Kretanje iznosa potpora, ugroženih tvrtki i ugroženih zaposlenih, ožujak-kolovoz.

Iduća kategorija su podaci o uplaćenim porezima i doprinosima mikro, malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj. Tablica i graf 2. prikazuju distribuciju plaćanja poreza na dobit te poreza i doprinosa iz plaće i na plaće zaposlenika za sve tvrtke u Hrvatskoj u 2019. godini.

Tablica 2: Distribucija uplaćenih poreza na dobit, plaće, i doprinose prema veličini tvrtke, 2019.

Mikro, male i srednje (SME) firme u Hrvatskoj su u 2019. ukupno uplatile 5,5 milijardi kuna kroz porez na dobit te 23,7 milijardi kuna kroz poreze na plaće i doprinose. 

Ovaj ukupni iznos, bez uračunatog troška PDV-a, od čak 29,2 milijarde kuna, bio je dovoljan da pokrije ukupan trošak zdravstvenog sustava u 2019. od oko 12.8 milijardi kuna, troškova policije, sudova i zatvora (stavka javna sigurnost od 8.8 milijardi), troškova vojske (4.7 milijardi) te troškova za sport, religiju i kulturu (2.6 milijardi). Ili, drukčijim izračunom 29.2 milijarde prikupljene samo od mikro, malih i srednjih poduzeća bilo je dovoljno da se financira ukupni trošak mirovina od 27.4 milijarde kuna, odnosno da skoro pokrije ukupne troškove rashoda za zaposlene u javnom sektoru koji su 2019. iznosili 29.6 milijardi kuna. 

Dakle, mikro, mali i srednji uplaćuju u proračun iznos dovoljan za financiranje svih mirovina ili svih plaća u javnom sektoru ili, pak, cijelog zdravstvenog sustava, policije, sudova i zatvora, vojske, sporta, religije i kulture.

Potvrđuje to ono što neprestano govorimo kako mikro, mali i srednje poduzetnici nose gospodarstvo.

Ako se usredotočimo samo na tvrtke koje su primale pomoć, čiji su prihodi u vrhuncu pandemije i lockdowna činili 52.5% hrvatskog gospodarstva, takve tvrtke uplatile su oko 24 milijarde kuna samo iz poreza na dobit te poreza i doprinosa na plaće (bez troška PDV-a) 2019. godine. Nakon lockdowna puno manje tvrtki ostalo je ugroženo, no njihova potencijalna propast stvorit će rupu od čak 3 milijarde kuna samo kroz pad poreza i doprinosa u proračunu. Samo ovakav učinak propasti oko 7 tisuća najugroženijih tvrtki znači manje novca u zdravstvu, za mirovine ili za plaće u javnom sektoru. 

Konkretno, propast 7 tisuća najugroženijih firmi ugrozio bi čak 136,000 mirovina ili oko 25,000 plaća u javnom sektoru. 

"Treba imati na umu da je ovo procjena učinka tek na temelju zadnjih podataka od kraja kolovoza. Krajem godine, nakon novog lockdowna vjerojatno će se još više tvrtki naći u problemima što znači da je potencijalno ugroženo puno više radnih mjesta, a time i prihoda od poreza i doprinosa za proračun. Napominjem da u ovim izračunima nije uračunat manjak prihoda od PDV-a od tvrtki koje bi potencijalno propale i čiji bi se radnici našli bez posla. Samim time sve gornje procjene vrlo vjerojatno podcjenjuju snagu konačnih učinaka. Smatram da je situacija vrlo ozbiljna i da Vlada RH treba što prije pronaći načine na koje će spriječiti propadanje tolikog broja tvrtki."   -  rekao je Vuk Vuković, osnivač Ekonomskog savjeta UGP-a.