Siva ekonomija je još jedan korak u uništavanju poduzetnika  -

Iz anketa koje smo proveli među našim članovima jasno je kako većini poduzetnika jako smeta rad na crno jer smanjuje njihovu konkurentnost. No većina njih misli kako su upravo previsoki porezi i nameti glavni uzroci zašto pojedinci pribjegavaju takvom poslovanju.

Procjene sive ekonomije su rađene redovito u zadnjim desetljećima. Ovisno o metodologijama, brojke se razlikuju. Sigurno je da se radi o gubitcima u desecima milijardi kuna, to jest i o značajnim postocima hrvatskog BDP-a. Prema svim relevantnim istraživanjima, Hrvatska uz Bugarsku ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25% do čak 35%.

Mikro, mali i srednji poduzetnici te obrtnici, također osjećaju posljedice takvog načina poslovanja, i oni koji posluju u potpunosti po zakonu, zasigurno su jedni od najviše pogođenih dionika u ovoj kompleksnoj temi.

Udruga Glas poduzetnika je u svome kratkom postojanju dobila više zamolbi da pokuša nešto poduzeti i podignuti svijest o toj gorućoj temi, koja ipak često padne u drugi plan s obzirom na dnevno politička zbivanja. Iz tih razloga, prvo smo htjeli ustanoviti koliko našim članovima i njihovom poslovanju smeta nečiji (konkurentski) rad na crno? Kao odgovor na to pitanje o ozbiljnosti ove teme dobili smo ovakve odgovore: Gotovo 65% ispitanika javlja da im rad na crno prilično smeta i smanjuje njihovu konkurentnost, a samim time i prihode. Dodatnih 15% uočava da im takav rad umjereno smeta. Nešto preko 14% radi takve poslove da im rad na crno gotovo uopće ne smeta, a 1% ispitanika je toliko pogođeno sa radom na crno da planiraju napustiti zemlju.

Iz tih podataka je vidljivo da je značajan dio poduzetnika koji rade potpuno pošteno i po zakonima direktno pogođen i obeshrabren u poslovanju zbog tuđeg rada na crno.

Naravno kroz razne komentare članova potvrđeno je da tema nije jednodimenzionalna i da se treba identificirati tko je sve odgovoran za toliku razinu sive ekonomije. Kako bismo produbili temu pitali smo naše članove i drugo pitanje: Koji su uzroci rada na crno? I dobili smo ove odgovore: Preko 73% ispitanika smatra kako je sav taj rad na crno direktna posljedica velikog broja poreza i nameta koje država uzima. Još dodatnih 10% misli i svjedoči da se to događa jer je nužnost za preživljavanje. Oko 9% ispitanika misli kako su uzrok oni poduzetnici koji su pohlepni i ne žele platiti porez, nego što više novca zadržati sebi na nelegalan način. 3% ispitanika smatra kako je administracija previše komplicirana te je lakše stvari odraditi na crno nego popratiti sve zakone.

Iako je za moguće da su neki ispitanici bili prisiljeni odraditi neke poslove na crno, jasno je da gledajući širu sliku, većina poduzetnika je na gubitku što više ima rada na crno.

I dok razlozi kao što su pohlepa određenog broja poduzetnika, zasigurno stoje u nekim slučajevima, očito je da to nije glavni razlog problema koji se do sada nije uspio efikasno riješiti. Mnogi su na to prisiljeni, rade to iz nužde i kako bi preživjeli, te zbog toga dobivaju određeno razumijevanje. Ali glavni krivac je vrlo vjerojatno, skupa i neefikasna država, s bujajućom administracijom koju sve manje poduzetnika uspijeva pratiti i zadovoljiti sve zahtjeve.

„Preduvjet za suzbijanje rada na crno je pravedno i jednakomjerno oporezivanje prihoda od svih vrsta rada i prihoda od imovine te transparentan i efikasan javni sektor.“ rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge. „Probajte zamisliti da je trošak državnog aparata 20% manji te da se siva i crna ekonomija smanje na trećinu sadašnjeg obima. To bi dovelo do toga da bi ukupno porezno opterećenje bilo bitno manje i da hrvatsko gospodarstvo postane bitno konkurentnije. Umjesto represije inspekcija, potrebno je zakonsku regulativu postaviti na način da rad na crno ne bude isplativ i povoljniji u odnosu na legalan rad. To je cilj kojem težimo, to je Hrvatska 2.0!“

UGP smatra kako će značajan dio sive ekonomije i problema koji proizlaze iz rada na crno biti riješen ako se usvoje naši zahtjevi i ako se nova vlada bude rukovodila našim postulatima #višepravde, #višerada, #manjiporezi i #digitalizacija. Neki koraci su već poduzeti, ali vrijeme je da se s individualnih slučajeva, kao što su pojedini gradovi koji su uveli transparentnost trošenja sredstava, prijeđe na cjelovit transparentni sustav za koji je krajnje vrijeme da bude postavljen na zdrave temelje.