Savjet za Gospodarstvo SDP-a organizirao je virtualni okrugli stol na temu "Ekonomska politika i posljedice COVID-a". Moderator okruglog stola bio je prof. dr. sc. Josip Tica, a gosti prof. dr. sc. Mladen Vedriš, Goranko Fižulić, dipl. ing. i Zvonimir Mršić, MBA.
Moderator Tica je istaknuo da nema vremena za čekanje, potrebe su hitne odluke, a ne odgode. Kriza može trajati možda čak i 18 mjeseci, treba se ozbiljno pripremati za najcrnji scenarij i fokusirati se na pomoć realnom sektoru.
Mršić vjeruje da nije izgledno da će poduzeća od lipnja moći nastaviti slobodno djelovati kao što su djelovala prije mjesec dana. - Trenutno 50-60 posto ekonomije ne radi ili nema mogućnost raditi, treba razmišljati o potpuno novom business modelu nakon što kriza prestane - rekao je, prognoziravši da bi kriza mogla potrajati i do 12-18 mjeseci te da će problem biti ponovno pokretanje ekonomije.
Svi se slažu da je Hrvatska u naredna tri mjeseca u ozbiljnim problemima. No, ako ispucamo sve naše kapacitete u tri mjeseca, upozorava Fižulić, što će biti nakon? Imamo sektore koji su pogođeni u prvom valu, a postoji i dobar dio onih koji će stradati tek u narednim mjesecima. - Svaka vlada bi trebala postaviti prioritete: zdravlje, osiguranje minimalnih uvjeta preživljavanja za stanovništvo i nakon toga činiti sve da onaj dio sektora koji će sigurno moći povući kada kriza mine opstane. Nije dobro da Vlada odlaže, već treba otpisivati. Naravno da će nam trebati pomoć EU-a, trebalo je napraviti rebalans proračuna i s planom B dočekati krizu.

Profesor Vedriš je istaknuo da su Vladine mjere baždarene na sljedeća tri mjeseca, što je optimistično, ali nije realno. - Moramo učiniti sve da potaknemo domaću proizvodnju, hitno intervenirati u prehrambenu industriju, ratarstvo i stočarstvo. Potrebno je ojačati poljoprivredu, zadržati zaposlenost, socijalnu koheziju, potaknuti proizvodnju i sačuvati nacionalne resurse – to treba biti osnova ekonomskog paketa.
Nema gospodarskog oporavka ako poduzetnici ne prežive, mišljenja je Mršić. Smatra da je odgoda naplate doprinosa koji se temelje na prihodima koji potpuno izostaju potpuno promašena mjera. - Ministarstvo poljoprivrede treba donijeti odluku da sve ono što je proizvedeno, a neće se moći prodati, bude plaćeno, da bi poljoprivrednici iskoristili resurse da posade nešto drugo što bi eventualno moglo poslužiti za prehranu stanovništva
 - Trebamo što prije pristupiti financijskim institucijama za pomoć, a to su bespovratna europska sredstva, europska sredstva koja će dati Investicijska banka za investicije koje su razumne, te komercijalno zaduživanje “road show” - smatra Vedriš.
Dok su ostale europske zemlje izašle s brojnim mjerama, apsurd je da je jedina mjera hrvatske Vlade to da je odgodila donošenje odluka za tri mjeseca, kaže Mršić. - Dokle god poduzetnik nema prihoda, nema niti javnih rashoda, koji obuhvaćaju različita neporezna i porezna davanja, plaćanje parafiskalnih nameta i lokalnih prihoda. Brojni gradovi su proaktivniji od hrvatske Vlade, donijeli su brojne mjere poput neplaćanja komunalne naknade, besplatnih vrtića, besplatnog parkinga, smanjenja plaća javnim poduzećima i gradskim upravama.
Treba formirati poseban Fond likvidnosti, koji država mora generirati, a potom s tim novcima napraviti injekciju u djelatnosti kojima je to potrebno. - Imamo dosta ljudi koji su izloženi i daju izniman doprinos u borbi protiv koronavirusa, kao što su to zdravstveni djelatnici, policija, vatrogasci. Država im treba dati povećanje plaća. A svi oni koji su nezaposleni ili će postati nezaposleni, za vrijeme ove krize trebaju imati naknadu koja im se neće smanjivati svaka tri mjeseca.