UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“ -
Kako se bliži usvajanje i provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije u novom programskom razdoblju (2020. - 2027.), sve je jasnije da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu poduzeli sve mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju, a posebice naše poljoprivrednike vezano uz potpore za poljoprivredno zemljište. Hrvatska će u novo programsko razdoblje ući s manje obradivih - korištenih hektara poljoprivrednog zemljišta nego što ih imamo sada, umjesto da se sve snage usmjere na hitno povećanje obradivih i korištenih hektara kako bi se što više približili broju obradivih hektara iz 1991. (više od 2 mil. hektara poljoprivrednih površina) te, sukladno tome, zatražili povećanje financijske omotnice za potpore vezane uz povećane, odnosno, stvarne poljoprivredne površine Gubitci koji proizlaze iz takvog odnosa prema neobrađenom poljoprivrednom zemljištu iznose godišnje više milijardi kuna, a za to stanje su krive sve vlade i ministri do sada. Cilj treba biti hitna prijava i uvođenje novih 1.000.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u sustav potpora. Također, potrebno je što hitnije uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište te napraviti izmjene Zakona o šumama s krajnjim ciljem micanja poljoprivrednih površina iz raspolaganja Hrvatskih šuma. Posljedično tome, treba zabraniti upis i prenamjenu poljoprivrednih površina u šumske površine ili šumsku gospodarsku osnovu.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Stav Udruge „Život“ o državnom poljoprivrednom zemljištu jasan je od samog početka njezinog djelovanja, a to je da sve državno poljoprivredno zemljište treba biti privatizirano i postati vlasništvo hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredni zadnjih godina i desetljeća.
Prije 10, 15 ili 20 godina naši poljoprivrednici imali su problem sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta, sada te iste (ili čak i veće) probleme imaju njihovi sinovi, a za 25 godina probleme sa zakupom će imati i njihovi unuci, budući da država kroz 30 godina nije uspjela riješiti problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. U isto vrijeme, pojedinci i interesne skupine nisu imali nikakvih problema u dobivanju koncesija i dobivali su zemlju koliko i gdje su htjeli, a upravo ta zemlja sada polako prelazi u strano vlasništvo dok naši mladi odlaze u inozemstvo, napuštajući selo i poljoprivredu jer ne mogu doći u posjed osnovnog preduvjeta i resursa za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom - poljoprivrednog zemljišta.
Udruga OPG-a Hrvatske Život traži hitnu prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, s povlaštenom cijenom za prvih 50-100 hektara. Model prodaje temeljio bi se na ograničavanju broja hektara koji se mogu kupiti te zaštititi poljoprivrednika u mirnom posjedu, a prednost pri prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati poljoprivredniku kojemu je zemlja najbliža, kao i mladim te domicilnim poljoprivrednicima. Također, zahtijevamo da se zemljište bivšeg Agrokora vrati i ponudi domicilnim poljoprivrednicima.
Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta
Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ponovo ide na štetu onih koji rada i žive od poljoprivredne proizvodnje. Udruga Život smatra da ne smije biti ispisivanja poljoprivrednog zemljišta iz Arkoda, jer je zemljište upisano prema tada važećim pravilima, ukoliko se zemljište koristi za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Za sve one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili ugovor o korištenju, (članak 8. Pravilnika) postoji članak 14 iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji regulira takav problem. Pravilnik treba mijenjati, a Agencija treba voditi evidenciju stvarne uporabe poljoprivrednog zemljišta neovisno o vlasništvu, jer su za to zadužene druge institucije.
Uredba o zakupu šumskog zemljišta
Jedan od većih problema hrvatske poljoprivrede je i više stotina tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje se danas vodi kao šuma i uključeno je u šumsko-gospodarske osnove. Udruga Život zahtjeva vraćanje tih površina u registar poljoprivrednog zemljišta i vraćanje istih u stanje u kojemu bi se na njima mogla obavljati poljoprivredna proizvodnja. Istovremeno, za pašarenje domaćih životinja u pravim šumama treba omogućiti ugovore na duži rok i umanjiti početnu cijenu zakupa.