ZAVRŠEN ISTRAŽIVAČKI DIO ARHEOLOŠKOG KAMPA PROJEKTA MONUMENTALNI KRAJOLICI STARIJEG ŽELJEZNOG DOBA -
POŽEGA - U sklopu projekta Europske unije „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja, Iron Age – Danube transnacionalne suradnje Dunav 2014. – 2020., u koji su uključene četiri države kroz nekoliko tjedana održavao se i Arheološki kamp. Zatvaranje istraživačkog dijela kampa održano je dvorani Gimnazije Požega, a sastojalo se od predavanja, premijere dokumentarnog filma i domjenkom sa jelima koja su se po rekonstrukciji i nalazima, jela u vrijeme željeznog doba. U Hrvatskoj se projekt provodi na lokaciji Jalžabet u Varaždinskoj županiji, a u našim krajevima na poznatim nalazištima tumula iznad Kaptola, na lokaciji Gradci. Na tom prostoru nalaze se ostatci jedne kulture, iz razdoblju od 8. do 5 stoljeća pr.n.ere. i skupinama koje ovdje živjele. Ove ljudske zajednice na neki način ne stavljamo u etničke nego u kulturološke oblike, jer je od materijalnog jedino čime raspolažemo u proučavanju tih civilizacija. Nemamo nekih drugih spoznaja o jeziku, ne možemo etnički determinirati. Možemo reći da je ova zajednica kod Kaptola svoje mrtve pokopavala u našim poznatim tumulima i pripadala je jednom širem srednje europskom krugu. Riječ je o halštatskoj kulturi koja se prostirala od današnje Francuske pa do Dunava. U tom krugu, ovaj prostor je imao jednu od ključnih uloga, prostor koji je bio na rubu tog kruga, ali je bio otvoren i prema Sredozemlju i komunikaciji istok-zapad - istakao je prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica, koji je u tumulima i pronašao vrijedne nalaze koji svjedoče o tome.
- Mislili smo da ta naselja nisu ni izdaleka bila tako dobro organizirana, da je riječ o zajednicama do stotinjak ljudi, koji žive na povišenom mjestu u utvrđenim naseljima s drvenim kućama. Svoje preminule su ritualno spaljivali, potom polagali u drvene grobne komore, koje su poslije zatrpavali zemljom. Sada znamo, zahvaljujući modernim metodama, posebno ovdje u Kaptolu, da je bilo gotovo urbano organizirano naselje s jednakim parcelama, s organiziranim ulicama, drvenim kućama s nizom ognjišta. Bile su organizirane društvene zajednice s preko 500 ljudi, a samo su za istaknute pojedince sahrane organizirane u tumulima - kaže Potrebica opisujući vrijeme željeznog doba na ovim prostorima.
Sudionike Arheološkog kampa pozdravio je u ime Općine Kaptol koja u potpunosti podupire i financijski pomaže istraživanja, načelnik općine Mile Pavičić. Skupu se obratio Vedran Neferović, zamjenik župana za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije, a o značaju projekta govorio je i izaslanik ministrice kulture RH, pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček.
Vrlo interesantno i dojmljivo predavanje na temu „Željezno doba u našim krajevima - što, kako, zašto, kada, protiv koga i ostalo“ održala je osebujna arheologinja, spisateljica i kolumnistica Rujana Jeger iz Zagreba.
Promoviran je svojim prvim javnim prikazivanjem i dokumentarni film u produkciji RTV Slovenije „Forenzika željeznog doba“ za kojega je scenarij napisala Maja D. Bahar, koja potpisuje s Markom Kočevarom i režiju. Film se bavi istraživanjima željeznog doba u Sloveniji, Italiji Hrvatskoj i BiH, a u filmu aktivno sudjeluje i dr. sc. Hrvoje Potrebica i sniman je i na lokacijama Gradca iznad Kaptola.
Na kraju održan je i zanimljivi domjenak, na kojemu su bila poslužena jela koja su se jela u vrijeme željeznog doba. Arheološka istraživanja koja se sustavno provode na nekropoli Kaptol-Gradci od 2001. godine pružila su uvid u prehranu zajednice koja je u Kaptolu živjela tijekom starijeg željeznog doba od 8. do 4. stoljeća prije Krista. Paleobotanički i paleozoološki uzorci prikupljeni iz 17 grobova pokazali su raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje su bile prilagane pokojnicima pokopanim pod tumulima. Biljne vrste su ostale sačuvane u obliku karboniziranih sjemenki ili plodova, dok su od životinjskih ostale kosti. Hrana koja je bila prilagana u grobove obično se nalazila u keramičkim posudama. Uz hranu bile su i posude s pićem. Od hrane najprisutnije su bile žitarice, ječma, raži, prosa, klipasti muhar, potom divljih voćaka, od lješnjaka do divljih jabuka, crne bazge, drijena, kupine, oskoruše, abadovine, trnine, mukinje, a od mahunarki bob. Od životinjskog mesa tu je krava, svinja, ovca, koza, i jelen.
Svu hranu po „tadašnjim receptima“ pripremilo je osoblje Restorana Stari Fenjer iz Turnića, a pogače i meso, te ribu pekli su na kamenu. Razne kaše kuhale su se u loncima na vatri, a od slastica su bile pripremljene tanke pogače prelivene medom hrasta medunca.
