ZNAČAJ I ULOGA HUMANITARNE OPERACIJE TRANSPORTA RANJENIKA 1992. U PLETERNICI -

PLETERNICA - Proteklog vikenda u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici održao se seminar pod nazivom "Značaj i uloga humanitarne operacije u transportu ranjenika 1992. u Pleternici". Na seminaru su bili nazočni i župan Alojz Tomašević, gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić i njen zamjenik Domagoj Katić, Ivica Balen, prof. dr.sc., Darko Ropac, Josip Čuletić, umirovljeni general pukovnik i Miroslav Vlašić, bojnik pilot.

O humanitarnoj operaciji spašavanja ranjenika za vrijeme Domovinskog rata putem zrakoplovne baze Ivandvor govorio je Mario Kalan, umirovljeni bojnik, prof.dr.sc.

- Nakon dvadeset pet godina od pojedinih događaja iz Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj još uvijek se pronađu određeni segmenti suvremene povijesti na našim prostorima koje nitko gotovo da i ne spominje. Dokumentiranih činjenica o 1992. godini i humanitarnoj operaciji prevoženja teških ranjenika poljoprivrednim zrakoplovima AN-2 iz zrakoplovne baze Ivanin Dvor iz Pleternice za Zagreb relativno je malo,no ipak se mogu pronaći, kao i svjedoci. Pleternička zrakoplovna staza kao Poljoprivredni aerodrom Ivanin Dvor datira iz vremena šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je osnovan u sklopu tadašnjeg Poljoprivredno-prehrambenog kombinata Kutjevo. Prije Domovinskog rata, kao što je već spomenuto, zrakoplovna staza Ivanin Dvor sastavnica je istoimene radne organizacije u sklopu PPK Kutjevo i služi za slijetanje i uzlijetanje Privredne avijacije Osijek koja tretira poljoprivrede površine - rekao je Kalan.

- U početku devedesetih skupina entuzijasta i zaljubljenika u sportsko letenje (Franjo Brzić, Stjepan Terzić… ) osnivaju aero-klub Zlatna dolina čiji je prvi predsjednik bio Antun Janković. Klub i danas postoji u gradu Pleternici, na Ivanin Dvoru imaju i dalje smještajne objekte, a predsjednik kluba je Mladen Lončarević. Početkom Domovinskog rata 1991. godine pogodnost zrakoplovne staze Ivanin Dvor u Pleternici i mogućnosti koje ona pruža procjenjuju čelnici iz aero-kluba grada Slavonskog Broda i predstavnici aero-kluba Zlatna Dolina. U proljeće 1992. godine započinju ratna djelovanja neprijatelja u susjednoj državi Bosni i Hercegovini, u njenom posavskom dijelu. Iz područja susjedne države Bosne i Hercegovine po Republici Hrvatskoj razaralo se duž graničnog teritorija. Ratna situacija 1992. u Slavonskom Brodu bila je iznimno teška. Velik broj teško ranjenih branitelja i civila samog grada, ali i cijelog brodskog Posavlja, u najvećem dijelu zbrinjavala je bolnica Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu,a i sama je bila izložena razaranju. Teška situacija za brodsku bolnicu trajala je od travnja 1992. godinu, a posebno izraženo teško stanje bilo je u ljeto i jesen kada su bojna djelovanja u Bosanskoj Posavini bila intenzivna tijekom čega je u brodsku bolnicu dolazio veliki broj stradalih osoba. Za usporedbu, 28 djece je poginulo u Slavonskom Brodu, a u određenim danima potrošeno je 300 doza krvi te izvedeno preko 100 operacija. Kako je 1992. godine još uvijek dio zapadne Slavonije okupiran te cestovna infrastruktura Autocesta Zagreb-Lipovac i željeznička infrastruktura Slavonski Brod-Zagreb nije bila pod nadzorom Republike Hrvatske u tom dijelu domovine do Zagreba se putovalo podravskim koridorom gdje je put trajao desetak sati auto-sanitetom, a u nekim slučajevima i duže, što je za teške ranjenike, kao i prateće osoblje, bilo i više nego mučno. Stožer Hrvatske vojske donio je odluku da se mobilizira i stavi u operativnu funkciju Samostalni zrakoplovni vod Osijek koji je bio demobiliziran 31. svibnja 1992. Tako je 4. rujna 1992. ponovo mobiliziran isti zrakoplovni vod s manjim brojem osoba po nazivom Avio-sanitet samostalnog zrakoplovnog voda Osijek. Za prijevoz ranjenika mobilizirana su dva aviona AN-2 Privredne avijacije Osijek, i to 9A-BKC te 9A-BFT - dodao je Kalan.

- Potrebno je istaknuti, da su na samom početku djelovanja voda, 08. 10. 1991., u Đakovu napravljena postolja za nosila-ležajeve u avionima jer se i tada namjeravalo prevoziti ranjenike, ljude i opremu, pa se moglo odmah pristupiti prijevozu ranjenika. Operacijom je koordinirala 1. operativna zona Osijek, odjeli za zrakoplovstvo i sanitet. Avionom je put, odnosno let, od zrakoplovne staze Ivanin Dvor u Pleternici do zrakoplovne luke Pleso Zagreb trajao između 50-60 minuta, a u jednom letu moglo se prevesti 6 ranjenika, koliko je bilo ugrađenih ležaja u avionu, te još koji lakši ranjenik, a obavezno je išlo prateće medicinsko osoblje, međi kojima se posebno isticao medicinski tehničar iz Slavonskog Broda Mato Ćutuk. Avionom su upravljala 2 pilota te je u pratnji bio i aviomehaničar, jer se u zrakoplovnoj Luci Pleso-Zagreb nadopunjavalo gorivo u avion. Provedba ove operacije u cijelom spektru trajala je od 4.rujna 1992. do 15. listopada 1992. godine, a u tom periodu transportirano je više od 90 ranjenika iz Pleternice prema zasada dostupnim informacijama. Potrebno je istaknuti da se u toj operaciji spašavao život čovjeka bez obzira je li bio branitelj, civil ili protivnički vojnik. Nakon Pleternice postrojba avio-saniteta Samostalnog zrakoplovnog voda premještena je u Cernu na zrakoplovnu stazu, a potom u Retkovce da bi na kraju završila u Osijeku te je demobilizirana 7. listopada 1993. Piloti i aviomehaničari bili su raspoređeni u sljedeće posade; Josip Klobučar-Danijel Conjar, aviomehaničar Franjo Gardaš, Zoran Županić-Miroslav Mlinarević, aviomehaničar Ivan Đuretić, Miroslav Vlašić-Robert Parađik, aviomehaničar Zdravko Bilić. Logistička potpora cijeloj operaciji bila je podijeljena u nekoliko segmenata: Vojarna Požega osiguravala je kompletnu opskrbu prehranom za cijelu operaciju, Mjesna zajednica i krizni stožer Pleternice osigurao je smještaj pilota u stambenoj zgradi u Vinogradskoj ulici 5 u Pleternici, Mjesni odbor Pleternice osigurao je logistički tim koji je bio u svakom trenu na raspolaganju u operaciji u sljedećem sastavu: Nikola Alaber - predsjednik Mjesne zajednice Pleternica, Miroslav Alaber - pilot kordinator, Tomislav Majnarić - tvornica Oroplet, Dragutin Mitrović-Ciki aero-klub Zlatna Dolina, Franjo Brzić aero-klub Zlatna Dolina i Mijo Kalaica komunikacije, radio veza. Opskrbu pogonskim sredstvima preko Operativne zone Osijek dovozio je vozač autocisterne Marinko Bilić iz Privrednog zrakoplovstva Osijek - zaključio je Kalan.