Subota, 14 Svibanj 2016 21:59

Predstavljen i stručni časopis Povijesnog društva Požega

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

UZ DAN POVIJESTI PREDAVANJE NA TEMU „NAČERTANIJE I HRVATSKO PITANJE“ -

POŽEGA - U organizaciji Povijesnog društva Požega, a povodom Dana povijesti, u petak 13. svibnja u knjižnici Gimnazije u Požegi, Zoran Jekić održao je predavanje na temu „Načertanije i hrvatsko pitanje“. On je student treće godine povijesti te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Aktivni je član Povijesnog društva Požega. Do sada se istaknuo kao predavač i lektor nekoliko publikacija Povijesnog društva Požega koje su trenutno u postupku objavljivanja. – U ovom predavanja kolega Jekić izlaže temeljne ideološke odrednice i ciljeve istaknute u pisanom djelu Ilije Garašanina poznatom pod naslovom Načertanije. Kolega objašnjava i kontekst IMG 8704u kojem je nastalo ovo djelo te nas upoznaje s ostalim velikodržavnim projektima na Balkanu. Kakav je odnos Ilije Garašanina prema hrvatskom pitanju? U čemu se sastoje tumačenja Načertanija u hrvatskoj i srpskoj historiografiji – najavio je Vinko Tadić, predsjednik Povijesnog društva Požega.

- U ovom predavanju bavit ćemo se razdobljem od 1844. godine kada izlazi program vanjske politike Načertanije. Baviti ću se odnosom tog programskog teksta prema hrvatskom pitanju, kroz prizmu odnosa prema teritoriju, naciji i vjeri te jeziku. Probat ćemo dati jedan usporedan pogled hrvatske i srpske historiografije 19. i 20. stoljeća i dati širi društveni kontekst tih zbivanja. Načertanije je riječ staroslavenskog podrijetla to je historiografski naziv za tajni plan vanjske i nacionalne politike Kneževine Srbije koji je stvorio tadašnji ministar unutarnjih poslova Srbije Ilija Garašanin i koji za cilj ima proširenje tadašnjih srpskih zemalja na teritorije Osmanskog carstva i Habsburške monarhije – najavio je Zoran Jekić.

Nakon predavanja predstavljen je prvi broj stručnog časopisa Povijesnog društva Požega „Historia possegana novae themae I.“ Časopis je predstavio Goran Đurđević, Kristina Rupert i Vinko Tadić kao glavni urednik. Svi prisutni dobili su po jedan besplatan primjerak. Časopis se sastoji od 280 stranica i sadrži po jedan izvorni te pregledni članak i četiri stručna rada, osam prikaza knjiga i časopisa, jedan intervju i osam eseja. - Prvi broj pripremljen je za prosinac 2014., ali zbog niza okolnosti, a posebno problema s financijskim sredstvima nismo ga mogli objaviti. IMG 8706U prvom broju čitatelji mogu nešto saznati o prapovijesnim naseljima na području Parka prirode Papuk, freskama u crkvi svetoga Lovre, „papučkom“ graditeljstvu, arheološkim istraživanjima na području Požeške kotline, prelama i predenju u požeškom kraju, ekohistoriji, problemima vezanim uz Prvi i Drugi svjetski rat te o mnogim drugim zanimljivostima iz prošlosti Zlatne doline. Prvi broj izašao je u nakladi od 200 primjeraka – rekao je Vinko Tadić, predsjednik društva.

Kao glavni urednik, zahvalio se svim autorima koji su svojim tekstovima obogatili prvi broj ovoga časopisa, a to su: Viktorija Ciganović, Vera Ćuže – Abramović, Katarina Dimšić, Bojan Đurđević, Goran Đurđević, Jelena Hihlik, Milan Lukić, Marijana Matijević, John McNeill, Kornelija Minichreiter, Marija Radonić, Tomislav Radonić, Rosana Ratkovčić, Dubravka Sokač – Štimac, Ivica Šnajder, Mirjana Šperanda, Vinko Tadić, Juraj Zelić i Maja Žebčević Matić. Riječ zahvale uputio je i članovima uredništva, savjeta, lektoricama, korektorima te tehničkom uredniku Robertu Kresini. Zahvalio se i sponzorima, članovima i prijateljima Povijesnog društva Požega te Gradu Požega. Izrazio je zahvalu i Lani Protić Malbašić na sjajnoj grafičkoj pripremi te Agenciji za marketing i izdavaštvo Kruna iz Požege. - Posebno hvala upućujem mojim najbližim suradnicima u radu na uređivanju prvog broja ovoga časopisa a to su: kolega Goran Đurđević, gospođa Vera Jekić i profesorica Ljiljana Pavlica. 

Stručni časopis Historia possegana novae themae pokrenut je s ciljem upoznavanja naših sugrađana s različitim aspektima prošlosti Požeške kotline te njegovanja kritičkog mišljenja nasuprot ideologizaciji i mitskim predstavama o prošlosti - dodao je Vinko Tadić.

Tekst/foto: Vladimir Protić