POŽEŠKI OGRANAK MATICE HRVATSKE I SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA IZ ĐAKOVA PREDSTAVILI MONOGRAFIJU O BISKUPU MANDIĆU, HAIBLOVE PRALINE I SOFIJINE PAPRENJAKE -
POŽEGA – Povodom obilježavanja 200. godišnjice smrti đakovačkog biskupa Antuna Mandića, znamenitog Požežanina, požeški ogranak Matice Hrvatske organizirao je predstavljanje monografije Adama Filipovića Heldentalskog “Život biskupa Mandića”. Predstavljanje je organizirano u suradnji s Srednjom 
strukovnom školom Antuna Horvata iz Đakova, čiji su učenici predstavili i na kušanje ponudili svoje proizvode, Haiblove praline i Sofijine paprenjake i Đakovačkim kulturnim krugom.
Biskup Antun Mandić, rođen je 1740. godine u Požegi, no najpoznatiji je u Đakovačkom i Srijemskom dijelu gdje je i proveo najveći dio svoga života i rada. - Biskup Mandić zaslužan je za uređenje Đakovačke i Srijemske crkve. Tada je Đakovo bilo selo sa 1.234 stanovnika kada on dolazi za biskupa iz Požege. Došao je u to malo, razrušeno Đakovo i napravio stvari kakve i danas mnogi gradovi nemaju – škole, pivaru, zoološki vrt, svilanu, prvi ceh obrtnika. Podigao je Đakovo gospodarski i prosvjetiteljski. Čak je J. J. Strossmayer, prenoseći njegove posmrtne ostatke iz stare u novu katedralu za njega izjavio “Zamišljatelj svega boljega i uzvišenijega”. Bio je reformator školstva, a najvažnijim se ipak čini što je osnovao visoku bogoslovnu školu s odsjekom teološkim i filozofskim, već u ono vrijeme prije dva stoljeća. No na toj su školi studirali i laici, tako da što je bilo u Slavoniji školovanije, sve je to prošlo kroz đakovački licej. Bilo je i drugih škola, ali ova djeluje kontinuirano kroz čitavo vrijeme – rekao je mr. sc. Luka Marijanović, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Mandićevo djelo nije 
još potpuno poznato i treba ga detaljnije valorizirati.
O knjizi su govorili dr. sc. Vesna Vlašić, predsjednica ogranka MH i Mirko Ćurić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski. Knjiga “Život biskupa Mandića” je pretisak i prijepis biografskoga spjeva slavonskoga književnika Adama Filipovića Heldentalskog prvotno objavljenoga u Pečuhu 1823. god. - U knjizi je prikazan život đakovačkoga biskupa i prilike u Slavoniji na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. U priređivanju izdanja nastojalo se očuvati obilježja Filipovićevoga jezika i izvornog predloška. Kako bi se Filipovićevo djelo približilo širem čitateljstvu, pravopis i slovopis donekle su prilagođeni, u skladu sa suvremenim tekstološkim načelima - istakao je Ćurić predstavljajući knjigu.
Učenici Srednje strukovne škole predstavili su njihov projekt „Biskup Mandić i Jakob Haibel“ koji rade za vrijeme učeničke školske prakse, a rezultat toga su 
poznate praline po ugledu na Mozartove kugle i Sofijini paprenjaci. – Ovo je izložba Haidelovih pralina koje rade naši učenici ugostiteljske škole. Svi zajedno sudjelujemo u tom projektu, s njim smo se probili i idemo na razna natjecanja i izložbe. Praline su napravljene od autohtonih naših proizvoda, a ime smo dali po Haidelu, šurjaku od Mozzarta koji je bio orguljaš, skladatelj i glazbenik u Đakovu. Proizvodimo ih po našem receptu u koji idu suhe šljive, marelice, lješnjaci i paprenjak koji je sama jezgra praline. Sve se umače u crnu čokoladu i ukrašava bijelom čokoladom – istakle su Lora Kereši i Marija Karkalo, učenice 3 a razreda, kuhara iz Đakova.
Tekst/foto: Vladimir Protić