UZ OBILJEŽAVANJE VELIKE OBLJETNICE - 170 GODINA POŽEŠKE KNJIŽNICE -

POŽEGA – Požeška knjižnica cijeli mjesec obilježava veliku obljetnicu, 170 godina požeške knjižnice, a tim povodom održan je u dvorani HGK i stručni skup “Narodne knjižnice u novim prostorima – spoj tradicije i suvremenosti”. Uz potporu Ministarstva kulture i grada Požega na skupu su izlagali i predstavljali svoje primjere knjižničari iz cijele Hrvatske, posebno one knjižnice koje su u zadnjih nekoliko godina dobile nove prostore ili su adaptirale i osuvremenile svoje prostore, kao knjižnice u Pleternici, Rijeci, Zagrebu i Šibeniku. Jedan od takvih primjera je i Gradska knjižnica i čitaonica koja bi uskoro trebala dobiti na upotrebu za svoje djelatnosti gotovo dvostruko veći, ali novim stremljenjima knjižnica, osuvremenjen prostor.

- Ovu temu smo prilagodili realnom stanju budući da smo i sami u procesu adaptacije, a izlagači su nam iz cijele Hrvatske i iz dvije struke. S jedne strane je naša knjižničarska struka, a s druge arhitekte koji su radili na projektima knjižničnih prostora. Ako govorimo o knjižničnim prostorima, naravno, posljedično govorimo i razmišljamo i o knjižničnim programima, ali posredstvom novih suvremenih potreba korisnika koji su sve zahtjevniji i sve konkretniji. Jer korisnici danas traže knjižnice koje su udobne za boravak, koje pružaju informaciju bilo da se radi o samoj knjizi ili o e-izboru građe, knjižnica jednostavno mora ponuditi ugodan prostor koji je informacijski dobro opremljen kako bi zadržala korisnika i konačno, postala ono što je tendencija u suvremenom knjižničarstvu, a to je još jedan dodatni životni prostor za svoje građane – istakla je Aleksandra Pavlović, ravnateljica požeške knjižnice koja je u potpunosti dobar primjer teme jer se u njoj odvija dugogodišnja adaptacija i izgradnja novih knjižničnih prostora.

Upravo taj problem suživota knjižnice koja funkcionira u potpunosti i gradilišta istakao je i autor projekta požeške knjižnice, arhitekt Boris Vučić, te na neki način uz nedostatak dostatnog iznosa financijskih sredstava i opravdao višegodišnje radove na obnovi. - Radimo od 2006. godine i upravo očekujemo jubilarnih 10 godina. Radovi su krenuli s puno problema od potpornih zidova do rušenja dvorišnih dijelova zgrade. Obzirom na to da je knjižnica i dalje u zgradi nemamo otvorene ruke tako da ta simbioza gradilišta i knjižnice nije sretna ni za koga. Iako je teško reći kada će biti gotovo, ono što očekujemo bit će dostojno Požege i njene tradicije. To je jedan povijesni objekt prema kojem se treba odnositi s poštovanjem i sama zgrada je zaštićeno kulturno dobro, imamo puno respekta prema takvoj građevini i uz odličnu suradnju s konzervatorima ostvarili smo kombinaciju starog i novog. U konačnici, dobit ćemo veliki prostor koji će biti koristan za više namjena.

- Požega je grad kulture i tradicije i uloga Gradske knjižnice kroz povijest bila je velika. Nećemo uspoređivati vrijeme, ali s ovom našom izvjesnom ili neizvjesnom budućnošću moramo se nositi i ovaj projekt, koji je doista velik što prije okončati da bi knjižnica, i u novim vremenima, s novim generacijama, predstavljala za grad Požegu ono što je bila u prošlosti – veliku razinu kulture kakvu ovaj grad zaslužuje – istakao je na otvorenju skupa požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

O požeškim iskustvima govorila je u svom izlaganju Jasenka Bešlić, viša knjižničarka, u temi Povjesnica požeške Knjižnice: od Čitaoničkog društva do Knjižnice bez zidova. – Požega je dočekala 170. obljetnicu kako je u ovog gradu osnovana čitaonica. Nešto što je cijelo vrijeme prisutno u ovom gradu, a to je pisana riječ, najvrednije zlato koje se čuva i u franjevačkom samostanu i u muzeju, u našoj knjižnici, povijesnoj knjižnici naše Biskupije, nešto što je najvrednije. U tom smislu naša knjižnica cijelo vrijeme prati razvoj pisane riječi, ali ono što je najvažnije knjižnice nisu samo čuvarice naše baštine i pisane riječi, knjižnice su duh i identitet. Zbog toga smo i ostali, jer zbog duha i identiteta nema ni domovine, gradova ni ljudi. Zato ova obljetnica nas jako veseli, ne samo u prošlosti nego i u budućnosti. U pripremi je prekrasno otvorenje novog dijela knjižnice koji će zaista biti knjižnica 21. stoljeća.