ZANIMLJIVO PREDAVANJE INSTITUTA ZA MIGRACIJE I NARODNOSTI -
POŽEGA – Vrlo zanimljivo predavanje koje pojašnjava stanje u Slavoniji po pitanju migracija i narodnosti pod nazivom „Ratovi, kolonizacija i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću“ održali su dr. sc. Mario Bara, sociolog s Katoličko bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Dragutin Babić, sociolog s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, no nažalost vrlo slabo posjećeno. U velikoj dvorani HGK Požega bilo je tek dvadesetak slušatelja uključujući i novinare.
Kako i na koji način je područje Slavonije naseljavano i raseljavano, posebice prije i poslije 1. i 2. svjetskog rata kada su migracije bile najveće, te na koji način se mijenjala narodnosna zastupljenost naroda na ovim prostorima, Hrvata, Srba, Mađara, Nijemaca, Slovaka, Čeha i drugih manje zastupljenih narodnosti. Uglavnom je karakteristično da tek povlačenje određenih narodnosti za sobom povlači dolazak novih naroda, a migracije su osim ekonomskih koji su uvijek bili razlog za naseljavanje u više navrata u 100-godišnjoj povijesti bili i planski rađeni.
Poznate kolonizacije Slavonije su bile državne kolonizacije, posebno dobrovoljaca u srpskoj i crnogorskoj vojci iz ratova od 1875 – 1918. godine koje su imale srpski etnički predznak, a značajne su i privatne kolonizacije koje su vodile razne asocijacije, financijske institucije, kao Hrvatska poljodjelska banka, Đuro Basariček, Zadruga Zemlja i dr. Tako su u kotareve Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Slatina, Valpovo, Virovitica, Darda i Požega ukupno organizirane 84 državne i 89 privatnih kolonizacija koje su u Slavoniju dovele gotovo 35 tisuća ljudi, najviše u kotar Virovitica. Uspoređujući popise stanovništva u Slavoniji iz 1921. i 1931. godine vidimo da je broj Hrvata ostao gotovo isti, od ukupno 758 tisuća stanovnika tadašnje Slavonije Hrvata je bilo 417 tisuća. Povećan je broj Srba, ali su se istovremeno znatno smanjivale narodnosne skupine Mađara i Nijemaca.
Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata također su rađene planske i usmjerene, prinudne i prisilne migracije u Slavoniji, a njih karakterizira iseljavanje Srba, koje provodi nova vlast u želji da revidira međuratne kolonizacije i na taj način se prisilno iselilo oko 10.000 obitelji. Još u ratu i nakon njega iseljavaju se Nijemci. nakon rata najviše „vlakovima bez voznog reda kreće novi val kolonizacije Slavonije. Većina agrarnog fonda formira se od napuštenih i oduzetih njemačkih posjeda koji su proglašeni neprijateljima jugoslavenskih naroda, njihova imovina je eksproprirana. većina kolonista doseljava se iz tadašnjih kotareva Prelog, Ivanec, Varaždin, Čakovec, Novi Marof, Split, Šibenik, Sinj, Knin i Benkovac. Najviše se doseljavaju u kotareve darda, Vukovar, Osijek, Vinkovci, Đakovo, Virovitica i Slatina. Ove kolonizacije povećavaju broj većinskog naroda Hrvata, a znatno umanjuju i gotovo nestaju pojedine nacionalne manjine Nijemci i Židovi.
Tekst/Foto: Vladimir Protić