Petak, 07 Ožujak 2025 08:00

Zašto je i dalje u 5. izbornoj jedinici čak 20% više glasača u spiskovima nego stanovnika s pravom glasa - mrtvi se ne žale kad glasaju

Ocijeni sadržaj
(7 glasova)

Izbori i podaci: Hrvatska treba urediti Registar birača i promijeniti granice izbornih jedinica  -

Osnovna pretpostavka suvremenih demokracija je da svaki glas vrijedi jednako. Zbog jednakosti biračkog prava, kako bi izbori bili pošteni i građani imali povjerenje u izborni proces, potrebno je imati vjerodostojan Registar birača, ali i hitno usklađivati izborno zakonodavstvo, složili su se sudionice i sudionici današnje rasprave na temu podataka i izbora koju je organizirao Gong u okviru dvodnevne konferencije Dani otvorenih podataka.

Direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, kazala je kako je vjerodostojan Registar birača u interesu svih građana i građanki, no da ne postoji politička volja vladajućih da ga “srede”. 

“U Gongu smo usporedili broj punoljetnih stanovnika s brojem birača po jedinici. Iz te tablice vidimo da je u svim jedinicama broj birača prenapuhan. Ako je odstupanje u najuređenijoj izbornoj jedinici, onoj trećoj, čak osam posto, a čak 20 posto u recimo petoj izbornoj jedinici, onda je jasno o kolikom se tu nesrazmjeru radi”, pojasnila je Ivković Novokmet. 

“Uvođenjem Registra stanovništva imat ćemo pouzdane informacije gdje pojedina osoba stvarno živi i radi. Porezi i prirezi potiču stanovnike na krivo prijavljivanje prebivališta, postoji motiv da se netko prijavi u Samobor umjesto u Zagreb”, rekao je Marko Krištof, stručnjak iz Fine.

Dalija Orešković, članica Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, naglasila je da reforma izbornog sustava treba biti sastavni dio borbe protiv korupcije.

"Dobar dio opozicijskih stranaka podržava Gongov model izbornih jedinica, suglasne smo s tim da imamo šest izbornih jedinica. Nama treba sustav osmišljen ispočetka, to nam treba biti prvo i najvažnije izborno obećanje", kazala je Orešković i dodala da podržava zajedničko izborno zakonodavstvo. 

“Nema hrabrosti vladajućih da se uredi Registar birača, nema političke hrabrosti da se urede izborne jedinice prema Gongovom modelu, nema političke hrabrosti da se stvori stručna šira radna skupina koja će pristupiti konceptualizaciji izbornog zakonika, jer ovo sad trenutno s različitim pravilima za različite izbore stvara zbunjenost”, istaknula je Sandra Benčić, članica Odbora za Ustav Hrvatskog sabora, koja je dodala kako je vrlo problematično što ne znamo ni stvarnu izlaznost na izbore, budući da kao država nemamo pojma koliko je zaista birača i biračica.

Profesor politologije s Fakulteta političkih znanosti i vanjski član saborskog Odbora za Ustav i politički sustav, Goran Čular, naglasio je kako je jedna od osnovnih funkcija države brojanje, odnosno da točno i pravovremeno vodi statistiku.

“Statistika je originalno podrazumijevala službene podatke koje država broji. Mi smo tu jako slabi. Austrougarska je znala koliko ima ovaca u Bosni, a mi danas ne znamo koliko je birača u Hrvatskoj”, rekao je. Čular je također podržao unaprjeđivanje izbornog zakonodavstva, sređivanje registra birača i izmjenu Zakona o izbornim jedinicama. 

Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva (DIP), kazao je kako je najavljeno uređivanje izbornog zakonodavstva za 2026. godinu, što je prilika za poboljšati i uskladiti određene legislative.  Kako nam sada slijede lokalni izbori, dodao je kako građane zbunjuje da moraju glasati isključivo u mjestu prebivališta.

Nakon prvog panela uslijedila je radionica “Kako razotkrivati botove: Gongovo iskustvo iz superizborne godine”.

Hrvatski će izbori 2024. godine ostati zapamćeni po razotkrivenim slučajevima koordinirane upotrebe lažnih računa, s kojima se jačala digitalna vidljivosti političkih kandidata i poticala iskrivljena percepcija masovnosti biračke podrške. Iako smo sudionicima i sudionicama konferencije predstavili korake za njihovo uočavanje, važno je naglasiti da lažni računi postaju sve suptilniji i sofisticiraniji, što njihovu detekciju čini izazovnom.

“Upravo zato su nam i potrebne regulacije poput Akta o digitalnim uslugama, koje zadaju strožu odgovornost i obaveze po pitanju sadržaja za društvene mreže, ali i obrazovati građanke i građane kako da hakiraju algoritme i prepoznaju opasnosti online”, poručio je Gongov stručnjak za digitalne alate Matej Mikašinović Komšo.

Sergej Županić iz Gonga predstavio je novi digitalni alat Parlametar Zagreb, putem kojeg će građani i građanke moći pratiti rad zastupnica i zastupnika Gradske skupštine.