- Prijatelji životinja iznose podatke zašto je okretanje biljnoj hrani spasonosno i nužno -
16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane kako bi se promicala globalna svijest i potaknulo djelovanje za one koji pate od gladi. Tema Svjetskog dana hrane 2024. godine je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost”. Odabrana tema naglašava važnost osiguravanja pristupa raznovrsnoj, nutritivnoj i sigurnoj hrani za sve ljude.
Prijatelji životinja tom prilikom žele istaknuti da se, u svijetu koji se suočava s rastućim izazovima poput klimatskih promjena, iscrpljivanja prirodnih resursa i potrebe za održivim načinom života, veganska hrana sve više prepoznaje kao hrana budućnosti. Biljna prehrana nudi održiva rješenja ne samo za zdravlje ljudi već i za očuvanje našega planeta.
Naime, proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda troši goleme količine vode, zemljišta i energije, a istodobno je jedna od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova. Biljna prehrana, s druge strane, ima daleko manji ekološki otisak, smanjuje emisije CO2 i pridonosi očuvanju bioraznolikosti.
Iz udruge Prijatelji životinja navode da je glad u svijetu izravno povezana s uzgojem životinja. Dok ljudi gladuju, ogromni prirodni resursi troše se na uzgoj životinja te se tako uništava i više od 70 % uloženog, a hrana koja može izravno hraniti ljude nepovratno se baca. Proizvodnja mesa troši i deseterostruko više vode nego proizvodnja biljne hrane. Sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja za klanje, neodrživa je i vodi katastrofalnoj nestašici hrane te povećanju gladnih i siromašnih ljudi u svijetu.
„Ljudi se sve manje hrane u skladu s prirodom i nekadašnje povremeno jedenje mesa pretvorilo se u naviku prema kojoj nijedan obrok u danu nije isključivo biljnog podrijetla. Potražnja za namirnicama životinjskog podrijetla stalno raste te se samo na farmama svake godine uzgoji više od 90 milijarda životinja. Cijena jednog kilograma životinjskih bjelančevina dvadeset puta veća je od cijene jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega se subvencionira industrija mesa, mlijeka i jaja dodatno prikrivajući problem. Uz veliko zagađenje okoliša, koji nije uključen u ovu devastirajuću računicu, budućnost bez promjene prehrambenih navika jednostavno nije održiva”, dodaju Prijatelji životinja.
Veganska hrana nudi i brojne zdravstvene prednosti. Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i mahunarkama može smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih bolesti i određenih vrsta raka. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos najmanje pet porcija, odnosno 400 grama voća i povrća dnevno kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Nažalost, manje od deset posto građana Hrvatske doseže ove zaista minimalne preporuke.
Odabirom biljne hrane otvara se mogućnost za racionalno trošenje prirodnih resursa i može se ostvariti pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost svih na ovome planetu. Održiva i zdrava hrana treba biti dostupna svima. Stoga Prijatelji životinja pozivaju sve da se povodom Svjetskog dana hrane informiraju o trenutačnom načinu proizvodnje hrane te koliko mogu pomoći odabirom biljne hrane i proizvoda zbog kojih ne stradavaju životinje i okoliš, koji ne utječu na glad u svijetu, a istodobno osiguravaju zdravlje pojedinca i društva u cjelini.
Više informacija o povezanosti hrane i održivosti može se pročitati u edukativnoj brošuri „Hrana i ekologija”, koja se nalazi na www.prijatelji-zivotinja.hr gdje je dostupan i Vege izazov, besplatni internetski servis s jednomjesečnim vodičem za pozitivnu promjenu u prehrani. |
|
|
|
