Prošlo je 230 godina od pobune na otoku Santo Domingo, današnjem Haitiju i Dominikanskoj Republici. I u to su vrijeme različiti oblici ropstva milijune ljudi stavljali u okove iskorištavanja. Stoga je cilj današnjega dana, koji je ustanovila Organizacija ujedinjenih naroda, utisnuti u pamćenje svih naroda sjećanje na tragediju trgovine robljem, ali i spomenuti se onoga što se dogodilo u noći između 22. i 23. kolovoza 1791. godine. U tom je povijesnom trenutku na otoku Santo Domingo započela pobuna koju je vodio general Toussaint Louverture, bivši rob, a koja je bila prekretnica u borbi za ukidanje transatlantske trgovine robljem.
POŽEGA - Povodom obilježavanja 23. kolovoza - Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma položen je vijenac i zapaljeni lampioni podno Centralnog križa podignutog u spomen hrvatskim braniteljima na groblju sv. Ilije u gradu Požegi. Vijenac su nosili članovi postrojbe Gradske straže Požega, a lampione su položili, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, predsjednik Skupštine županije i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, zamjenik županice Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnika Požege Borislav Miličević, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić i pročelnik općine Brestovac Bojan Petrović.
Obilježavanje ovog spomen Dana počinje 23. rujna 2008. kada je potpisana izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih). U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje i teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, 23. kolovoza obilježava se kao spomendan - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma.
Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.
Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.