Ponedjeljak, 08 Svibanj 2023 12:47

Ubrzane promjene koje se događaju globalno i lokalno izrazito su opasne za razvoj civilizacije

Ocijeni sadržaj
(9 glasova)

Živimo u svijetu gdje se sve iznimno brzo, što globalno – što lokalno, mijenja. Brzo, učestalo, konstantno...

S druge strane ljudski um djeluje po principu balansa i harmonije, djeluje tako da traži kad god je moguće izbjegavanje uzurpacije i traži povratak u ravnotežu misli koja će donijeti ravnotežu djelovanja. Ljudski mozak ne funkcionira po principu brzih, učestalih i stalnih promjena, posebice ne onih kojima smo „bombardirani“ svakodnevno kao danas. Naši mentalni kapaciteti su na iskušenjima danas više nego ikada ranije u ljudskoj povijesti.  - Ljudima je trebalo tisuću godina da se usprave, da postanu misaona bića, promjene su tekle lagano i postupno. S razlogom – jer naš mozak tako lakše prima sve što nam se evolutivno događa. Na žalost danas smo izloženi velikoj količini informacija, znanja, promjena - koje rađaju u nama disbalans i uzurpacije, pa nerijetko i stres. Ljudski um se razvijao stoljećimada bi došao u današnje stanje svijesti, razvoja i poimanja. Razvoj tehnologije i inovacija kojima smo „bombardirani“ svakodnevno – dovode naš um do izazova u kojima se s pravom pitamo – hoćemo li to izdržatiupozorava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Posebice stalne i brze promjene su u gospodarstvu o kojima izravno ovisi ljudska egzistencija. - Prema procjenama globalnih poslovnih konzultanata, društvene i ekonomske promjene koje prolazimo bit će tako snažne, i to nekoliko puta više od industrijskih revolucija koje je doživjela već ljudska povijest. No jesmo li spremni na tu količinu promjena. Prema svim pokazateljima – nismo. Više ne lovimo našu hranu po šumama, ne morao sjekirama na kućnom pragu braniti našu sigurnost, moderna tehnologija omogućila nam je miran i stabilan život u tom pogledu ukoliko imamo novaca da ga sebi i svojima osiguramo.S druge strane mediji digitalnih društvenih zajednica su poremetili naše društvene odnose i do te mjere ih izmijenili da je mnogima teško upoće prihvatiti stvarnost. A mnogi danas poput gen Z i gen Alfa niti ne znaju dobro razlikovati realnost od virtualnosti – drži futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Lars Silberbauer, jedan od čelnih ljudi Nokia-e ističe često kako su se ljudi u posljednjih pedeset godina toliko promijenili da nitko ne bi očekivao da će se ozlijediti ili pak poginuti zbog mobitela (aludira na brojne pokušaje selfija s po život opasnih mjesta). Isti stručnjak ističe da upravo zbog mobitela, koji pruža jednu sasvim drugačiju stvarnost, mnogi stradavaju, ali i mnogi doživljavaju promjene za koje nisu spremni u realnosti.

Ubrzana primjena i razvoj AI-a je dodatni poticaj obimnoj količini promjena koje nas prate i čine naš život hektičnim. Tu su i sve izraženije aktivnosti kako ćemo vrlo brzo prijeći na digitalni novac. Mnogi ljudi ne osjećaju da su dio tih promjena nego da su jednostavno gurnuti u kovitlac svega što se događa, što automatski rađa izgubljenost, rađa stanje stresa, obilje nepoznanica kako se s navedenim treba nositi, Prilagodba na promjene je iznimno važna za opstojnost i u navedenom trebamo se čak postaviti i kao kreatori promjena, a ne samo puki dionici. A upravo u tome leži problem, jer lideri koji bi to trebali biti u društvenom, gospodarskom ili političkom smislu ne prate promjene koje nam se zbivaju, mnogi ih čak nisu niti detektirali, da se opravdano postavlja pitanje kako će uopće i kada će reagirati da bi nas mogli voditi k učinkovitom usvajanju rezultata tih promjena – naglašava Sanela Dropulić.

Futurološki gledano prvo moramo definirati kako smo se mi sami postavili spram promjena koje nas „zapljuskuju“ sa svih strana – od posla, društva, obitelji, primarno djece, prijatelja... - Nakon definiranja onoga što nam promjene uzrokuju trebamo definirati zbog čega smo „zakopani“ u prošlosti ili pak sadašnjosti da ne idemo naprijed. Je li to strah, nevoljkost učenja, svladavanja novih vještina i znanja, previše informacija, mala potreba za njima...Mnogi su danas u stanju takozvane kognitivne disonance, a da toga nisu niti svjesni. A ona je svojevrsno mentalno stanje u kojem osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju.Ta neusklađenost može donijeti popriličnu uzurpaciju i nas kao društvenog bića, kao i naših odnosa. A stalne promjene oko nas upravo to uzrokuju kod mnogih u hrvatskom društvu, često da toga nisu niti svjesni – zaključuje Sanela Dropulić.