POŽEGA - Povijesno društvo Požega organiziralo je u sklopu višednevnog Festivala znanosti predavanje doc. dr. sc. Jasne Kranjčević na temu "Graditeljstvo i obnova Gradskih Vrhovaca 1945. - 1948. godine" u Gradskoj knjižnici Požega. U uvodu predavanja predsjednik Povijesnog društva Požega, Vinko Tadić, prof. je istakao: - Kao dio Festivala znanosti, doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević održat će predavanje o graditeljstvu i obnovi Gornjih Vrhovaca nakon Drugoga svjetskog rata. Tijekom srednjega vijeka u tom selu živjeli su rimokatolici. U doba osmanske vladavine Gornje Vrhovce nastanili su žitelji pravoslavne vjeroispovijesti i srpskoga etniciteta. Krajem 1941. godine vojnici NDH uništili su Gornje Vrhovce. Tijekom Drugoga svjetskog rata život je izgubilo ukupno 44 žitelja toga sela, a od toga 18 poginulih i ubijenih partizana. Ukupno 26 civila iz Gornjih Vrhovaca ubili su fašisti, odnosno ustaše. Ostali stanovnici spasili su se bijegom u šumu. Godine 1991. selo je imalo 72 stanovnika. O Gornjim Vrhovcima pisali su Dušan Kašić, Antun Petković, Milan Radovanlija, Juraj Zelić i drugi autori.
Na početku programa Jasmina Posedi izvela je na harmonici kompoziciju La Kumparsita. Na kraju programa Antun Markulić izveo je Bachov Prelude BMW 998.
- Na području Slavonije od sredine 18. stoljeća realizira se najveći broj planski uređenih sela koja su uklopljena u krajolik pridonoseći prostornoj raznolikosti, a time i prostornom identitetu Hrvatske. Stoga se postavlja pitanje može li se njihova planirana prostorna struktura prepoznati kao baština i može li se taj dio baštine koristiti u funkciji ruralnog razvoja i razvoja ruralnog turizma? Takav primjer je selo Gornji Vrhovci koje ima svoj prostorni razvoj i prostorne vrijednosti, a nalazi se u neposrednoj blizini Parka prirode Papuk.
U predavanju sam prezentirala povijesnururističko-arhitektonsku obnovu sela Gornji Vrhovci (1945. - 1948.) nakon što je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Planirana ruralna baština Gornjih Vrhovaca može biti turistička atrakcija i potencijal destinacije zapadne Slavonije. Usprkos potrebi za planiranim ruralnim razvojem i ruralnog turizma u Hrvatskoj, identitet prostornih struktura sela zanemaren je u planovima razvoja kako u smislu baštine tako i u smislu resursno održivog razvoja - istakla je u svom predavanju doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević.