POŽEGA - Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi provodi međunarodni projekt „Uncorking rural heritage“ u suradnji s Norveškim institutom za istraživanje bioekonomije, Hardanger Cider Association, Vinarijom Tikveš iz Makedonije, Sveučilištem u Novoj Gorici i Javnom ustanovom Lokalna razvojna agencija Požega. Cilj projekta je poticanje razvoja ruralnih područja poboljšanjem zajedničkog istraživačkog kapaciteta i širenja znanja primijenjenog na „terroir” pristup za proizvodnju vina i jabukovače u odabranim područjima Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Norveške. Projekt „Uncorking rural heritage: autohtona proizvodnja fermentiranih pića za lokalnu kulturnu i ekološku održivost“ financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz EEA i Norway Grants Fund for Regional Cooperation.
- Ovaj međunarodni projekt započeo još prije dvije godine za vrijeme pandemije Covid 19. Sada napokon izlaze rezultati projekta koji su vezani upravo za poveznicu vina, kulturne baštine, tradicije i onoga čime se fakultet bavi – turizam i ruralni razvoj. Kroz projekt smo stvorili mrežu stručnjaka koji će zapravo svaki u svojim regijama identificirati ono što je ključno i što privlači turiste. U Norveškom slučaju to je jabukovača, a u slučaju Slovenije, Makedonije i nas iz Hrvatske to je vino koje se savršeno uklapa u prepoznatljivost turističke destinacije. Projekt traje do siječnja iduće godine, tad ćemo onda imati završnu konferenciju i dati konačne rezultate. U projektu ćemo izdat i knjigu o autohtonim sortama i imat ćemo studijska putovanja profesora i studenata. Sve to kako bi u konačnici stvorili konkurentnije turističke destinacije - rekao je prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić.
- Unutar projekta naš dio je definiranje stila graševine Slavonije, s obzirom na to da Slavonija ima deset vinogorja i izuzetno je heterogena. Znamo da je Kutjevačko vinogorje uvijek bilo perjanica vinogradarstva i vinarstva, kako Hrvatske, tako i bivše države. Dolaskom privatnih malih vinara, svatko je išao u svom smjeru i definirao nekakve stilove. Cilj je definirati više stilova kako bi postigli nekakav standard i išli u istom smjeru, na ovaj način gdje imamo jako puno različitih stilova koji su uvjetovani tehnologijom u podrumu i različitim uzgojem u vinogradu – vrlo je teško zajedno pristupiti tržištu. Cilj ovog projekta je vidjeti koje su karakteristike graševine, koje su njene specifičnosti u odnosu na unutrašnjost Slavonije, ali i na graševine iz praktički cijelog svijeta.– rekao je pročelnik Poljoprivrednog odjela dr. sc. Josip Mesić.
Prezentacije rezultata ovog projekta o graševini vodili su Valentina Obradović, Josip Mesić i Mitja Martelanc, a prezentaciju „Pametno vinogradarstvo“ pod vodstvom Zorice Lelova i „Klonska selekcija“ vodi Edi Maletić.
