Odradili smo prvi radni dan u ovoj godini, započeli plaćati s eurom, neki iskusili kako je bez-granično se voziti pri izlasku iz Hrvatske prema drugim državama EU-a, no dobar dio ljudi se zapitao i gdje je nestao čovjek; baš kako su pjevali i pjevaju Bare i Plaćenici.

Naime već smo osjetili „zaokruživanje cijena“ koje je udarilo po džepovima, a plaće se na žalost, za većinu građana Hrvatske nisu zaokružile na više kako bi se „zaokruživanje“ moglo pratiti.

U svijetu koji je duboko uronio u materijalizam, sustavno se „zaboravlja“ etično poslovanje, bez kojega nema uspješnog poslovanja, posebice u izazovnim vremenima.

Etično poslovati i uvažavati svoje korisnike i kupce stoljetna je nepisana tradicija koje se nastoje držati poduzetnici diljem svijeta, koju su primjenjivali, unatoč brojnim izazovima, tijekom povijesti te prenosili je i prenose s koljena na koljeno poduzetničkog poslovanja.

Sve do današnjih dana, kada je etičnost u srazu sa sveprisutnim materijalizmom i izazovnim vremenima, na najvišim granicama propitkivanja.

Kad se tomu doda utrka za stalnom profitabilnošću koju mnogi postavljaju kao jedini imperativ u poduzetništvu – često se pitamo s razlogom – gdje je nestao čovjek? Još je Hamurabijev zakonik, 2100 godina prije Krista nastao u Mezopotamiji, prvi uredio odnos između poduzetnika i klijenata i to tražeći da se u poslovanju poštuje etika i etičan pristup zaradi, prije imperativa profitabilnosti. Posebice kada su krizna vremena, kada svatko, čini se, najprije ganja novac. Čak 300 zakona ovog velikog povijesnog zbornika propisivalo je moralnost u poslovanju i ispravnost djelovanja kojem u poduzetništvu profit i zanemarivanje potreba čovjeka ne smije biti na prvom mjestu – podsjeća futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Isti zakoni definiraju da u središte poduzetničke aktivnosti treba staviti prije svega odgovornost prema čovjeku za kojega stvaramo naše poduzetništvo. Posebno poglavlje ovog zakonika definiralo je posljedice i kazne za izostanak etike u poslovanju, među

prvima za prijevare kupaca, fušeraj u obavljenim radovima ili isporučenim uslugama, kao i prodaju lažnih dobara koja ne odgovaraju istini i vrijednosti koju je očekivao kupac.

Ako graditelj sagradi kuću, svoj posao ne obavi dobro, pa se kuća sruši, a vlasnik kuće pogine, ima se i graditelj kazniti smrću!“ stoji u jednoj od zakonskih odredbi Hamurabijeva zakonika. E, koliko bi bilo stradalih na ovaj način da je zakon ove vrste još na snazi, a da se pretresa obnova kuća nakon Domovinskog rata ili obnova nakon potresa. Već su, dakle, u davnoj povijesti čovječanstva, s prvim korijenima poduzetništva, znali koliko je važno etično poslovanje i djelovanje, kojem na prvom mjestu ne smije biti stjecanje profita pod svaku cijenu nego stjecanje profita bez fige u džepu prema onima koji su naši istinski šefovi u poduzetništvu – naši klijenti i kupci. Koliko se o tome brinemo u izazovnim vremenima? Na žalost bezočno zaokruživanje cijena iz kuna u euro na više i to na svakom koraku pokazalo je da je mnogima najmanje stalo do kupaca i klijenata, a najviše do vlastitog džepa – ističe Sanela  Dropulić.

Poduzetnici (bez obzira na to kojeg tržišnog kalibra bili) stalno su u dilemi između stjecanja profita i odgovornog, etičnog poslovanja. Poduzetnici su stalno u rascjepu odluka što napraviti uvažavajući etičnost poslovanja s jedne strane, te cost/benefit aspekta po njihove tvrtke s druge strane. Ove moralne dileme prate svakog poduzetnika od prvog do zadnjeg dana poduzetničkog angažmana. Mnogi će na tom putu loviti krivine, tražiti rupe u zakonima, nerijetko prevariti kupce i klijente te u svemu pokušavati pronaći svoj miran san. No, to je rijetko kad isplativo na duge staze te bez razlike – sigurno dođe na naplatu.

Kako se dovesti u situaciju da etičnost nikada u našem poduzetništvu ne bude dovedena u pitanje? Kako ostati čovjek u svemu što nam se ružno događa? Prije svega očuvanjem našeg vlastitog zdravog stava bez obzira na cijenu koju od nas traže da platimo, očuvanjem vlastitog integriteta koji ne može potkupiti ni jedna poslovna okolnost stavljajući profit, pod svaku cijenu, na prvo mjesto. Smanjenje i odstupanje od etičnosti u poslu, osim vlastitog integriteta, uvjetuje najčešće smanjenje profitabilnosti, ali i poduzetnička nezasitna želja za zaradom. Dakle, vlastito poimanje etike uz poslovne okolnosti najčešće nas guraju na zanemarivanje etičkoga poslovanja i ponašanja. Kad nam loše ide, lovimo se za slamke pa čak i kada one koketiraju s izostankom morala ili kad se pak određeni potezi tome suprotstavljaju. To su potezi koji nam dugoročno nanose štetu, a tek na kratke staze donose ostvarenje određena cilja –upozorava Sanela Dropulić i savjetuje da ukoliko neki poduzetnik doista želi živjeti i poslovati etično, ne samo da mora promovirati etičke poslovne standarde, nego ih iz dana u dan mora i živjeti u poslovnoj praksi jer će jedino na taj način biti istinski dionik savjesnog kapitalizma.

U svemu što radimo i kad god radimo, unosimo svoju etičnu matricu i oko sebe gradimo sustav koji dugoročno osigurava pošteno i etično poslovanje i ponašanje. Vodeći svoje poduzetništvo u skladu sa savjesnim kapitalizmom, uz mudro upravljanje tvrtkama koje ne slijede isključivost profita, uz stalnu društvenu odgovornost, etični poduzetnik u stanju je ovom svijetu podariti najbolje primjere poslovne prakse s performansama koje će se s ponosom prenositi i oblikovati i za nadolazeće naraštaje. U nadi da će ih biti svakog dana sve više i u Hrvatskoj. Izazovnim vremenima unatoč, zaokruživanju cijena unatoč....