Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede je dana 15. listopada 2021. u vinogradima Veleučilišta u Požegi, koji se prostiru na padinama iznad Vetova organizirala demonstracijsku aktivnost na temu: „Monitoring vinograda primjenom metode daljinskih istraživanja dronovima“.
Demonstracijska aktivnost je održana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnosno uz predavanje prof. dr. sc. Mladena Jurišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Plaščaka.
Ispred Veleučilišta u Požegi domaćin je bio prodekan za razvoj doc. dr. sc. Berislav Andrlić.
Potporu u organizaciji navedene demonstracije je pružila i Udruga vinara i vinogradara "Kutjevački vinari" uz svoju predstavnicu Veru Soldo Čamak. Na demonstraciji su se okupili skoro svi veći vinogradari i vinari s područja kutjevačkog vinogorja te su pokazali veliki interes za primjenu novih tehnologija.
Demonstrirane su i objašnjene vrste dronova koji se koriste u poljoprivredi, kazano je koje je dozvole potrebno imati za upravljanje dronom, objašnjen je način registracije leta dronom pomoću aplikacije AMC portal, planiranje leta te način leta i prikupljanja snimaka.
Prikazana su dva načina snimanja nasada RGB (kao na fotoaparatu) i multispektralnim kamerama.
RGB kamere snimaju ljudskom oku vidljiv dio spektra, tj. vide isto što i ljudsko oko. RGB kamere se koriste za klasičan ali brži način kontrole nasada. Na taj način dronovi s RGB kamerama zamjenjuju čovjeka u nadzoru nasada. Npr. čovjek ne mora hodati po nasadu i pratiti fenofaze razvoja bilja već to može napraviti s dronom. To omogućuje brži i pravovremeni nadzor.
Multispektralne kamere snimaju ljudskom oku nevidljivi dio spektra tj. infracrveni dio spektra (plava, zelena, crvena, crvena rubna i bliska infracrvena boja). Pomoću njih se mjeri refleksija klorofila u biljkama. Na osnovu refleksije klorofila mogu se pronaći nepravilnosti unutar nasada koje upućuju na postojanje nekih problema. Daljnjim analizama može se odrediti o kojim problemima se radi, npr. pojava bolesti i štetnika, nedostatak hraniva, nedostatak vode i slično.
Nakon leta dronom i prikupljanja snimaka prikazao se način obrade snimaka i izrada karata u GIS-u (karte vegetacijskih indeksa, karte nedostataka vode, aplikativne karte…). Analizom dobivenih karata mogu se vidjeti lokacije na kojima je došlo do stresa biljaka, razvoja bolesti, nedostataka hraniva ili nedostataka vode na osnovu čega se donose odluke o djelovanju na tim lokacijama tj. potrebama prskanja, potrebama gnojidbe, potrebama navodnjavanja i sl.
Nadzor nasada i izrada karta služi ekonomskim i ekološkim poboljšanjima, pružajući prije svega mogućnosti uštede repromaterijala, strojeva i radnog vremena, ali i veće dobiti kroz veće prinose, unapređenja kvalitete proizvoda te smanjenju opterećenja okoliša.
Cilj ove edukacije bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s jednim segmentom precizne poljoprivrede tj. bespilotnim letjelicama opremljenim kamerama i GIS-om (geoinformacijski sustav) te mogućnostima koje nudi njihova primjena za unaprjeđenje vinogradarske proizvodnje.