POŽEGA - Četvrtak, 23. rujna 2021. željno su iščekivali učenici šestih i osmih razreda kako bi, poput svojih prijatelja petaša i sedmaša, obilježili Europski tjedan mobilnosti planinarenjem Požeškom gorom i posjetom vinogradima. Vođeni ovogodišnjim sloganom Europskog tjedna kretanja „KREĆIMO SE ODRŽIVO“, krenuli su s vremenskim razmakom svaki razred posebno, u pratnji razrednika, djelatnika HGSS-a i HPD Sokolovac, put požeških vinograda.

I ovoga je puta naglasak, osim na kretanje alternativnim načinima (hodanje, bicikliranje, trčanje), bio na održavanju nastave u prirodi. Svaki je nastavnik pripremio odgovarajuće gradivo koje je prigodno povezao s mjestom boravka učenika, a to su ovoga puta bili vinogradi na obroncima Požeške gore.  Na satu povijesti učenici su se upoznali s razvojem vinogradarstva i vinarstva u požeškom kraju od njihova nastanka do danas. Najprije su poslušali kratak kronološki pregled o razvoju vinogradarstva u rimsko doba, preko srednjovjekovnog razvoja na feudalnim vlastelinstvima, do slabljenja u vrijeme osmanskog perioda te novog uzleta nakon oslobođenja od Osmanlija. Posebno su pažljivo pratili dio predavanja o bolestima vinove loze krajem 19. stoljeća. Razgovarajući, a na temelju kretanja i promatranja vinograda na Požeškoj gori,  učenici su došli do zaključka  koji su prirodni uvjeti potrebni za razvoj vinogradarstva  te su se upoznali s nekim od najčešćih sorata grožđa u našem kraju. Podsjetili su se najvažnijih spomen - dana povezanih s vinom i vinogradarstvom, poput Vincelova, Grgureva ili Martinja. Posebno su se zainteresirali za  tradicionalno vinarstvo i način obrađivanja vinograda na prijelazu 19. u 20. st. te kako se razlikovao pristup seljačkog stanovništva u odnosu na požeške građane  ili nekadašnje plemstvo. Na temelju izlaganja učenici su prepoznali važnost obrazovanja  i unapređenja uzgoja vinove loze zahvaljujući istaknutim pojedincima i ustanovama, kakva je npr. požeška Ratarnica.  Za problemski zadatak učenici su trebali osmisliti kako se vinogradarstvo može unaprijediti, osobito ako se radi o manjim površinama poput onih iznad Požege, te koje su  perspektive daljnjeg razvoja turizma na temelju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina.

Na ovo se povijesno predavanje nadovezala ravnateljica predavanjem iz geografije o poljoprivredi i specifičnosti požeškog vinogradarstva. Zanimljiv je podatak učenicima bio taj što se vinogradarstvom bavilo požeško građanstvo, a ne stanovnici sela.

O proizvodnji vina, točnije o vrenju, učenici su saznali više na nastavi kemije obrađujući temu alkoholnog vrenja ili fermentacije. Upoznali su način proizvodnje vina, kemijske reakcije koje se pritom odvijaju, razliku u načinu proizvodnje vina i žestokih pića, razlike u procesima fermentacije i destilacije te zanimljivosti vezane uz njih. Pričali su i o štetnosti konzumacije alkohola u prekomjernim količinama te o njegovoj korisnosti kod dezinfekcije.

Nastava predmeta Matematika protekla je u ponavljanju gradiva prethodnog razreda koje je nastavnik povezao s potencijama koje se uče u 8. razredu. Učenici su dobili zadatak prvo procijeniti, a potom izračunati polumjer stabla. Nakon mjerenja računali su opseg stabla i pretvarali mjerne jedinice.

Nastava Hrvatskog jezika obogatila je učeničke vještine pisanog izražavanja: kako bi poradili na slikovitosti izražavanja, učenici su pisali pjesničke slike i vježbali stilska izražajna sredstva. Učenici koji polaze izbornu nastavu Građanskog odgoja imali su još jedan zadatak: vježbali su znakovni jezik kojim će obilježiti Međunarodni dan jezika.

Predrag Livak, stalni suradnik PD „Sokolovac“ , održao je učenicima predavanje o ekologiji i održivom razvoju na temelju primjera akumulacijskog jezera Kamensko koje je već dugo vremena planirano, ali taj plan još uvijek nije ostvaren radi očuvanja prirode. Učenici su pokazali velik interes za ovu temu, postavljajući dodatna pitanja predavaču.

Pripadnik HGSS-a Igor Protić govorio je učenicima o važnosti Gorske službe spašavanja i njihovom djelovanju, što je nakon nevolje koja je zadesila grupu naših učenika zainteresiralo osmaše te su pozorno pratili izlaganje.

Na žalost, planirana nastava nije mogla biti ostvarena onako kako je zamišljena za sve učenike 6. razreda jer se jedan razred morao vratiti s ravnateljicom u školu. Ostala dva razreda šestaša imala su nastavu Prirode onako kako je nastavnik Neven Marković i planirao iako je, pomažući učenicima kada su naišli na gnijezdo stršljenova, zadobio deset uboda. Nastavnik Neven nije smatrao potrebnim ići na hitnu niti je prihvatio ponuđenu zamjenu, već je održao nastavu pokazujući svu svoju ljubav prema prirodi i entuzijazam u svojoj stalnoj nakani da pouči učenike što više o prirodi te ih nauči voljeti je.

U nepredviđenoj situaciji sa stršljenima izvrsno se snašla i naša mlada učiteljica Iva Zlomislić koja je pokazala hrabrost u borbi s prirodom dok je pomagala učenici obraniti se od ovih napasnika: rukama je vadila stršljenove iz učeničine kose te pritom i sama bila ubodena nekoliko puta.

Terenske nastave u prirodi, ma koliko se svi pripremali, redovito sa sobom nose nepredviđene situacije. U ovom je slučaju to bio susret sa stršljenovima, nimalo bezazlenim insektima koji mogu nanijeti veliku štetu. Učenici su u ovoj situaciji upoznali onu opasniju stranu prirode, spoznali da koliko god voljeli prirodu, ne poznajemo je dovoljno te da o prirodi moramo stalno učiti kako bismo se znali ponašati u ovakvim i sličnim situacijama.

Autor: V.Č.