Proteklih nekoliko tjedana Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva hrvatskih branitelja uputila je Saboru Republike Hrvatske u zakonodavnu proceduru dva zakona. To su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Nacrti prijedloga obaju Zakona su trenutno u drugom čitanju. S obzirom da se u javnosti pojavilo dosta pogrešnih informacija, ukratko ćemo opisati što se zapravo tim zakonima želi regulirati.
Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji stupio je na snagu 14.prosinca 2017.g. (NNbr.121/17 i 98/19). Time je učinjen značajan korak u stvaranju sustava skrbi koji je prilagođen potrebama hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Njime je otvoren rok za priznavanje statusa HRVI radi bolesti, ustanovljena je naknada za nezaposlene hrvatske branitelje, određen je veći iznos najniže mirovine koji ovisi o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru, snižena je dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu koja također ovisi o broju dana u borbenom sektoru i sl.
Međutim, tijekom primjene ovog Zakona uočeno je da je određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. Stoga se krenulo u proceduru donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Izmjene koje se predlažu isključivo su tehničke i organizacijske naravi.
Izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima planira se :
-ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata.
Naime, postupak traje puno dulje od postupka utvrđenog Zakonom, gotovo dvije godine. Zbog toga, a da bi se postupak odlučivanja o statusu mogao ubrzati, uočeno je kako je potrebno iz postupka izostaviti prethodnu stručnu procjenu koja je obavljana u matičnim bolnicama, a koja nije vezala tijela medicinskog vještačenja pri donošenju odluka o statusu HRVI. Također je uočeno kako je radi dodatnog ubrzanja postupka vještačenja hrvatskih branitelja u postupku ostvarivanja statusa HRVI-a (koji sada obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom), potrebno vještačenja staviti u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja. Time bi i nadalje vještačenja provodila ovlaštena tijela medicinskog vještačenja, no oni bi se bavili samo vještačenjima koja proizlaze iz Zakona o hrvatskim braniteljima i Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata,
-dodatno ubrzanje postupka stambenog zbrinjavanja.
Pored organizirane stambene izgradnje u svrhu stambenog zbrinjavanja koju provodi APN u suradnji s MHB, predviđena je mogućnost kupnje stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja, te pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja na temelju sporazuma između tijela državne uprave bez donošenja posebne odluke Vlade RH,
-ubrzanje postupka ostvarivanja prava socijalno ugroženim hrvatskim braniteljima uz dodatnu prilagodbu uvjeta njihovim potrebama, te
-prilagodba prava iz mirovinskog osiguranja za najugroženiju braniteljsku populaciju koja je ostvarila pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prije stupanja na snagu ZOHBDR iz 2017.g., te do sada nije mogla ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja prema ZOHBDR-a.
Time bi se izjednačila prava iz mirovinskog osiguranja branitelja koji su u mirovinu otišli prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskim braniteljima, s pravima branitelja koji su u mirovinu otišli nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskim braniteljima, kao i onih branitelja koji će tek steći pravo na mirovinu.
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji usvojen je u Hrvatskom Saboru dana 19. ožujka 2021.g.
Daljnje aktivnosti u postupku donošenja Zakona su izrada i pribavljanje mišljenja nadležnih tijela na Konačni prijedlog zakona, usvajanje Konačnog prijedloga zakona na sjednici Vlade RH, II čitanje u Hrvatskom Saboru, usvajanje Zakona i njegova objava u Narodnim novinama te stupanje na snagu.
PRIJEDLOG ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA
Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutačno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992.g. i od tada mijenjan 12 puta i to većinom na način da su prava smanjivana. U navedenom starom Zakonu regulirana su prava različitih grupa stradalnika, različitih dobnih struktura i različitih potreba (ratnih i civilnih invalida iz II svj.rata, mirnodopskih vojnih invalida i civilnih invalida iz Domovinskog rata). Zbog toga je potrebno donijeti novi jedinstveni Zakon u kojem će na jednom mjestu biti regulirana prava samo civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.
Time se želi ispraviti dugogodišnji neadekvatan pristup civilnim stradalnicima Domovinskog rata te završiti proces sveobuhvatne kvalitetne regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata.
Potrebno je posebno istaći da prava koja će biti utvrđena novim Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ne mogu ostvariti:
-pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja,
-osobe koje su prema kaznenoj evidenciji tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe, osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
-osobe koje su prema kaznenoj evidenciji tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva,
-osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze
Da bi se utvrdilo tko može, a tko ne može ostvariti statuse i prava iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koristit će se svi raspoloživi resursi i podaci institucija Republike Hrvatske, a činjenice za ostvarivanje prava po ovom Zakonu utvrđivat će se kroz upravni postupak na temelju dokumentacije izdane isključivo od nadležnih tijela Republike Hrvatske.
Ni u dosadašnjoj praksi nije bilo poteškoća s utvrđivanjem zapreka za pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija te ih stoga ne može biti ni primjenom novog Zakona u kojem je ta odredba još preciznije definirana.
Prema novom Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata civilnim stradalnikom iz Domovinskog rata smatra se civilna osoba koja je:
-stradala uslijed zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990.g. do 30. lipnja 1996.g. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata,
-stradala u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (uslijed korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i sl.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990.g. do 30. lipnja 1996.g.,
-stradala od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu,
-stradala uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990.g. do 30. lipnja 1996.g. izvan ratnih operacija, ali u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata.
Novim Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata regulirat će se slijedeća pitanja:
-članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu omogućit će se ostvarivanje prava i prije proglašenja nestale osobe umrlom,
-otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti (koji je zatvoren 2003.g),
-uspostavit će se Evidencija civilnih stradalnika (sada ih je oko 2000) u MHB,
-ublažit će se uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu, te će se
-poboljšati socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava:
- novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata uz
ispunjenje uvjeta utvrđenih Zakonom (svojevrsna socijalna naknada),
- jednokratna novčana pomoć za izrazito tešku materijalnu situaciju,
- posebni dodatak za stradalnike koji su u trenutku stradavanja bili
maloljetni,
- korištenje usluga Veteranskog centra,
- primarna pravna pomoć i psihosocijalna pomoć, te
- povećanje osnovice za ostvarivanje prava.
Važno je istaći kako se ovim zakonom ne reguliraju pitanja prava na mirovinu niti ostala prava iz mirovinskog osiguranja civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Ona su regulirana Zakonom o mirovinskom osiguranju, te ovise o ispunjenju uvjeta isključivo iz toga Zakona, jednako kao i za sve druge građane.
Civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji su status i pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, dodatak za pripomoć u kući i obiteljsku invalidninu ostvarili na temelju važećeg starog Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, po službenoj će se dužnosti odredit novi iznos prava prema novom Zakonu.
Pravna sigurnost koja je pružena hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji pružit će se i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. To je dug naše države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata.
Prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata usvojen je 19.ožujka 2021.godine. Slijedi izrada i pribavljanje mišljenja nadležnih tijela na konačni prijedlog zakona, usvajanje konačnog prijedloga Zakona na sjednici Vlade RH, zatim II čitanje u Hrvatskom saboru, usvajanje Zakona i njegova objava u Narodnim novinama te stupanje na snagu.