PROJEKT OSNOVNE ŠKOLE DOBRIŠE CESARIĆA POŽEGA IDE VEĆ 15 GODINA -
POŽEGA - U Županijskoj komori HGK Požega povodom obilježavanja 15. obljetnice školskog projekta „Cesarić u Cesariću“ održan je Okrugli stol. Na skupu koji je okupio brojne djelatnike škole, predstavnike kulture i medija, bivše učenike škole, o životu i radu pjesnika Dobriše Cesarića govorili su dr. sc. Ante Žužul, predsjednik uprave Školske knjige, prof. Nataša Gjuran, direktorica projekata Profil Kletta, prof. Branko Čegec, književnik, kritičar, direktor i urednik izdavačke kuće Meandarmedia, prof. savjetnik Blanka Đimoti Zima, dugogodišnja koordinatorica projekta Cesarić u Cesariću, Ivan Abibović, umirovljeni učitelj, magistrica informacijskih znanosti Renata Nović, bivša članica literarne skupine i Nina Klarić, učenica Matematičke gimnazije 3.b, i Srednje glazbene škole 3.s, bivša članica dramske skupine. Moderatorica okruglog stola bila je učenica 8. a razreda i članica literarne skupine Klara Janček.
Čitajući Cesarićevu poeziju učenici su u dogovoru s mentorima dvadesetak različitih izvannastavnih aktivnosti odabirali kroz godine različite motive koji bi se ostvarivali kao godišnje teme projekta. Dosada su u izvannastavnim aktivnostima obrađene teme: Slavonija, ljubav, svjetlost, prijateljstvo, znanje, čarolija, putovanje, domovina, glazba, boja i ples.
Osim recitiranja Cesarićeve poezije, o najnovijim književnim istraživanjima Cesarića govorio je dr. sc. Ante Žužul. On je posebno naglasio kako se današnji književno – teorijski aspekti hrvatske književnosti podudaraju s onim europskim, te da postoji sve više mladih koji čitaju i pišu, a ovakvi školski projekti izvrstan su i jedinstven primjer poticanja stvaralaštva u mladih.
O načinima na koji ovakav projekt sve više korespondira s današnjim vremenom govorila je prof. Nataša Gjuran, ističući kako hrvatska književna scena danas na sreću nije previše konvencionalna, te da književne statistike pokazuju da je po trendu čitanja u porastu čitanje poezije. Cesarićev projekt krasan je primjer povezivanja na lokalnoj i široj razini, suradnji unutar škole i među školama, povezivanja kurikulumskih tema sa projektnim ciljevima te želje učitelja hrvatskoga jezika da sjećanje na velikog pjesnika živi među mladim naraštajima. Sjeme znanja koje nikne u svakom ljubitelju pjesništva i književnosti uopće narast će u svakodnevno preispitivanje ljubavi prema životu.
Hvalevrijedna aktivnost potaknuta željom profesorica hrvatskoga jezika, rezultirat će afirmacijom mladih naraštaja i njihovim angažmanom u shvaćanju, razumijevanju i uživanju u Cesarićevoj Riječi, naglasila je prof. Gjuran.
Poezija je upravo najljepša forma ljudskog stvaranja, istaknula je i prof. Blanka Đimoti Zima, koja je naglasila kako mladi danas čitaju zapravo više nego prije, jer osim fizičke knjige čitaju i na internetu. Potrebno ih je samo kvalitetno usmjeravati i njegovati pismeni izričaj. Osvrnula se i na susrete s brojnim umjetnicima prilikom kojih se doprinos projektu ocjenjuje biranim riječima pohvale i zahvale. Važnost ovog projekta prepoznata je u Ministarstvu znanosti, sporta i obrazovanja i Agenciji za mobilnost i programe EU te je on već nekoliko puta nagrađivan, a posebna nagrada je dodjela Europske oznake jezika. Cilj i misao vodilja, kako navodi koordinatorica projekta, jest razvijanje ljubavi prema književnoj umjetnosti, ali i komunikacija i bliska interakcija između pisaca, ilustratora i učenika.
Branko Čegec, svestran i nagrađivan autor, dugogodišnji urednik, aktivni voditelj radionice pisanja s polaznicima svih generacija, o projektu je progovorio sa stajališta književnika. Rad je u izvannastavnim aktivnostima bio slobodan, spontan, dinamičan, raznovrstan, polazio je od dječjih želja, sklonosti i nadarenosti. Kroz aktualizaciju u izvannastavnim aktivnostima učenici su se poticali na razvijanje osobnog identiteta. Učenici su po svojoj naravi uvijek otvoreni za nova iskustva i nikad se ne mire s postojećim znanjem, više vole kretanje nego mirovanje, istraživanje i provjeravanje, nego nekritičko i konformističko primanje gotovih podataka, stoga je uloga učitelja u izvannastavnim aktivnostima izuzetno važna.
Na okruglom stolu, postavila su se pitanja zašto uopće čitati, što čitati, kako čitati, što je književni kanon i zašto je on bitan, ima li mjesta za knjige u svijetu online medija, postoje li loše knjige, jesu li knjige nemoralne u svjetlu svog sadržaja, što knjige mogu učiniti za djecu i mnoga druga, s namjerom afirmiranja vrijednosti književnosti, čitanja i čitalačkih praksi.
Jedna od aktivnosti u projektu je i predstavljanje učenicima novog književnika ili dramskog umjetnika. Tako su školom tijekom petnaest godina prošle brojne istaknute osobe iz područja kulture: Matko Marušić, Branka Primorac, Božidar Prosenjak, Pajo Kanižaj, Mladen Kušec, Sanja Pilić, Enes Kišević, Jasminka Tihi Stepanić, Lana Derkač, Siniša Cmrk, Josip Bratulić, Dubravko Jelčić, Tito Bilopavlović, Hrvoje Kovačević, Nada Mihoković Kumrić, Željka Horvat Vukelja, Miro Gavran, Zijah Sokolović, Enes Kišević, Želimir Hercigonja, Sanja Pilić, Sonja Zubović, Irena Ivetić i Margareta Peršić.
Mentori iz godine u godinu ulažu i u umjetničko i kreativno izražavanje učenika, te s ponosom predstavljaju već šest zbirki učeničkih literarnih radova Staza objavljenih u sklopu projekta. Osnovna škola Dobriša Cesarić ponosi se ovako bogatim izdanjima, kao i brojnim likovnim izložbama otvorenim u prostorima škole.
Sudionici okruglog stola svojim izlaganjima nastojali su što više približiti rad i djelo jednog od najvećih hrvatskih pjesnika, ali i otvoriti pitanja kamo i kako dalje u proučavanju Cesarića. Koje su teme još ostale otvorene? Na ova i druga pitanja učenici, njihovi mentori odgovor će dati dogodine radeći u novim projektnim aktivnostima.
Neskriveno zadovoljstvo učenika, njihovih mentora, roditelja, predstavnika kulturnog i javnog života grada Požege, uvaženih gostiju predavača na okruglom stolu dokaz je, da je ovogodišnji projekt, sada već tradicionalni imao odličnu viziju, a svoju misiju nastavit će i dalje, među novim generacijama učenika, istaknula je ravnateljica škole Zvjezdana Krip.
