POŽEGA - U Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Požega u sklopu projekta LIPA - lokalna inicijativa za poduzetničku aktivaciju, održan je sastanak članova Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Požeško-slavonske županije. Na sastanku je nositelj projekta, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega, svečano uručio svjedodžbe polaznicima obrazovanja za zanimanje vozač motornih vozila sa stjecanjem C kategorije. Prekvalifikaciju je završilo šest osoba, dok je njih pet osoba završilo osposobljavanje za C kategoriju. Svjedodžbe je uručila predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega, gospođa Jasminka Antunović.
Nastavak sastanka bio je rezerviran za panel raspravu na temu „Lokalnim intervencijama do vozača“ na kojoj su sudjelovali predstavnici učilišta, gospodarske i obrtničke komore, poslodavaca i poduzetničkih centara. Svjedoci smo svakodnevnih apela prijevoznika, udruga prijevoznika i udruga poslodavaca kako na tržištu radne snage kronično nedostaje vozača motornih vozila stoga je ovaj sastanak bio upravo na temu kako lokalnim djelovanjem riješiti navedeni problem.
Vlada Republike Hrvatske je to pokušala riješiti na način da poveća kvote zapošljavanja stranaca, no to je samo „gašenje požara“ kako je konstatirao predstavnik poslodavaca. Njegova tvrtka je prošle godine zaposlila ukupno 5 stranaca na radnom mjestu „vozač teretnog vozila“ CE kategorije jer je zbog nedostatka radne snage bio upitan opstanak tvrtke.
Poslodavci smatraju kako se dogodilo „obezvrjeđivanje struke“ vozača motornih vozila, posebno zbog pojedinih učilišta koja ne obrazuju na propisan način. Izraženo je čuđenje kako je uopće moguće da se nakon samo godinu dana školovanja, pa čak i manje, „proizvede“ vozač motornih vozila spremnim da sjedne u kamion. Smatraju kako su takva instant rješenja opasnost na cesti, opasnost za tvrtke i opasnost za građane. Struka vozača motornih vozila je kompleksna struka i potrebno je nekoliko godina za usavršavanje u navedenom zanimanju, stoga poslodavci vide rješenje u redovnomobrazovanju.
Učilišta su stava kako osobe koje se prekvalificiraju za zanimanje vozač motornih vozila su itekako savjesne, ozbiljne i usredotočene na svoj cilj te da to „obezvrjeđivanje struke“ nije zbog pojedinih učilišta i „instant“ rješenja već zbog općeg stanja svijesti, a to je potrebno promijeniti razgovorom u javnosti i sastancima poput ovih, upoznavanjem javnosti s poslovima vozača motornih vozila i kompleksnosti njihova radnog mjesta. Nisu se složili s poslodavcima da nakon godinu dana obrazovanja osobe ne mogu dobiti kvalitetna znanja vezano za struku za koju se obrazuju, no priznali su da se pojedina učilišta koriste linijom lakšeg otpora i obrazuju odrasle osobe zaobilaženjem pravila i propisa.
Kako u Požegi nedostaje strukovno zanimanje prometnog smjera za vozača motornih vozila u srednjim školama, učilišta bilježe veliki porast u prekvalifikaciji vozača motornih vozila što je izuzetan trošak za te osobe, posebno jer je potrebno financirati novi srednjoškolski obrazovni program kao i osposobljavanje za C ili CE kategoriju.Takav trošak ne zaobilazi ni Hrvatski zavod za zapošljavanje koji intervencijama poput prekvalifikacija obrazuje nezaposlene osobe za zanimanja tražena na tržištu rada, što je, zapravo, dvostruki trošak za državu. Zbog toga se rješenje vidi i u promjenama obrazovnog sustava.
Poslodavci smatraju da je do nestašice vozača došlo i zbog obrazovanja nedovoljnog broja vozača motornih vozila putem redovnog srednjoškolskog programa. Generacije koje su ranije postale vozači u vojsci odlaze u mirovinu i nema ih tko naslijediti. Smatraju da obrazovanje vozača kroz redovni srednjoškolski program ima i još jednu dodatnu prednost jer osoba s osamnaest godina izlazi na tržište rada i ima dobre temelje te dovoljno vremena da se izgradi u kvalitetnog vozača. Uspoređujući redovno obrazovanje s prekvalifikacijom, smatraju da je dodatni nedostatak prekvalifikacije što se na nju ljudi odlučuju u zrelijim godinama i samim tim pred njima je kraći radni vijek.
Najbliža strukovna prometna škola nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji koja obrazuje kroz redovno školovanje u prosjeku 20 vozača motornih vozila godišnje što je za dvije županije, Požeško-slavonsku i Brodsko-posavsku, vrlo malo i ne može zadovoljiti potražnju na tržištu rada. Samo ove godine, na području Požeško-slavonske županije, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo je traženo 52 radnika za zanimanje vozač motornih vozila, što za C kategoriju, što za CE kategoriju.
Kvote za uvoz radne snage su gotovo iscrpljene, konkretno, u Požeško-slavonskoj županiji radi ukupno 90 stranaca, dok će od 1.1.2020. godine Savezna Republika Njemačka otvoriti svoja vrata i državama koje nisu članice EU, posebno Bosni i Hercegovini iz koje se uvozila radna snaga u Republiku Hrvatsku, stoga će hrvatski poslodavci još teže dolaziti do radne snage.
Polaznici obrazovanja iz projekta dodali su da bi se trebalo poraditi i na uvjetima rada ovog radnog mjesta kako bi ono bilo privlačnije mladim ljudima koji započinju svoje karijere. Istaknuli su primjer kako u Hrvatskoj ima mali broj stajališta na autocestama s tuševima, loše se hrane, često su izloženi krađama i stresnim situacijama u prometu te zbog toga obolijevaju i skraćuje im se radni vijek.
Na temelju zaključaka panel rasprave, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje raditi će na rješavanju ovog gorućeg problema obraćanjem nadležnim institucijama.
Projekt LIPA – lokalna inicijativa za poduzetničku aktivaciju sufinancirala je Europska unija u stopostotnom iznosu iz Europskog socijalnog fonda iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., programa Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja faza III.
Nositelj projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega, a partneri u projektu su: Grad Požega, Poduzetnički centar Pleternica d.o.o., Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o., Pučko otvoreno učilište Obris, Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije te Veleučilište u Požegi.
