DAN OTVORENIH VRATA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE ŠKOLE POŽEGA - 

Svojim budućim kolegama iz osnovnih škola osobno pripremili bečke kobasice, talijanski sladoled i belgijske vafle

POŽEGA - Poljoprivredno-prehrambena škola iz Požega obilježila je Dan otvorenih vrata na kojima su ugostili brojne učenike osmih razreda, njihove roditeljima te svim zainteresiranim građanima na neposredan način prikazali i približiti način, rad i djelovanje Poljoprivredno-prehrambene škole. Škola je sredinom prošle godine imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u sektoru Poljoprivrede od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja uz još samo dvije škole u RH, Srednja škola „Arboretum Opeka“ Marčan i Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci.

Svi posjetitelji tako su se mogli pobliže upoznati sa prostorom škole, učionicama, mikrobiološkim praktikumom, kemijskim laboratorijem, pedološkim laboratorijem, kušaonicom vina i vinskim podrumom, pekarskim praktikumom, školskim gospodarstvom, plastenikom, novim ekološkim voćnjakom, mehaničarskom radionicom i dr., te sa radom ove škole i mogućnostima koje ona pruža kroz obrazovanje učenika.

Dugogodišnja tradicija obrazovanja u sektoru poljoprivrede i prehrane, stručni kadar, permanentno ulaganje u opremanje škole, podizanje novog eksperimentalnog ekološkog voćnjaka te značajni planovi ulaganja u strukovno obrazovanje tijekom narednog vremena financirani iz projekata EU bitno će doprinijeti još kvalitetnijem strukovnom obrazovanju učenika za nastavnik obrazovanja ili za tržište rada.

U školskoj godini 2019/2020. učenici osmih razreda imaju mogućnost upisati i školovati se za slijedeća zanimanja u Poljoprivredno-prehrambenoj školi: Agrotehničar, Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, Prehrambeni tehničar, Veterinarski tehničar, Agroturistički tehničar, Mehaničar poljoprivredne mehanizacije, Voćar-vinar-vinogradar, Pekar, Mesar i Pomoćni cvjećar.

U sklopu Dana otvorenih vrata i Projektnog dana na temu Europska unija učenici i djelatnici Škole osmislili su za sve posjetitelje i učenike 13 različitih prigodnih radionica. Mi smo obišli samo neke radionice i uvjerili se da učenici uz pomoć svojih mentora vladaju materijom i nakon škole mogu i samostalno djelovati u nekoj od struka, otvoriti vlastitu tvrtku ili OPG.

- Dva puta godišnje imamo ovakve Projektne dane, uz tjedan promocije europskog obrazovanja i promocije Škola. Na ovoj radionici pod nazivom Europski proizvodi na hrvatski način tri grupe učenika proizvodit će bečku kobasicu, talijanski sladoled i belgijski vafl. To su strani proizvodi, ali se već dugo godina nalaze na našem meniju. Učenici će pokazati kako mogu od nekih proizvoda napraviti i poduzetnički pothvat, sa malo aktivnosti i ulaganja. Za proizvodnju koristimo hrvatske sirovine. Ove godine smo s nekoliko proizvoda sudjelovali na Kongresu i ocjenjivanju tradicionalnog hrvatskog suvenira u Varaždinu u travnju. Učenici su sve sami osmislili, od proizvoda, keksi kalupaši koji kod nas datira iz 14. stoljeća, do ambalaže i etikete. Ambalaža je dosta atraktivna, jer smo koristili identitet slavonske čipke, požeškog trga i fotografije našeg područja. Dobili smo nagradu za hrvatski suvenir, osvojili i pojedinačno medalje, a ukupno smo po osvojenim medaljama bili prvi od svih škola. Učenici su tu puno naučili jer smo vidjeli i dostignuća drugih regija. Neke pokrajine imaju već i svoj suvenir od nekog prehrambenog proizvoda što Požeško-slavonska županija još nema i na tome moramo poraditi - prof. Tonka Šarić, mentor prehrambene tehnologije koja napominje da će škola tek dobiti niz praktikuma kroz Projekt Centra za kompetenciju i postati jedna od jačih poljoprivrednih i prehrambenih škola u RH. Uz jaku poljoprivredu ovaj kraj s prehrambenom industrijom i preradom može oživjeti, a možemo i potaći jačanje prehrambene industrije bazirane na domaćim sirovinama a ne samo na uvozu.

Matea Matković prehrambeni tehničar iz 3. razreda škole bila je na natjecanju u Varaždinu, a danas je u ekipi 6 svojih kolegica proizvodila belgijske vafle, standardne kekse kalupaše. – Tamo u Varaždinu smo prezentirali svoj proizvod, kalupaši, kojemu smo povećali prehrambenu vrijednost, jer smo dio pšeničnog brašna zamijenili brašnom od slanutka koji ima puno više vrijednosti. Mene ovaj smjer zanima, posebno što je u njega uključeno puno kemije, laboratorijskih istraživanja i planiram se po završetku i baviti tim smjerom im nastaviti školovanje. Mogu ovim budućim učenicima reći da Poljoprivredno-prehrambena škola ima dobre uvjete za školovanje, sve potrebno znanje o hrani i onome što jedemo možemo dobiti ovdje u školi.

Grupa za obrazovanje za zanimanje mesar obrađivala je svinjsku polovicu i pripremala meso za proizvodnju bečke kobasice po originalnoj recepturi ali s hrvatskim namirnicama i začinima. – Danas proizvodimo bečku kobasicu, koja se od naše slavonske mesne kobasice razlikuje po tome što ima 20% junećeg mesa. Dva puta smo samljeli meso os svinjske lopatice, carsko meso i juneće meso, dodali začine, malo naše ljute crvene paprike, češnjak i papar u prahu. Sve se puni u tanko crijevo. Mi smo ovaj njihov recept povezali s našim mesom i našim začinima, ali da što bolje sliči bečkoj kobasici koju oni proizvode i u obliku srca. Naši učenici su odlično teoretski obučeni, a na praksi kod naših poduzetnika savladali su i praktični dio – rekao je Matej Bošnjaković, profesor prehrambene tehnologije koji predaje smjeru za mesare koji smatra da oni nakon završetka školovanja svi mogu na rad u struku, a posebno netko od njih može otvoriti i svoju privatnu djelatnost u struci ili OPG.

Filip Horvat, 3. razred, već gotovo završeni mesar koji se odlično snašao i vrlo samostalno sa svojim kolegama radio u proizvodnji bečke kobasice. – U ovoj školi smo jako puno i dovoljno naučili. profesori su nam dosta objasnili a na praktičnoj nastavi puno radimo. Zanimanje mesar me zanima, a i bavio bih se time kasnije, jer to je dobar i cijenjen posao. Kod nas u Požegi teško je pronaći posao jer je zatvorena i mesna industrija, ali tu je mogućnost zapošljavanja u Osijeku, Brodu, mislim da ne moramo svi otići izvan Hrvatske.

Grupa prehrambenih tehničara pripremala je nekoliko vrsta talijanskog sladoleda, također koristeći recepturu u kojoj su primjenjivali sve domaće sastojke. Jan Letić, glasnogovornik grupe za proizvodnu sladoleda istakao je: Prvo smo pomiješali sve sastoje u strojnom mješaču, jaja, šećer, mlijeko, vrhnje i šumsko voće za prvi uzorak, a u druge vrste čokoladu i nutelu. Mene zanima ovaj smjer školovanja, a posebno rad u laboratoriju i kemija kao predmet. Škola je po svemu dobra, zabavno su predavanja, profesori dobri, ima i dosta smjerova, no ja još za sada sebe konačno ne vidim gdje ću nastaviti.