RADIONICA OBRTNIČKE ŠKOLE I ULJARE BUČINOG ULJA GRBIĆ IZ POŽEGE - 

POŽEGA – Učenici i mentori Obrtničke škole u Požegi i tvrtka i uljara bučinog ulja Grbić iz Požege organizirali su ususret proljeću radionicu „Proljeće i zdrava hrana“ na kojoj su učenici prezentirali što se može pripremiti od samoniklog bilja u prirodi, u okolici, a da može biti zdravi obrok.

-Sve ove biljke rastu u slavonskim šumama i poljima, svugdje oko nas, a mogu se pripremiti zdravi obroci u već možda i zaboravljenim jelima. Učenici su se prije posebno pripremili za branje samoniklog bilja, sami su ga sakupljali po poljima i šumama, te se ranije naučili što i kakva jela se mogu pripremiti od tog samoniklog bilja, kao zdrava hrana i zdravi obrok. U školi su naučili da su to biljke koje su bogate vitaminima, nedavno su niknule i prebogate su C vitaminom, A vitaminom i kalijem kao radič i maslačak, srimuš koji je bogat mineralima i željezom i kalijem. Ovo su salate s polja koju čine matovilac, brali su mlade koprive i svako od njih je pripremio neki svoj specijalitet koji će nam prezentirati, a poslije ćemo ga i kušati – rekla je nutricionist, Andrea Drkulec, dipl. ing. prehrambene tehnologije s Obrtničke škole, koja ističe i vrlo jeftine i besplatne, a fine, ukusne i zdrave obroke, koje sami možemo naći u prirodi.

Danijel Dukić, učenik 2. razreda, hotelijersko-turistički tehničar pripremio je staro i vrlo ukusno jelo, omlet sa srimušem. - Srimuš je u narodu poznat kao zamjena za luk, nazivaju ga divlji bijeli luk i medvjeđi luk. Ova ljekovita i začinska biljka  korištena je još u kameno doba. Sada za jelo koristimo samo listove, a može se koristiti cvijet, a kasnije i lukovice koje se sjeckaju kao luk. Srimuš sada možemo naći u prirodi u velikim količinama, a za omlet nam treba nekoliko listića koje popržimo na ulju, dodamo dva jaja i sve to mutimo kao kajganu. Za više osoba samo se povećava količina srimuša i po dva jaja po osobi.

Kevin Renka, učenik 2. razreda, hotelijersko-turistički komercijalist, je također pripremio srimuš, ali na drugi način. – Ja sam srimuš sotirao, lagano popržio dok se listovi ne skvrče, skuhao sam nekoliko krumpira, izrezao i sve umiješao, posolio, začinio acetom balzamicom i bučinim uljem po želji. Dobili smo jednu finu i ukusnu salatu uz glavno jelo.

Adrijana Adamek, učenica 1. razreda smjer kuharstvo, je pripremila salatu od čičoke. – Čičoku beremo u polju, tj. vadimo njeno korijenje u livadama i vrtovima. Uglavnom je samonikoo bilje i možemo je naći samo u proljeće. Operemo je, ogulimo i naribamo na ribež. Začinilo smo sa solju, acetom balzamicom i bučinim uljem. Dobili smo salatu koja je slična po okusu repi, ne po krumpiru iako je u narodu zovu divlji krumpir. Čičoka ima mnogo zdravstvenih koristi za organizam, ova salata je pravi izvor energije i zdravlja, korisna u liječenju dijabetesa i pretilosti, jer ima nizak glikemijski indeks. Tijekom razgradnje inulina u organizmu ne dolazi do rasta glukoze u krvi.

Klara Novinc učenica 2. razreda hotelsko-turistički komercijalist, je pripremila salatu od radiča. – Radič se u prehrani koristi od davnih dana, poznavali su ga još Egipćani i Grci. Kod nas je poznat u prehrani kao namirnica koja je dobra za čišćenje krvi i protiv nesanice. Najviše se koristi u vegetarijanskoj prehrani. Radič sada možemo naći na gotovo svim livadama u velikim količinama. Očistimo i operemo listove, skuhamo dva jaja i izrežemo na četvrtine, malo začinimo po želji s octom, soli, bučinim uljem i brzo dobijemo ukusnu salatu koja može biti i mali obrok.

Ema Čondić učenica 2. razreda hotelsko-turistički komercijalist pripremila je salatu od matovilca. – Matovilac je jedna od nutritivno najbogatijih salata, a raste sada u proljeće u vinogradima i poljima. Sočni zeleni listovi su vrlo popularno proljetno povrće. To je biljka koja lista dvaput godišnje, po zimi i u proljeće, tako da je sada njegova druga sezona koju bi svakako trebalo iskoristiti. Karakterizira ga osvježavajući orašasti okus zbog kojeg ga vole svi uzrasti. Od njega sam pripremila jednu salatu s kuhanim krumpirom. Slično je klasičnoj krumpir salati, ali smo stavili listove matovilca i začinili po želji, sa malo bučinog ulja, octa i senfa.

Ivana Kolanjek, učenica 2. razreda hotelsko-turistički komercijalist pripremila je varivo od koprive. – Kopriva je vrlo rasprostranjena zeljasta biljka u narodu od davnina poznata kao narodni lijek. Izuzetno je bogata željezom i preporučuje se za slabokrvne osobe, jača imunitet, sadrži bjelančevine i masti, a od minerala kalcij, fosfor, željezo, magnezij, vitamine. Nabrala sam u polju mlade listove i vrške koprive, oprala i malo blanširala. Napravila sam zapršku u koju sam stavila srimuš i zalila s malo mlijeka. Može se jesti kao varivo, glavno jelo ili kao prilog uz neko mesno jelo.

Marta Bertolan učenica 1. razreda smjer kuharstvo napravila je varivo od kopriva i srimuša. – Koprive sam brala uz potok i na livadi, a srimuš na šumskim čistinama i livadama uz šumu. varivo je slično varivu od špinata, no sastojci su koprive, isključivo vršci i samo mladi listovi i srimuš, umjesto bijelog luka.

- Tvrtka Grbić već duži niz godina, a kreće već od ranog proljeća, organizira edukacije, predavanja i radionice. Drago mi je da smo ove godine ugostili učenike Obrtničke škole u Požegi s njihovom mentoricom Andreom Drkulec. Oni su vrlo entuzijastično po prirodi prikupili osnovne namirnice, koje se mogu naći u prirodi. Sva jela upotpunili su sa bučinim uljem što daje još jednu notu toj zdravoj prehrani. Od tih jela se mi polako budimo, pokrećemo iz zimskog dijela godine. Mislim da moramo svi zajedno obratiti pažnju na to što jedemo, kakva nam je hrana, kako si možemo doprinijeti da uz mala financijska sredstva možemo poboljšati svoju ishranu – istakla je direktorica uljare Grbić, Nives Lovrić, koja je učenicima stavila na raspolaganje svoja ekstra bučina ulja za njihove recepte.