POŽEGA - Požeško-slavonska županija, Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije, Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi te Savjet mladih Požeško-slavonske županije, u prigodi Dana županije koji će se proslaviti dana 14. travnja, organizirali su stručni skup pod nazivom „Inovativni pristup održivom razvoju lokalne zajednice“.

Uz domaćine skupa, županicu Antoniju Jozić, dekana Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Borislava Miličevića, ravnateljicu Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije Senku Horvat, predsjednicu Savjeta mladih Požeško-slavonske županije Laru Mandić, te izlagače i paneliste, ovom zanimljivom i važnom događaju prisustvovali su i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, ravnatelj Uprave pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Davor Huška, te gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić zajedno s gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina Požeško-slavonske županije.

Cilj stručnoga skupa bio je predstaviti potencijale i projekte s područja županije koji će imati i imaju pozitivan utjecaj na njezin gospodarski razvoj, turističku ponudu i kvalitetu života svih žitelja, a poduzetnici s područja županije imali su priliku svima prisutnima predstaviti svoje uspješno realizirane projekte te na koji se način kroz njihov trud i rad mijenjaju gospodarske vizure naše županije.

Na samome početku uvodnih obraćanja u ime organizatora skupa svima prisutnima obratila se požeško-slavonska županica Antonija Jozić koja je istaknula kako je motiv za organizaciju ovog događaja bio čuti pozitivne priče i iskustva poduzetnika s područja županije koji su imali hrabrosti, odvažnosti i vizije u Požeško-slavonskoj županiji pronaći nadahnuće za investicije i razvoj poslovanja.

“Ove godine slavimo 30 godina od uspostave lokalne regionalne samouprave kakvu danas poznajemo, a također obilježavamo i 10 godina članstva u Europskoj uniji. U proteklom periodu puno puta sam isticala ogroman i vrijedan posao koji su radili naši gradonačelnici i načelnici. Naše općine, gradovi i Županija uspješno su koristili europske fondove koji su im bili na raspolaganju. Razvijali smo komunalnu infrastrukturu, gradili kapitalne objekte, vrtiće, poduzetničke zone, inkubatore i tehnološke centre, te smo vjerovali da je taj pristup trasiranje puta da naša županija ponovo postane zlatna.“ – rekla je županica Jozić te istaknula kako je sve što je rađeno bilo s ciljem stvaranja uvjeta za život naših žitelja, za život primjeren 21. stoljeću, kao i stvaranja uvjeta za snažan gospodarski razvoj.

„Rezultate ne postižu samo gradovi i općine, rezultate postiže i javni i privatni sektor, znani i neznani sugrađani, a neki od njih danas su ovdje s nama te će sa svima nama podijeliti svoju viziju razvoja naše županije, svatko iz svog kuta gledanja. Svima njima puno je toga zajedničkog - imaju viziju, upornost i hrabrost te vide priliku baš u našoj Požeško-slavonskoj županiji, a ovaj današnji stručni skup posvećen je upravo njima - ljudima s vizijom koji mijenjaju stvari oko sebe.” - naglasila je županica Antonija Jozić.

Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić održala je uvodno izlaganje na temu financiranja iz EU fondova i njihovu važnost za razvoj lokalne zajednice kroz pregled izvješća Europskog revizorskog suda te istaknula kako je Požeško-slavonska županija od samih početaka bila jedna od vrlo uspješnih pri korištenju pretpristupnih programa pomoći, a također i preko fondova EU u perspektivi 2014./2020.

“Još 2013. godine isticali smo važnost nekih projekata koji su bili vrlo vizionarski, kao da ste predvidjeli ono što će se događati. Antonija Jozić tada je bila gradonačelnica Pleternice i radila na samoodrživoj energetskoj infrastrukturi grada te na tome kako imati obnovljive izvore energije. Pogledajte koliko je to sada u cijeloj Europskoj uniji važno, a koliko je to tada bilo vizionarski. Ovdje u cijeloj županiji ima jako puno projekata energetske obnove i uvođenja obnovljivih izvora energije što je jako pozitivno, a naravno onda se fondovi koriste i za sve ostale segmente, od poduzetničkih centara, centara kompetencija, centara za inovacije preko ulaganja u škole, fakultete i mlade. Europski novci ovdje su korišteni na dobar način, da se potencijal cijele županije podigne na još jednu višu razinu.” - istaknula je između ostaloga Ivana Maletić.

Sudionicima skupa i svim gostima dobrodošlicu su poželjeli i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić te dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja Borislav Miličević, a svoja izlaganja održali su i Marijana Lukačević: Arheologija Kaptola – turistički potencijal međunarodnog značaja, Dejan Iličić: Centar umjetne inteligencije Lipik, te Tihana Šutalo: Projekt Shhhuma.

Na panel raspravi sudjelovali su Ana Blažević iz tvrtke Veličko d.o.o., Davor Huška ravnatelj Uprave za financijske i informacijsko-telekomunikacijske sustave Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Thomas Heinz Pandžić iz požeške tvrtke Alles d.o.o., Iva Pranjić iz tvrtke Craft spirits d.o.o., te Marko Šostar s Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi.

POŽEGA - U srijedu, 12. travnja 2023. s početkom u 17,00 sati odigrat će se 6 utakmica osmine finala Županijskog nogometnog kupa. Sastaju se : Jakšić - Požega, Lipa - Parasan, Dinamo (V) - Slavonija (PŽ), Lipik 1925 - Kutjevo, Croatia (M) - BSK Buk i Mladost - Omladinac.  U 18,30 sati igrat će u Velikoj domaći Papuk i Slavija (Pleternica).

Dogovorom klubova jedna utakmica odigrana je već u ponedjeljak, 10. 04. 2023. a u kojoj je u Zagrađu domaći Graničar uvjerljivo poražen od  međužupanijskog ligaša Hajduka (Pakrac) rezultatom 1:5. 

Utakmice četvrtfinala igrat će se u srijedu, 03.  svibnja s početkom u 17,30 sati. Polufinalni susreti su na rasporedu u srijedu, 24. svibnja u 17,30 sati dok će se finale igrati 07. lipnja u 18,00 sati. 

Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu.

Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakterističan po tome da je prisutan u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije.

Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke.

Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 8 milijuna  ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. 

Parkinsonova bolest je kronični, progresivni, neurodegenerativni poremećaj podmuklog nastanka, predominantno karakteriziran motoričkom simptomatologijom kao što je usporenost kretnji (bradikinezija), drhtanje u mirovanju (tremor), ukočenost (rigiditet) i gubitak mehanizama koji kontroliraju održavanje uspravnog  položaja (posturalni poremećaj).

Bolesti su pridruženi i drugi ne-motorički simptomi, koji zajedno s motoričkim koji se javljaju u kasnim stadijima kao što su padovi pri promjeni položaja tijela (posturalna diskinezija), motorički blokovi (freezing fenomen – privremena nesposobnost izvršenja nekog voljnog pokreta), smetnje govora i gutanja predstavljaju jedan od najtežih izazova liječnicima pri liječenju ove bolesti.

Neki od ne-motoričkih simptoma (poremećaj spavanja, depresivnost, parestezije, poremećaji osobnosti i demencija) mogu biti prisutne prije i biti dominantnije od motoričkih smetnji. Urinarne smetnje, ortostatska hipotenzija i neropsihijatrijski poremećaji (demencija, halucinacije i delirij) postaju očite i stvaraju poteškoće nakon nekoliko godina.  Demencija je kasna komplikacija koja najčešće pogađa starije bolesnike dugotrajnijeg  tijeka bolesti.

POŽEGA -  Grad Požega obavještava sugrađane da će na snazi biti privremena regulacija prometa u razdoblju od 11. travnja 2023. godine do 15. lipnja 2023. godine. Privremena regulacija prometa bit će na raskrižju Ulice dr. Franje Tuđmana i Vukovarske ulice, a radi izvođenja radova na izgradnji novog kružnog toka prometa.

Prije početka radova postavit će se odgovarajuća horizontalna i vertikalna prometna signalizacija uz nadzor policijskih službenika Policijske postaje Požeško-slavonske.

Za vikend su provedene pojačane mjere kontrole u prometu  -

 Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 46 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, devet prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja i 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 8. travnja 2023. oko 19.10 sati u mjestu Grabarje u Ulici Stjepana Radića, 36-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila i ne koristeći sigurnosni pojas upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u putni kanal te udario u betonski dio kolnog ulaza nakon čega je došlo do prebacivanja vozila na krov.

U prometnoj nesreći vozač je teško, dok je trogodišnje dijete koje se nalazilo kao putnik u vozilu lakše ozlijeđeno.

Protiv 36-godišnjaka slijedi prekršajni nalog na novčani iznos od 1.840,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca  te dopis Hrvatskom zavodu za socijalni rad - Područni ured u Požegi.

Protiv 36-godišnjaka i 48-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U nedjelju 10. travnja 2023. oko 15.15 sati u Pakracu na Trgu 76. bataljuna, 36-godišnjak (2,42 promila) i 48-godišnjak (1,88 promila) su se verbalno i tjelesno sukobili. Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok će 43-godišnjaku kao odgovornoj osobi ugostiteljskog objekta biti uručen prekršajni nalog zbog posluživanje pića pijanim osobama.

ČAGLIN - Općina Čaglin u suradnji sa svojim udrugama s područja općine povodom obilježavanja Dana Općine Čaglin organizirat će 15. travnja 2023. godine u popodnevnim satima Sajam udruga. Svaka udruga će se na svom štandu predstaviti posjetiteljima predstavljajući svoj rad, ciljeve i značaj udruge.
Uz pomoć lovačkih udruga s pšodručja općine Čaglin za sve posjetitelje osiguravamo besplatnu degustaciju lovačkog gulaša, a od 17:00 sati nastupaju poznati tamburaši TS "Satir".
Načelnik općine Dalibor Bardač poziva sve stanovnike s podruzčja općine Čaglin, ali i ostale posjetitelje s područja Požeštine i susjednih županija da dođu i zajedno s njima obilježe po prvi puta Dan općine Čaglin na ovakav način i provedu jedno lijepo poslijepodne u druženju i lovački čobanac.

POŽEGA - Svakoga tjedna planinarke i planinari HPD Sokolovca uživaju provodeći vikende u planinama. Svoju ljubav prema prirodi na uskrsni ponedjeljak ostvarili su na slavonskoj planini Krndiji koja se pruža u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini oko 30 km.
Uspeli su se grebenom Dilj na Krndiji na vrh Lipe 760 m, te nastavili svoj put do vidikovca  Rogin kamen s kojega se pogled širi po čitavoj Požeškoj kotlini. Nakon kave, kolača i veselih razgovora nastavljaju hodati do Lovačke kuće Dobra voda.  Tu su, kako to planinarski običaji nalažu, zajednički ručali različite uskrsne delicije. Na ovom području obišli su izvor neobičnog naziva "Izvor uzdisaja."

Dalje su svoj put nastavili preko Tromeđe prema najvišem vrhu Krndije Kapovcu 792 m. Vrh je, kao i cijela planina šumovit, a na njemu se nalazi izdaleka uočljiv televizijski odašiljač. Na nekim kartama vrh je označen imenom Kapavac, no među planinarima uvriježen je naziv Kapovac. Nakon uživanja u prekrasnim vidicima spustili su se Jarčevcem i kanjonom Remetske i Velike rijeke. Na ovom dijelu hodali su gotovo sat vremena slušajući smirujuće zvukove tekuće vode. Diveći se divljini Krndije preskakali su i provlačili se ispod mnogobrojnih povaljenih stabla sve do polazne točke. Ukupno su tijekom ovog prekrasnog proljetnog dana prehodali 19 km.

Ovaj izlet organizirao je i realizirao Krešimir Bubak. Članovi HPD Sokolovca vesele se mnogim novim planinarskim avanturama te pozivaju sve ljubitelje prirode da im se pridruže u ovoj slavljeničkoj 125. godini od osnutka njihovog planinarskog društva.

Danas slavimo Uskrsni ponedjeljak, dan nakon Uskrsa, kršćansku svetkovinu koja je i službeni praznikv  -

Na današnji dan u crkvama spominje se put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika koji su ga prepoznali tek kada je lomio kruh. Mnogi su se iz Jeruzalema vraćali u svoja mjesta, kao i dva učenika koja su se vraćala u Emaus. Emaus je prema Novom zavjetu udaljen oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema.

Iako su nekada uskrsne proslave trajale tjedan dana, u 19. stoljeće se skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni je ponedjeljak i drugi dan Uskrsa. Prema drevnoj crkvenoj tradiciji, najveći blagdani slave se dva dana, a taj dan obično je bio posvećen za posjet obiteljima te različita hodočašća.

Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u većini europskih država, kao i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novo krštenika kakva se nosila u početcima kršćanstva. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova i kroz cijelo to razdoblje boja crkvenog ruha je bijela ili zlatna kao boja radosti.

Vjernici i danas na Uskrsni ponedjeljak tradicionalno posjećuju rodbinu i prijatelje, a među običajima je i hodočašćenje u marijanska svetišta.

PLETERNICA - Postavljanjem zadnjih metara posteljice radovi u Ulici Ante Starčevića u Pleternici ulaze u zadnju fazu. Kako kaže i sam izvođač radova ovog, više od 200 tisuća eura vrijednog projekta, asfaltiranje bi išlo i prije, no temperature nikako nisu išle tome u prilog.

Radove je obišla pleternička gradonačelnica, Marija Šarić sa suradnicima te je istaknula zadovoljstvo dovršetkom još jednog dugo očekivanog projekta. – Aktivnosti u našoj gospodarskoj zoni su konstantno prisutne, a posebno veseli činjenica kako se najveći dio aktivnosti i izgradnje odvija upravo kroz privatne investicije. Stoga je važno raditi ovakve projekte jer stvaramo nove uvjete za sve koji svoje investicije realiziraju u našoj zoni – istaknula je gradonačelnica Šarić.

Dodala je i kako novi upiti konstantno pristižu. – Upita za kupnju zemljišta u zoni je bilo i prije, no njihov broj se povećava što nam daje vjetar u leđa i jasnu poruku kako je Pleternica na karti investitora što se i vidi po investicijama u proteklim godinama, ali i po onima koje su pred nama – zaključila je gradonačelnica.

Postavljanje asfaltnog sloja i završetak rekonstrukcije očekuje se nakon Uskrnih blagdana.