NA TRGU SV. TROJSTVA OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MUZEJA -

POŽEGA – Gradski muzej Požega s nekoliko priredbi u muzeju i na otvorenom ispred muzeja na Trgu sv. Trojstva obilježio je Međunarodni dan muzeja. Ovogodišnje obilježavanje proteklo je kroz moto Muzeji kao središte kulture, budućnost tradicije.

Od 10 sati posjetitelji su mogli besplatno razgledati izložbu Korak ispred vremena – Atelier Wollner, predstavljena je publikacija za djecu – slikovnica Klinci željeznog doba, koju je predstavila Jacqueline Balen ispred Arheološkog muzeja u Zagrebu, koja je produkt EU projekta o istraživanju starijeg željeznog doba na lokalitetu iznad naselja Kaptol u Požeškoj dolini.

Od 10,20 predstavljena je izložba fotografa amatera Mladena Božičkovića iz Nove Gradiške. Od 10,45 na programu je bio Plesni ritam koji su izvele članice UO Plesne radionice Ilijane Lončar na parkirališnom prostoru na Trgu sv. Trojstva. Od 11 sati na programu je bilo snimanje milenijske fotografije ispred zgrade muzeja a na prostoru pločnika ispod bolta održavale su se tematske radionice za djecu i odrasle.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ŽUPANIJE I LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA POŽEGA - 

POŽEGA – Zajedničkom akcijom Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Liga za borbu protiv raka Požega i Udruga ILCO obilježili su Dan plavih perunika posvećen osobama oboljelim od raka debelog crijeva. Na prigodnom štandu u Pješačkoj zoni grada Požege uz edukativne materijale prikupljana je pomoć za liječenje oboljelih od raka i preventivne aktivnosti u borbi protiv raka debelog crijeva. Svatko je za stručak plavih perunika donirao iznos sredstava po vlastitoj želji i time dao podršku ovoj javnozdravstvenoj akciji.

- Plavi irisi ili plave perunike i plava vrpca simboliziraju borbu protiv raka debelog crijeva a cilj akcije je podizanje razine svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Prema dostupnim podatcima ovaj drugi po učestalosti rak kod osoba oba spola rano otkrije tek 19% pacijenata. Rizici su pušenje, alkohol, konzumacija većih količina crvenog mesa, za sve osobe koje dolaze u srdnje godine, koji su promotori za stvaranje karcinoma u tijelu. To ljudi moraju shvatiti jer svojim ponašanjem stvaraju te preduvjete, upravo za pojavu raka debelog crijeva koji je sve više učestala pojavnost – istakao je dr. Nikola Gotovac ispred Lige za borbu protiv raka Požega.

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva svi u dobi od 50 – 74 godine koji do sada nisu napravili test kojim se rak debelog crijeva može rano otkriti, mogli su dobiti objašnjenje kako ga pravilno napraviti i popuniti obrasce koje besplatno šalju u Zavod za javno zdravstvo.

Najbolja svjetska 3x3 ekipa, Novi Sad nastupiti će na Lipik 3x3 challengeru koji će 14. i 15. 6. biti održan u Lipiku. Potvrđeno je to od strane FIBA 3x3 svjetske asocijacije koja je uz Novi Sad, na challenger u Lipiku alocirala još jednu ekipu iz Srbije – Vrbas Avai, te dvije slovenske ekipe Ljubljanu i Kranj kao i ekipu Moscow Inanomo iz Rusije.

NOVI SAD (No 1.)

Novi Sad je trenutno najbolje rangirana svjetska 3x3 ekipa prema službenom FIBA 3x3 rankingu https://fiba3x3.com/en/rankings/team.html Aktualni su svjetski prvaci te pobjednici prošlosezonskog finalnog WT Mastersa u Pekingu. Novi Sad se vraća u Lipik u kojem, zanimljivo, još nisu doživjeli poraz. Naime, Novosađani su osvojili Lipik 3x3 challengere 2016. i 2017. godine, svaki put bez poraza tako da u Lipiku imaju besprijekoran skor od 12 pobjeda iz isto toliko odigranih utakmica.

Ove sezone imaju osvojeno 3. mjesto na prvom Mastersu odigranom u Dohi gdje su poraženi u polufinalu od Limana koji je tako prekinuo njihovi nevjerojatan niz od čak 35 uzastopnih pobjeda. Na prvom ovosezonskom challengeru u malezijskom Penangu Novosađani su osvojili naslov pobjednika napravivši pravi mali podvig. Osim što su nastupili bez Dušana Buluta, nabolje rangiranog svjetsko igrača, do naslova su došli bez rezerve, sa samo 3 igrača, a uz MVP-a Dejana Majstorovića još su igrali Marko Savić i Marko Ždero.

Novi Sad je Lipik osvojio 2016 savladavši u finalu Vitez rezultatom 21:16 (Bulut, Majstorović, Ždero, Danilo Mijatović), a godinu dana kasnije s u finalu sa 21:17 savladali Liman (Bulut, Majstorović, Mijatović, Nikola Pavlović). Obje godine titulu najkorisnijeg MVP igrača ponio je Dejan Majstorović.

LJUBLJANA (No 8.)

Legendarna ekipa Ljubljane i ove godine će igrati na Lipik 3x3 challengeru čime će postati jedina ekipa na 3x3 Touru koja će nastupiti na sva 4 challengera u Lipiku.

Ipak, rezultati u Lipiku prethodnih godina nisu im pretjerano uspješni jer su u sva tri nastupa, natjecanje završili još u skupini pa ove godine sigurno u Lipik dolaze s dodatnim motivom.

Godine 2016. su u skupini s Torneo Armanom (Italija), Vilnusom (Litva) 9 Vitezom (BiH) imali 2 pobjede i poraz, ali su ispali zbog manje postignutih koševa. Završili su na 9. mjestu, isto kao i 2017. godine kada su u skupini savladali Zagreb, a poraženi od Limana i Kranja.

Lani su igrali Q Draw - kvalifikacijski dio turnira i ponovno su se susreli s Kranjem. Slavili su 20:14, a pobijedili su i Ralju pa su izborili Main Draw – glavni dio turnira. Kvalifikacije su ih ipak previše potrošile pa su u skupini protiv Humpoleca i Princetonea doživjeli dva poraza i završili na 11. mjesto.

Sezonu su ipak završli uspješno, izborivši nastup na finalnom WT Mastersu u Pekingu gdje su završili na 10. mjesto doživjevši poraza (Humpolec 15:17 i Novi Sad 14:19).

Ovu sezonu rezultatski nisu otvorili zapaženim rezultatima. Na Mastersu u Dohi su završili na 7. mjestu, u četvrtfinalu ih je zaustavio Novi Sad 13;18, a na challengeru u Penangu su bili 11.

MOSCOW INANOMO (No 17.)

Mladu, čvrstu i atraktivnu ekipu Moscow Inanomo lani smo prvi puta imali prilike gledati u Lipiku, a challenger su zavrili u četvrtfinalu (7. mjesto) gdje ih je zaustavio Split. Bilo je 21:18. U skupini su slavili protiv druge ruske ekipe Gagarin i doživjeli poraz od Gdanska.

Ove sezone su na Mastersu u Dohi završili na 9. mjestu, a na oba challengera zaustavljeni su u četvrtfinalima – u Penangu su završili na 7. mjestu poraženi od Edmontona 13:21, a u kineskom Wuxiju poraz od Limana 15:19 za ukupno 8. mjesto.

VRBAS AVAI (No 19.)

Vrbas je realtivno nova 3x3 ekipa, lani su osvojili 2. mjesto na challengeru u Ljubljani i izborili nastup na WT Mastersu u Debrecenu gdje su osvojili 7. mjesto, a u četvrtfinalu su poraženi od Rige. Za Vrbas od ove sezone igra i Lipičanima dobro znani Ivan Popović - Žuća, igrač koji je u dresu beogradskog Olimpa igrao 2017. i 2018. godine i obje godine završio na 3. mjestu. Uz njega u ovoj ekipi su Filip Simić, Marko Branković i Strahinja Stojačić, mlađi brati puno poznatijeg Stefana Stojačića iz Limana, trenutno 2. igrača na svijetu. Povremeno za Vrbas igra i Danilo Mijatović koji je u Lipiku igrao 2016. i 2017. u dresu Novog Sada.

Vrbas je ove sezone nastupio tek na chalengeru u kineskom Nanjingu gdje su završili na 10. mjestu.

KRANJ (No 22.)

Slovenska ekipa Kranj, također jedna od legendarnih 3x3 ekipa u Lipik dolazi treću godinu za redom. Prvi put smo ih uživo imali prilke gledati 2017. kada su završili na 6. mjestu, a u četvrtfinalu ih je zaustavio Olimp Beograd pobjedivši u triler završnici rezultatom 21:20. Lani su igrali Q Draw, ali su u skupini s Ljubljanom i Raljom upisali dva poraza i vrlo brzo završili natjecanje.

Ovu sezonu su otvorili nastupom na challengeru u Penangu gdje su završili na 9. mjestu.

NAJPOZNATIJI HRVATSKI VINAR IVO ENJINGI PROSLAVIO 79. ROĐENDAN -

HRNJEVAC - Poslovni partneri, brojni prijatelji, ali i poznati ljubitelji kvalitetnih vina okupili su se u vinskom podrumu u Hrnjevcu na proslavi 79. rođendana našeg najpoznatijeg vinara i vinskog umjetnika Ive Enjingija. Tu su bili prvi i jedini vinski kardinal u Hrvata Vladimir Bauer, poznati tv novinar i voditelj poljoprivrednim emisija Mladen Stubljar, načelnik općine Velika Vlado Boban, požeški gradonačelnik Darko Puljašić, saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja, bivši kutjevački gradonačelnik Ivica Nikolić, požeški poslovni ljudi kao što su Goran Šutalo, Branko Šutalo, Tomislav Čabraja, Ićo Žuljević, Zvonko Čorak, Ilija Jelušić, kutjevački vinar Antun Adžić, profesori s Veleučilišta u Požegi i brojni drugi.

Na samom početku Enjingi je pozdravio sve goste i istakao da je i večeras nekima morao pokazivati osobnu iskaznicu jer mu nisu vjerovali da ima 79 godina. - Da evo sada u 20 sati imam 79 godina i 3 sata, bar onako kako mi je moja mama rekla, kad sam se rodio. Radila je i taj dan u vinogradu, a popodne se požurila kući da me ne rodi među čokotima – istakao je Enjingi i podigao zdravicu.

Ivo po običaju uvijek pripremi dobru feštu, odlična jela od Red Angusa, crvenog goveda kojih ima nekoliko stotina u uzgoju. Na stolu su uvijek ponajbolja vina, a degustiraju se i vinske uspješnice koje su diljem svijeta odnijele prestižne nagrade u zadnjih 30 godina, jer Enjingiijeva vinoteka dugo pamti i ima uvijek dovoljne količine arhivskih vina za prijatelje. Za zabavu su ovaj puta bili zaduženi članovi glazbenog sastava „Srce bećarsko“, tamburaši pojačani violinom uz poznatu harmoniku Darka Rodića.

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO PREDAVANJE POVJESNIČARA DR. SC. DINKA ŽUPANA - 

POŽEGA – Povijesno društvo Požega organiziralo je jedno zanimljivo predavanje povjesničara dr. sc. Dinka Župana o Dori Pejačević, nama bliskoj osobi iz Našica, o kojoj zaista ne znamo puno. Predavanje je održano u školskoj knjižnici OŠ Antuna Kanižlića na temu “Dora Pejačević kao čitateljica: Praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja”.

Dinko Župan pripada redu istaknutih povjesničara. Rođen je 1970. godine u Osijeku. Diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest - Podružnici za povijest u Slavonskom Brodu. Magistrirao je obranivši rad „Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića“ na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na tome fakultetu obranio je doktorski rad „Obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj 1868-1918.“ Područje njegova znanstvenoga rada je povijest školstva i kulturna povijest od kraja 18. do početka 20. stoljeća. Izborni kolegij Povijest školstva predavao je na Učiteljskome fakultetu u Petrinji i Hrvatskim studijima. Taj kolegij predaje na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Držao je nastavu na doktorskome studiju Hrvatskih studija te Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- U organizaciji Povijesnog društva Požega Dinko Župan održat će predavanje „Dora Pejačević kao čitateljica – praksa čitanja kao oblik samoobrazovanja“. Zašto smo organizirali ovo predavanje? Cilj nam je razvijati svakodnevnu kulturu čitanja. Neuki građani ne mogu unaprijediti društvo u kojem živimo. Znanje stečeno marljivim učenjem nije vrijednost u našoj lokalnoj zajednici. Članovi i članice Povijesnog društva Požega ne mogu mijenjati gotovo beznadnu situaciju u kojoj se nalazimo, ali nećemo odustati od ogromnog napora da svojim slabim snagama barem malo ublažimo stanje u kojem živimo i radimo. To je problem cijele Slavonije, a ne samo Požege. Siguran sam da možemo nešto učiniti.  

Željeli smo i podsjetiti naše građanke i građane na jednu ženu, Doru Pejačević. Stotine tisuća žena svojim su radom unaprijedile Hrvatsku. Danas su mnoge žene žrtve raznih oblika diskriminacije. Mržnja prema ženama ozbiljan je problem društva u kojem živimo. Mnoge javne ličnosti u Hrvatskoj loše skrivaju svoju mržnju prema ženama, a one koji su žene u Hrvatskoj izjednačili u svim pravima s muškarcima, mrzitelji žena proglašavaju zločincima – istakao je u uvodu predsjednik Povijesnog društva Vinko Tadić, prof. povijesti.

Dr. sc. Dinko Župan govorio je o lektiri Dore Pejačević, hrvatske skladateljice iz slavne grofovske obitelji Pejačevića iz Našica. Rekonstruirajući njezin dnevnik čitanja, vrhunsku skladateljicu Doru Pejačević predstavio je i kao vrhunsku čitateljicu odnosno intelektualku na koju su utjecale ideje onodobnih filozofa Arthura Schopenhauera, Sørena Kierkegaarda, Friedricha Nietzschea, ali isto tako i uglednih književnih imena kao što su Oscar Wilde, Henrik Ibsen, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Thomas Mann, Rainer Maria Rilke, a osobito Karl Kraus, njemački književnik s kojim je i prijateljevala i dopisivala se, čitala njegove još neobjavljena djela. - Dora Pejačević, svoju opću naobrazbu stekla je u svom obiteljskom dvorcu u Našicama, kao i sva tadašnja plemenitaška djeca kojima su učitelji dolazili u kuću. Nisu pohađali škole, nego su kasnije polagali ispite i tako stjecali i službenu naobrazbu. Dora čak službeno nije imala završenu niti osnovnu školu, no naobrazbu je imala odličnu. Dora je imala i englesku guvernantu te je tako odlično uz tada obvezne njemački i mađarski, govorila i engleski, ali i francuski i talijanski jezik. Dora je poznavala i hrvatski jezik i pročitala jedno djelo na hrvatskom jeziku. Poznavanje jezika joj je omogućilo da brojna književna djela čita u originalu, dok je ruske književnike čitala na njemačkom prijevodu. No ona je uz to što je jako puno čitala, i po pedesetak knjiga godišnje, pisala i dnevnik čitanja na njemačkom jeziku iz kojega saznajemo da je u razdoblju 1902. do 1921. pročitala ukupno 465 djela. Stekla je spoznaje iz područja filozofije, književnosti, glazbe, religije, povijesti i prirodnih znanosti, isključivo čitanjem. Posebno što se tiče filozofije, jer tada je bilo uvriježeno da se žene ne trebaju baviti filozofijom, pa čak niti pohađanjem visokih škola i fakulteta. Tu je ona također bila izuzetak jer je čitala i filozofiju. Dora je pravi primjer koji dokazuje važnost čitanja, jer je svoj cijeli proces samoobrazovanja dobila kroz čitanje – istaknuo je dr. sc. Župan, te naveo da je ona svoja pročitana djela kasnije koristila i prilikom skladanja, jer je koristila teme za skladbe iz pročitanih književnih djela, posebno iz područja filozofije. Dora je i pravi primjer tadašnje nejednakosti žena u procesu obrazovanja i tadašnjem društvenom i znanstvenom životu, koje je ona savladavala, borila se protiv nejednakosti i dokazala da je ta nejednakost neopravdana. U početku su njene skladbe potpisivali s D. Pejačević, kako se ne bi vidjelo da je skladatelj žena. Tek kada su je predstavili nakon koncerta i uspjeha, vidjelo se da je taj uspješni skladatelj - žena.

- Konstantno je čitala ali i skladala te se usavršavala kao kompozitorica. Dvije godine provela je u Dresdenu na privatnoj obuci za skladanje. Specifična je godina 1908. kada je pročitala 68 knjiga, a to je ujedno i godina  u kojoj se smatra da je postala kompletna glazbenica. U svoj dnevnik, „My Book record“, Dora je na koricama upisala sve svoje  kompozicije, “čitanje i skladanje u jednoj knjizi“ - zaključio je dr. sc. Župan.

UDRUGA GRAĐANA „PUT, ISTINA I ŽIVOT“ IZ RUŠEVA ORGANIZIRALA FORUM DEMOKRACIJE - 

RUŠEVO – Želeći promjenu na bolje, okrenuti se sebi, onima koji znaju i umiju, hoće i mogu još jednom dokazati kako iz naizgled bezizlaznih situacija postoji izlaz članovi Udruge građana „Put, istina i život“ iz malog i zapuštenog sela Ruševa, smještenog na sjevernim obroncima Dilj gore organizirali su Forum demokracije. Događaj je to na koje su pozvali i brojne stručnjake i sudionike koji dijele sudbinu Ruševa ili o tome imaju što reći, na forum pod nazivom „Ostati i opstati u Ruševu i okolici“. Temom su htjeli pokazati na vlastitom primjeru kako se može doseći dno dna, urušavanje vrijednosti tradicije, demografski slom, marginalizaciju neatraktivnih područja, što se osim na područje Ruševa i Čaglina gotovo primijeniti na dobar dio Slavonije, no i dati odgovor na pitanja Zašto je važno ostati i opstati iz raznih djelokruga gledanja. Forum je organiziran uz potporu Požeško-slavonske županije, općine Čaglin i HGK ŽK Požega.

Sve sudionike foruma pozdravili su, predsjednica Udruge Andrijana Plavi, dopredsjednik Ivan Brkanović koji je iznio i dugu povijest ovog kraja koji bilježi prvu spomen na Ruševo još 1221. godine, te načelnik općine Čaglin, Dalibor Bardač koji je sve sudionike upoznao s današnjim podatcima i referencama općine.

Situaciju u kojoj se danas nalazimo prokomentirao je na forumu poznati hrvatski demograf, prof. dr. sc. Stjepan Šterc: - Ova demografska situacija u negativnom smjeru može još ići nekoliko godina. Konačno smo shvatili da nam je ljudska populacija najvažniji dio prostora društva i da bez stanovnika ne možemo razvijati ni gospodarstvo niti neku drugu djelatnost. Kad se zapravo ugrozi mirovinski i zdravstveni sustav počet ćemo donositi ključne odluke. One moraju biti povezane s klasičnim poticajnim mjerama u koje moramo uključiti porezne mjere. Bez uključivanja poreznog sustava više s klasičnim mjerama više ne možemo učiniti puno. Moramo ići na decentralizaciju države, jer je sada još nevjerojatno sve centralizirano u ministarstvima, agencijama i ustanovama u Zagrebu. Moramo se složiti da je naše bogatstvo i u iseljeništvu, jer smo sada već treća zemlja u svijetu koja ima više stanovnika izvan zemlje nego u zemlji. Moramo se osloniti na njih i razviti poticajne modele za njihovo uključivanje u gospodarski život Hrvatske. To bi se moralo napraviti po Irskom modelu i oslobodimo ih 10 godina od plaćanja poreza na dobit. Još uvijek politika ne shvaća ozbiljnost situacije.

Sada kad sam se vozio, kaže Šterc ne mogu vjerovati kakvu mi imamo zemlju, što sve imamo oko nas, ali je nevjerojatno da je sve više prazno, čovjek bi rekao da to nije slučajno. Uvijek je Slavonija imala veliko doseljavanje, a sada je to šokantno obrnuto. – Mi moramo shvatiti da svi prostori u državi ne mogu imati jednak porez. Moramo razlikovati poreze po djelatnostima i teritorijalnim jedinicama. Mislim da u ovoj regiji ne mogu imati poreze kao u Zagrebu, jer da se ovdje ljudi zadrže mi ih moramo stimulirati raznim poreznim stopama. Bitno je i da neke djelatnosti s visokim dobitima plaćaju veći porez a ovdje u ruralnim krajevima za poljoprivrednu djelatnost manji porez.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević je i osobno dao podršku ovim ljudima koji žele nešto sami za sebe napraviti, a ne čekajući da netko drugi za njih nešto napravi. – Ovaj je prostor zapušten zadnjih 70-tak godina i mi se moramo boriti za ovaj bogom dani i prelijep prostor. Ostajalo se i kad su bila puno teža vremena, pa moramo sve poduzeti da dademo ovom kraju zamah u razvoju gospodarstva, ali to mora poteći odavde željama i htjenjem. Ne možemo svoju prehranu rješavati u trgovačkim lancima, nego napuniti naše farme, naše svinjce. Ovdje na području općine Čaglin imamo nekoliko projekata kroz koje želimo spojiti obiteljska gospodarstva s turizmom, baštinom i kulturom. Ovdje kroz EU projekte moramo ovdje zaustaviti iseljavanje i dovesti stanovnike koji će ostati – istakao je župan Tomašević, koji pozdravlja i ovu mjeru decentralizacije vlasti, jer se državna uprava stavlja pod nadležnost županija. Ova financijska decentralizacija poreza na dohodak ove godine općinama, gradovima i županiji donijela je novih 72 milijuna kuna za značajnije potpore našem razvoju. Općine, gradovi i županija žele preuzeti odgovornost razvoja ali uz dodatnu financijsku decentralizaciju. Dobili smo sada pravo odlučivati i od raspodjeli državne poljoprivredne zemlje. Teško je kada netko u Zagrebu, tko nema potpuni uvid u našu situaciju odlučuje o nama birokratski potezom pera. Model fiskalne decentralizacije i PDV-a bi trebao biti model, jer sada velike tvrtke posao rade kod nas, koriste naše resurse, a svi porezi odlaze u Zagreb gdje imaju sjedište.

Zamjenik župana za gospodarske djelatnosti Željko Jakopović, koji je i stanovnik općine Čaglin zdušno se bori za ovaj kraj i podržava sva pozitivna kretanja. – Svi koji odlučuju i u vlasti su uvijek trebaju saslušati prijedloge, a i zaključke koji će biti ovdje danas na forumu iskristalizirani. Ovaj skup stručnjaka raznih profila, interesnih sfera, dobnih skupina, različitih iskustava, različitih pogleda na razvoj ovog prostora i cijele Slavonije, iznijet će realne zaključke i rezultate koji se realno mogu i implementirati u zakone i sve naše aktivnosti. Aktivnosti ministarstava i ostale aktivnosti moraju se prilagoditi ovakvim prostorima. Ovakvo stanje, možda je danas i prednost ovog kraja koji će potaći i osigurati si brži razvoj od ostalih u nekim novim mogućnostima koje se danas nude. No bez pomoći države, institucija, ovo neće opstati, a za brži razvoj trebamo se svi uključiti i posebno europski novci mogu pridonijeti bržem razvoju ovog kraja. Mislim da ovaj kraj ima svjetlu budućnost, jer imamo potencijala, a treba nam politika razvoja regija. Stoga poručujem i našim europarlamentarcima, Slavonija je među dvije najnerazvijenije regije u EU, što znači da bez obzira na stranačku pripadnost i unutar EU parlamenta, moraju tražiti izravne poticaje i podršku razvoju ovog kraja i Slavonije u cijelosti, da ne ostane i dalje najnerazvijenija regija u EU.

Provedbom projekta Geopriče UNESCO geoparka Park prirode Papuk  jača svoj turistički kapacitet, a samim time i potencijal lokalnog stanovništva za što bolji plasman vlastitih proizvoda i usluga.

Upravo je poticanje lokalnog stanovništva na proizvodnju prehrambenih proizvoda i suvenira bio jedan od povoda održavanja tiskovne konferencije  na Eko točki Jankovac, a središnji događaj konferencije bilo je predstavljanje novog vizualnog indentiteta „100% PAPUK“ i slogana „S gore koja pamti more“.

Park se prostire na području dva grada i 5 općina na području Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije i u narednom razdoblju odradit će se niz sastanaka s predstavnicima JLS-a s ciljem još većeg poticanja lokalnih proizvođača da počnu koristiti  logo koji će im zasigurno pomoći pri plasmanu njihovih proizvoda na tržište.

- Sve ove proizvode, koji budu nosili našu oznaku 100 % Papuk, plasirat ćemo i u svoju suvenirnicu ovdje na Jankovcu, a naravno velike planove imamo i s Interpretacijskim centrom u Slatinskom Drenovcu koji je prijavljen na projekt prekogranične suradnje, a vrijedan je preko 5 milijuna kuna. Ovim putem ih sve pozivam da se odazovu našoj želji da svoje proizvode obilježe našim logom i tako postanu prepoznatljivi te iskoriste benefite koje im logo nudi – istaknuo je Alen Jurenac, ravnatelj JU PP Papuk.

Tvrtka „Moj balkon“ zaslužna je za osmišljavanje logotipa i slogana, a prisutnima se obratila Ileana Filić  koja je između ostalog istaknula –  „100 posto Papuk“ je brend koji je rezultat marketinškog procesa i bliske suradnje našega tima i tima Geoparka Papuk.  Imali smo dizajnera i kopirajtera, a prvi dio zadatka bio je da postavimo taj brend. Promotrili smo prvo tko su naši potrošači i što žele, postoji li konkurencija, što je to što naše buduće potencijalne potrošače motivira na kupovinu zdravih lokalnih proizvoda, a zatim se prišlo osmišljavanju imena. Svrha ovoga brenda je bio alat za suradnju s lokalnom zajednicom, koja jamči proizvode zdrave hrane i sirovinu koja dolazi iz čiste i netaknute prirode. To je bilo ono razlikovno obilježje u odnosu na druge proizvode te čista i netaknuta priroda iz koje dolaze proizvodi koji imaju mogućnost da budu obilježeni  brendom „Sto posto Papuk“.

Iz Parka prirode naglasili su i porast broja posjetitelja za 300% u odnosu na prošlu godinu te ukratko podsjetili na neke od investicija kojima žele posjetiteljima omogućiti jedinstven i nezaboravan doživljaj ove slavonske zelene idile.

Foto: arhiva PP Papuk, Ivo Tomić

POŽEGA - U Maloj vijećnici Županije održana je završna konferencija projekta ,,Obrok za 5 – faza III“ na kojoj su prisustvovali pročelnica za društvene djelatnosti Sandra Sekulić, zamjenik gradonačelnika grada Požege Ferdinand Troha, predstavnici Regionalnog Koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije dr. sc. Anton Devčić i Marija Jelušić.

Požeško-slavonska županija, kao nositelj, zajedno s partnerima Gradom Požegom, tri gradske osnovne škole, Katoličkom osnovnom školom Požega i ostalih 11 osnovnih škola kojima je Županija osnivač uspješno je aplicirala projekt „Obrok za 5 – faza III“ na Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - školska godina 2018./2019.“

Projekt se provodi od 10. rujna 2018. do 30. lipnja 2019., a sredstva u iznosu od 955.287,64 kuna su osigurana iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Projekt provodi Upravni odjel za društvene djelatnosti uz tehničku podršku Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije i u suradnji s Gradom Požegom.

Cilj projekta je ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele hrane u školama, a ciljne skupine su oko 960 djece koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva u svih 15 osnovnih škola s područja županije.

PROTEKLOG VIKENDA ODRŽANA JE EKOLOŠKO-KULTURNA MANIFESTACIJA U SPLITU - 

SPLIT - Split je proteklog vikenda okupio preko 100 ronioca iz 13 klubova, Hrvatske i BIH, naime P.I.K. Mornar ove godine obilježava 60. obljetnicu od utemeljenja pa su tim povodom organizirali ekološko-kulturnu manifestaciju "ZA MARJAN – ISPOD I POVIŠE". Manifestacija je održana proteklog vikenda za Dan Marjana, a na njoj su sudjelovali i članovi Ronilačkog kluba Požega.

Na veliko zadovoljstvo ronioca ove godine na eko akciji čišćenja podmorja nisu izvađene tone smeća, kako se znalo prije događati doznajemo od Zdenka Oroza, voditelja ronjenja požeškog kluba,

- Svijest građana se izgleda budi i otpad se počinje odlagati na za to predviđena mjesta,a ne više obilno odbacivati u vode, prirodu. Na ovoj eko akciji su izvađene uistinu male količine otpada i nadamo se da ćete tako biti i na slijedećim eko akcijama na kojima će članovi našeg kluba sudjelovati u ovoj godini i da će sve te naše eko akcije, apeli, edukacija građana uroditi takvim plodom da ćemo u budućnosti imati više zarona gdje ćemo uživati u prizoru ispod površine koji će biti nezagađen od ljudskog otpada. Na ovoj akciji naš klub su zastupali predsjednik kluba Tomislav Budimir te tri nova člana od kojih je najmlađi član kluba Marko Budimir koji ima 12 godina. Osim njega,nakon položenog tečaja prve zarone su imali i Ivan Kainić te Boris Knez koji nisu krili oduševljenje iako su im zaroni bili radni, a radost je tim veća što su pomogli ovoj hvalevrijednoj eko akciji – rekao je Oroz.

Sljedeća eko akcija u kojoj će sudjelovati članovi Ronilačkog kluba Požega je u mjesecu lipnju u Trogiru.

IZNIMNA AKCIJA UPRAVE GRADA PAKRACA NA ČELU S GRADONAČELNICOM ANAMARIJOM BLAŽEVIĆ - 

PAKRAC - Gotovo da nema gradske sredine u Hrvatskoj koja na više ili manje učinkovit način nastoji riješiti problem napuštenih životinja, u prvom redu pasa i mačaka u svojoj okolini. Kako je cilj Grada Pakraca i njegove uprave ovo važno komunalno pitanje rješavati na što kvalitetniji način za budući život napuštenih životinja, prije četiri mjeseca pokrenuta je intenzivna suradnja s građanima.

- Kako bi napuštenim četveronošcima pronašli siguran, udoban dom te prije svega vlasnike koji će se o njima odgovorno brinuti, krenuli smo u akciju njihovog zbrinjavanja s ulica Pakraca, a koja se pokazala iznimno dobrom i korisnom – kako po naše sugrađane, tako i po napuštene životinje. Iznosom od 1000 kuna nagradili smo svakog žitelja Pakraca, ali i one izvan grada, koji su udomili napuštenu životinju, u prvom redu psa. Uz ovaj poticaj, osiguravamo potporu udomiteljima u izgradnji budućeg doma za napuštenu životinju, nabavku hrane, kao i podmirenje ostalih troškova koji mogu novom vlasniku nastati zbog zbrinjavanja pasa – približila je ovu hvale vrijednu akciju Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca.

Odaziv na ovu akciju pomoći pakračkim četveronošcima bio je iznimno pozitivan. Od početka akcije do danas udomljena su 22 psa koja su bila privremeno zbrinuta u Skloništu za životinje Bučje, koji u tu svrhu posluje na području Pakraca, iako se brinu i za pse lutalice ulovljene i na području susjednih gradova.

- Polovica udomljenja koja su se dogodila kroz ovu našu akciju došla je kroz program Grada Pakraca nagrađivanjem udomljenja, dok je druga polovica bila je udomljenje putem udruga za zaštitu životinja s kojima surađujemo i kvalitetno pronalazimo novi dom napuštenim životinjama. Ujedno na službenoj internetskoj stranici Grada Pakraca imamo javno dostupnu evidenciju pasa ulovljenih na području grada, a koji se nalaze privremeno zbrinuti u Skloništu, kao i podatke o psima koji su udomljeni, odnosno onima koji tek čekaju svoju novu obitelj – pojasnila je gradonačelnica Pakraca.

Nakon ulovljenja, psima se provjerava imaju li mikročipove, te nakon utvrđivanja podatka imaju li ili ne vlasnika, psi se o trošku Grada Pakraca  mikročipiraju, cijepe, steriliziraju (kastriraju) te se njihovi podaci i fotografije objavljuju na internetskim stranicama Skloništa i Grada Pakraca.

- Važno je napomenuti da svaki novi udomitelj, kojeg Grad Pakrac nagrađuje, potpisuje ugovor kojim se štiti životinja na način da su propisani uvjeti postupanja i brige o njoj kao i svih obaveza udomitelja, zabrane vezivanja i neprikladnog smještaja. Ugovorom su definirana i prava kontrole bez prethodne najave koju obavljaju djelatnici pakračke Gradske uprave ili ovlaštene veterinarske službe spram udomljene životinje, te utvrđivanja pridržavanja svih navedenih odredbi. Čitačem mikročipa, kojeg Gradska uprava posjeduje, na licu mjesta se utvrđuje identitet svake životinje kojoj se pristupi na provjeru. S obzirom na dosadašnja iskustva s udomljenjima pasa, nadamo se da će one utvrditi samo ono najbolje - udomljenje iz ljubavi prema psima – jasna je gradonačelnica Pakraca.

U 2019., uz neudomljene pse iz prošle godine, u Skloništu je zbrinuto samo 7 pasa koji čekaju nove vlasnike, a zahvaljujući ovoj aktivnosti gradske uprave, iz koje poručuju da su sretni s ostvarenim uz najavu da s provedbom akcije neće stati dok god postoji i samo jedan pas u skloništu kojemu se može pomoći.

Darko Miletić, inače pokretač ove mjere, ujedno i zaposlenik gradske uprave koji radi na provođenju programa, dodaje kako su još četiri predmeta u postupku. Da mjera daje rezultate ukazuje podatak da je u ta nepuna tri mjeseca već sada udomljavanje višestruko uvećano. Naime, prema iskustvima iz prethodnih godina u Hrvatskoj je godišnje iz skloništa na Bučju udomljeno je tek nekoliko pasa, a svi ostali u Njemačkoj.

Kroz tih 13 postupaka novi dom je na području Pakraca pronašlo ili će ga uskoro dobiti sedam pasa, dok su ostali udomljeni u Lipiku, Okučanima i Kaptolu. Miletić ne misli da je povećan interes za udomljavanje pasa iz skloništa na Bučju isključivo odraz te materijalne stimulacije od tisuću kuna već da je ono prvenstveno posljedica veće posvećenosti tom problemu u medijima.

U skloništu na Bučju je trenutno 49 pasa, a nekoliko ih je još u karanteni. Od tog broja sedam je „pakračkih“, odnosno  njihov trošak podmiruje pakrački proračun, a još dva „pakračka“ su u karanteni. Ostali su iz jedinica lokalne samouprave s kojima Veterinarska stanica Pakrac ima potpisan ugovor o obavljanju tih poslova, a to su sve JLS naše županije (osim Kutjeva), te Daruvar, Đulovac, Cernik, Stara i Nova Gradiška i Jasenovac. Lani je Grad Pakrac temeljom zakonske obveze, iz proračuna na ime skrbi za napuštene pse sa svog područja (hvatanje, hranjenje, čipiranje i zdravstvena skrb) izdvojio oko 180.000 kuna.

Psi koji su trenutno u skloništu u Bučju i koje je moguće udomiti, starosti su od 8 mjeseci do 3 godine i veličine od 6 do 30 kilograma. Izgled i najosnovniji podaci o psima mogu se vidjeti na mrežnim stranicama skloništa  http://skloniste-pakrac.com

Potencijalni udomitelji pasa na Bučju mogu vidjeti pse svakog radnog dana od 11 do 15 sati i subotom od 7 do 9, ali je radi mogućeg odlaska zaposlenika na teren poželjno da se najave na mobitel 099 44 11 019. Krajem ovog tjedna 14 će ih biti ponovo udomljeno u Njemačkoj.

Psima u skloništu ne prijeti eutaniziranje jer je od jeseni 2017. godine na snazi zakon kojim je to zabranjeno što je i bio razlog smanjenog interesa udruge iz Njemačke za udomljavanje pasa iz Hrvatske. No, ističu u Veterinarskoj stanici Pakrac, na Bučju je oduvijek primjenjivana praksa „no kill“, bez prava na eutanaziju.