Lana

Lana

Prirodne ljepote pakračkog kraja, vrhunska slavonska gastronomska ponuda, ljubaznost i uslužnost domaćina, osvajaju simpatije sve većeg broja turista

Statistika neupitno pokazuje podbačaj ovogodišnje turističke sezone na Jadranu, no razloga za optimizam svakako ima Turistička zajednica grada Pakraca, koja bilježi iz godine u godinu sve više i više posjetitelja na svom području djelovanja. Pitomi i predivnom prirodom ukrašeni pakrački kraj, uz obilje slavonske autohtone gastronomske ponude, mnoštvo sadržaja za lov i ribolov, profesionalni i rekreativni sport, uz ljubaznost i uslužnost domaćina, definitivno su aduti koji su osvojili brojne turiste koji dolaze u Hrvatskoj, ali odmor sve češće i dulje provode na kontinentalnom dijelu Lijepe naše, točnije u Pakracu.

-Pakrac se nalazi na tranzitnoj ruti kojom turisti prolaze kad idu put Jadrana (Mađari, Česi, Slovaci), no ono što potiče na dolaznost i ostanak su svakako hvalevrijedne manifestacije koje iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja u naš kraj, te se osjeti porast posjeta. Manifestacije su raznih profila, a na koje nam dolaze posjetitelji iz svih krajeva. Bogati program Pakračkoga ljeta svakako je tomu pomogao, tako da bilježimo i na samim događanjima ve više posjetitelja što domaćih, a što stranih – istaknula je Gabriela Sabo Seleši, voditeljica TU TZ Grada Pakraca ovogodišnje sadržaje koji su svojom atraktivnošću privukli turiste u zapadnu Slavoniju.

Pakrac, grad u kojemu je počeo Domovinski rat te koji je odmah nakon Vukovara, imao najveća ratna razaranja i egzodus stanovništva, danas je primjer uspjeha u gospodarstvu, pa tako i u turizmu, što se osjeti na svakom koraku.

-Veliki marketinški iskorak napravili su upravo mediji koji su poklonili pozornost onome što radimo u Pakracu. Također ovog proljeća smo imali veliki broj organiziranih turističkih posjeta (oko 4 000 sudionika) koji su dolazili u sklopu projekta Memorijalnog centra DRV s kojima nam je ovo 3 godina suradnje. Tako da smo i uz temu organiziranih izleta, koja je vezana za početak Domovinskog rata u Pakracu, iskoristili za prezentaciju i našu kulturnu baštinu te bogatu povijest. Sve više posjetitelja traži posjete našim muzejima i općenito obilazak grada. Da je čovjek najbolji promotor turističkih potencijala, govori i činjenica da već imamo najavljene škole u prirodi brojnih obrazovnih institucija koje su već bile u Pakracu. Na području cijelog grada puno se ulaže energije i truda u turističku promociju i sadržaj, da svakog gosta kvalitetno ugostimo te što je najvažnije – da nam se i vrate - približila je Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca, naglašavajući kako veliki potencijal svog kraja vidi u lovnom turizmu kako zbog same prirode koja okružuje grad kojemu je na čelu, tako i bogatog fonda divljači.

Ono što Pakrac izdvaja od ostalih kontinentalnih destinacija je dobar geografski položaj, blizina tranzitnih auto cesta, zračnih luka, glavnog hrvatskog grada... Pakrac turistima pruža prekrasnu prirodu, te na udaljenosti od svega 10 minuta vožnje automobilom nalazi se planinarski dom Omanovac - jedan od najljepših predjela Psunja. Pakrac ima i bogatu povijest, koju su obilježili grofovi Janković, barun Trenk i Slavonski Banovac, s četiri predivna izletišta: Čantalo, Matkovac, Da-Bar i Omanovac. Svako izletište je specifično i jedinstveno na svoj način i nudi različite sadržaje; od ribolova, sporta, relaksacije do etno doživljaja, ovisno o potrebama posjetitelja. Blizina Daruvara i Lipika koji imaju toplice i bave se zdravstvenim turizmom dao je dodatni sadržaj u turističkoj kontinentalnoj ponudi.

-Najviše stranih gostiju dolazi iz Italije, Francuske, Njemačke, te država koje graniče s Hrvatskom. Posjet nam raste uvijek u vrijeme velikih manifestacija poput Sajma Slavonski banovac (koji će se ove godine održati 19. listopada), Motocrossa i Multipaka, za koje se definitivno u smještajnim kapacitetima traži krevet više. Ovog ljeta je oživjelo dvorište kompleksa kurije Janković manifestacijom Coolturno ljeto, po prvi puta imamo i „Kino pod zvijezdama“, tako da se svake godine uvede nešto novo. Tradicionalna biciklijada je nešto što rekreativci očekuju s nestrpljenjem, jer okuplja ljude svih profila, od najmlađih do onih malo starijih. Ponosni smo na rezultate koje ostvarujemo jer su oni plod učinkovite suradnje institucija i Grada Pakraca – ocijenila je voditeljica TU TZ Grada Pakraca.

U Pakracu iz godine u godinu se bilježi porast dolazaka, noćenja i posjeta. U 2018. godini zabilježeno je čak 15.000 posjeta Muzeju Grada Pakraca i Muzeju vojne i ratne povijesti, te je upisano 5372 noćenja.

-Taj uzlazni trend posjeta se nastavlja i dalje, a vjerujemo da je broj posjeta i veći jer imamo turiste koji dolaze u privatnom aranžmanu ne upisujući se u sustav eVisitor. Prema statistikama, turisti se u Pakracu prosječno zadržavaju do dva dana, a bilježimo puno i dnevnih i poludnevnih posjeta, pa nam se dogodilo da u jednom danu imamo 800 turističkih posjetitelja, raspoređenih po našim izletištima, a koji nisu uvedeni u sustav eVisitora, jer nisu noćili – iznijela je Gabriela Sabo Seleši.


Trenutačno je u Pakracu sedam smještajnih objekata: Hotel Pakrac, dvije kuće za odmor, dva apartmanska smještaja, Planinarski dom Omanovac i sobe u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, s ukupno 102 kreveta. Zbog porasta turističkih posjeta, smještaja nije dovoljno, te se neprestance traži soba više. Posebice u hotelu Pakrac koji je zaštićena kulturna baština, zdanje koje datira iz 19. stoljeća, u kojemu je, uz smještaj, zaokružena i odlična domaća gastronomska ponuda koju gosti sve više traže.

Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provest će danas, 7. kolovoza 2019. godine u vremenu od 09.30 do 10.30 redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provesti na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera. 

44-godišnjak zatečen u provali, traga se za provalnicima u više teretnih automobila

U srijedu, 7. kolovoza 2019., u ulici Sokolovoj u Požegi, policijski službenici su u provali u trgovačku radnju u vlasništvu trgovačkog društva iz Bjelovara, zatekli 44-godišnjaka s područja Požege. On je uhićen i tijekom dana slijedi daljnje kriminalističko istraživanje kao i očevid na mjestu događaja.

U razdoblju od 3. do 6. kolovoza 2019., u ulici Osječkoj u Požegi, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u sedam teretnih i dva priključna vozila koja su bila parkirana, vlasništvo prijevoznika s našeg područja, iz kojih je otuđen dio tereta kojim su bili natovareni. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Teška krađa“.

Pronalazak minsko eksplozivnih sredstava

U utorak 6. kolovoza 2019., u mjestu Brezine, 36-godišnjak je prilikom iskopa i polaganja plinovodne cijevi, pronašao jednu minobacačku granatu zaostalu iz rata. Pronađeno ubojito sredstvo su preuzeli policijski službenici protueksplozijske zaštite PU požeško-slavonske, te će se naknadno uništiti.

Požar na otvorenom

U utorak, 6. kolovoza 2019., oko 12.50 sati, na području zvanom „Male čaire“ iznad Kutjeva, na neutvrđeni način je došlo je do požara na otvorenom prostoru prilikom čega je gorjelo strnište nepoznatog vlasnika. Požar je ugašen oko 13 sati, kada je utvrđeno da je opožaren prostor od oko 1 hektara.

PLETERNICA -  Sa željom da pomogne mladim obiteljima Grad Pleternica je odlučio financijski im pomoći u rješavanju njihovog stambenog pitanja. S tim u vezi objavljen je slijedeći javni poziv:

Javni poziv za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Ovim Javnim pozivom i mjerama za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Grada Pleternice namjerava se pomoći stanovništvu u rješavanju stambene problematike sa ciljem naseljavanja mladih obitelji te sprečavanjem raseljavanja istih s područja Grada Pleternice. Rok za dostavu zahtjeva je 31. kolovoza 2019. godine, ili do iskorištenja sredstava.

Mjera 1. financijska pomoć pri kupnji stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pleternice

Mjera 2. financijska pomoć pri kupnji građevinskog zemljišta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pleternice

Mjera 3. financijska pomoć pri gradnji stambenog objekta radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja na području Grada Pleternice

Za pomoć mladim obiteljima u gradskom proračunu je osigurano 180 000 kuna.

Izvor: pozeskivodic.com

ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta isplatilo je ukupno dvije milijarde kuna bespovratnih sredstava poduzetnicima koja su dodijeljena temeljem izvršenih i plaćenih aktivnosti po projektima prema svim pozivima koje je Ministarstvo objavilo u posljednje četiri godine. Riječ je o ukupno 29 poziva na dostavu projektnih prijedloga koji su objavljeni u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 za Prioritetne osi „Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija“ i „Poslovnu konkurentnost“.

Ukupno je potpisano 2828 ugovora s iznosom bespovratne potpore od 3,8 milijardi kuna, od čega najviše po pozivima ICT, Kompetentnost i razvoj, WWW vaučeri, Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ISO i slične norme), Internacionalizacija poslovanja MSP-ova te E-impuls. Dodijeljene potpore generirale su 8,22 milijardi kuna investicija, a uz unapređenje poslovanja poduzetnika, poduprtim projektima bi se trebalo otvoriti ili sačuvati više od 9.000 radnih mjesta, od čega najviše po pozivima Kompetentnost i razvoj (2741), E-impuls (2836), ICT (1524), Infrastruktura i oprema (617), Turizam (362) i Inovacije (321).  

- Analiza pokazuje kako na mjesečnoj razini poduzetnike podupiremo s gotovo 75 milijuna kuna isplata kojima se pokrivaju ostvarene investicije kroz nabavu radova, dobara ili usluga. Ove brojke objavljenih poziva, ugovorenih projekata, planiranog broja novozaposlenih osoba jasan su pokazatelj kako ova Vlada i ovo ministarstvo kontinuirano stvaraju poticajno poduzetničko okruženje i olakšavaju svakodnevno poslovanje poduzetnicima u Hrvatskoj - istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Poduzetnici iz pet županija Slavonije i Baranje od 2015. godine do danas povukli su više od 548 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Kroz poticaje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u tom je razdoblju financirano sveukupno 485 projekta za poboljšanje konkurentnosti, podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj poslovne infrastrukture, inovacije, kompetentnost i razvoj te razvoj poslovne infrastrukture.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna.

Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i 'nabrijanost' gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, 'razgrabljeno' već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.

Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima,  dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.

A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica sa ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik sa 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.

image009

Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.

image010

Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

- Grad Lipik godinama radi na pripremi i provedbi projekata koristeći se svim blagodatima EU fondova. Od 2013. smo  ulagali u brojne projekte važne za razvoj i gospodarski oporavak Grada Lipika - u komunalnu, prometnu, turističku infrastrukturu, u obnovu i revitalizaciju kulturne baštine, poslovnu infrastrukturu, poticanja ulaganja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva te u projekte koji se odnose na socijalnu tematiku, odnosno ulaganje u međugeneracijsku solidarnost, zapošljavanje dugotrajno ne zaposlenih žena i dostojanstveno starenje naših starijih mještana - ističe gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

U navedenom periodu ugovoreno je skoro 85 milijuna kuna od čega je do sada ostvareno 80 milijuna. Grad Lipik tako je EU novcem izgradio Poduzetnički inkubator, provode tri projekta iz područja , prekogranična suradnja kroz koju provodimo 3 projekta iz područja poduzetništva, turizma i socijale, energetska obnova stambenih zgrada, društvenih domova te vrtića i škola, izgradnja novog vrtića u Poljani te zapošljavanje 20 žena kroz program Zaželi.

- Svjesni smo da je svaki dvadeseti EUR iz EU fondova u prethodnoj godini završio u Pleternici i na tu smo činjenicu izuzetno ponosni. No osobno me uspjeh ne iznenađuje jer znamo što i kako radimo i da je sve ovo rezultat jednog ustrajnog rada cijele gradske uprave i djelatnica našeg Poduzetničkog centra kojima se ovom prilikom zahvaljujem na upornosti, požrtvovnosti i svakoj minuti posvećenoj viziji našeg grada - kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić. 

U ovom trenutku na području Grada Pleternice provode se 22 EU projekta kojima je nositelj/partner Grad Pleternica ili njegove ustanove i tvrtke vrijedna oko 360 milijuna kuna. - Izgradili smo Trg i Muzej bećarca te reciklažno dvorište,  gradimo e-inkubator, dograđujemo dječji vrtić, provodimo projekte energetske obnove društvenih i športskih objekata, u tijeku je javna nabava za izvođača radova na izgradnji sustava odvodnje naših naselja s izgradnjom pročistača. Provodimo i nekoliko ESF projekata od kojih je najpoznatiji Zaželi i iz dana u dan mijenjamo sliku našeg grada. Na svaku kunu izvornog proračuna dolazi još 15 kuna europskog novca i vjerujem da ćemo u sljedećem periodu zasjesti na prvo mjesto po korištenju sredstava EU - ističe Antonija Jozić.

Izvor: gradonacelnik.hr

POŽEGA - Župan Alojz Tomašević održao je radni sastanak s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije, Andrijom Matićem. Tematika sastanka bio je sustav izgradnje „ULO“ hladnjače, naime Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća od 2019. do 2023. godine koji, između ostalog, predviđa i gradnju 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. 

Požeško-slavonska županija i Vukovarsko-srijemska županija su u prethodnom razdoblju već izradili vlastiti plan izgradnje hladnjače. Pročelnik Andrija Matić naglasio je da se Akcijski plan predviđa kao timski projekt te da postoji mogućnost prijedloga koji može biti sukladan ili nesukladan dosadašnjim stavovima, a mi obje Županije već imaju izdane građevinske dozvole za planirane prostore na kojima bi se izgradile hladnjače.

„U dobroj komunikaciji i suradnji između Županija i Ministarstva poljoprivrede, pokušat ćemo ostvariti da projektne dokumente iz prethodnog razdoblja uzmu u obzir kao dio Akcijskog plana kojeg planiraju provesti, kako bi izbjegli da objekt koji dobijemo možda bude drugačiji od modela koji smo očekivali i dogovorili s lokalnim proizvođačima.“ – rekao je Andrija Matić.

U tijeku 2018. godine, Županija je potaknula projekt izgradnje „ULO“ hladnjače kapaciteta 3.000 tona. „ULO“ hladnjača koristi modernu tehnologiju ultra low oxygen koja smanjuje udio kisika u zraku unutar hladnjače te omogućava dugotrajnije skladištenje voća i povrća. U hladnjači je planirano 16 rashladnih „ULO“ komora i dvije komore za pothlađivanje.  Uz rashladne komore osiguran je prostor sortiranje voća i povrća te linija za preradu soka. 

Župan Alojz Tomašević naglasio je kako plan izgradnja hladnjače na području Poljoprivredno-prehrambene škole nije samo za potrebe skladištenja hrane, već se tim projektom želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja stvarajući proizvode veće dodane vrijednosti te ostvariti nova radna mjesta i mladima omogućiti ostanak. 

Druga tema sastanka bila je uzgoj crne slavonske svinje. Sve je veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji koja se bave ili se žele baviti proizvodnjom crne slavonske svinje (fajferice). Zahvaljujući poticajima, njihov je broj udeseterostručen. Prije pet godina pokrenut je projekt zahvaljujući kojem su s tadašnjih 11 nazimica i jednog nerasta došli do 111 nazimica i 25 nerasta, odnosno oko tisuću komada. Proizvodnja fajferica doprinosi razvoju poljoprivrede i podizanju životnog standarda na slavonskim OPG-ovima.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom. Na raspolaganju je dva milijuna kuna, a sredstva su bespovratna i namjenska. Namijenjena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta biosigurnosti u cilju smanjenja rizika od unošenja i širenja uzročnika afričke svinjske kuge na domaće izvorne pasmine svinja koje se drže na otvorenom.

Pročelnik Andrija Matić naglasio je važnost suradnje s veterinarskim inspektorima „Kako bi se izbjeglo da čovjek koji ima pravo ostvariti potporu na sufinanciranje duplih ograda, zbog greške u dokumentaciji ili manjka informiranosti, taj čovjek ne ostvari potporu i njegov uzgoj zbog toga zastaje. Vukovarsko-srijemska županija već je uspostavila dogovor s veterinarskim inspektorima na području da izađu na teren. “

„Crna slavonska svinja je naša autohtona pasmina i to je važno u strateškim planovima te moramo naći način kako da ona opstane i na tome tragu zajednički surađujemo s Vukovarsko-srijemskom županijom. Također moramo potaknuti ljude da se aktiviraju i prijave na natječaj Ministarstva poljoprivrede za sufinanciranje, jer  poboljšanjem uvjeta biosigurnosti pridonose sprječavanju afričke svinjske kuge.“ – rekao je župan te naglasio kako će se daljnja suradnja oko pitanja uzgoja crne slavonske svinje nastaviti.

POŽEGA - Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević ugostio je zlatnog rukometaša hrvatske rukometne reprezentacije, mlađeg kadeta Mislava Obradovića. Na prijemu kod župana s Mislavom bili su prisutni njegova majka i načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević. 

Mislav Obradović rođen je u Jakšiću, rukomet je krenuo trenirati u osnovnoj školi, a njegov prvi trener u Požegi bio je Hrvoje Jurković. Mislav je rekao da njemu najviše zahvaljuje na svemu jer ga je “otkrio” i trenirao dugo godina. Nakon prijelaza u Bjelovar, nastavio je školovanje tamo kao i treninge za RK Bjelovar. Član je zlatne hrvatske mlađe kadetske reprezentacija koja je na Europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF) u Bakuu osvojila zlato.

-  Tamo su vrhunski treneri, pravi smo tim i ispunili smo naš prvi cilj od mnogih koji su pred nama i uzeli zlato u Bakuu. Rado bih zaigrao opet u Požegi, no želja mi je jednog dana zaigrati u A reprezentaciji ali i da dosegnem samu svjetsku pozornicu sa svjetskim klubovima. Mladima bih poručio da sve što želite i za što se trudite, iako ponekad pomislite da je nedostižno, samo vjerujte u sebe i rezultat neće izostati te nikada nemojte prestati sanjati.”– rekao  je Mislav Obradović.

Na europskom uspjehu mladom rukometašu čestitao je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

- Želim čestitati na promociji  požeško-slavonskog sporta posebno rukometa. Zlatna medalja na Europskom prvenstvu veliko je priznanje i čast mi je što kao župan mogu primiti ovako izvrsnog mladog sportaša koji dolazi s naših prostora. S vjerom kako se neće zaustaviti već nastaviti dalje jer siguran sam kako je u ovaj uspjeh Mislav uložio puno truda i kako stremi dalje biti sudionik i svjetskih rukometnih zbivanja – naglasio je župan Tomašević te poželio Mislavu puno sreće na sportskom i životnom putu te da se vrati s još puno medalja. Župan je uručio i financijsku potporu te obećao daljnju podršku u njegovoj karijeri.

Otuđena torbica u Požegi

U ponedjeljak 5. kolovoza 2019., u Ulici Vladimira Nazora u Požegi, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio je žensku torbicu u vlasništvu 60-godišnjakinje s područja Požege. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Krađa“.

18-godišnjak tjelesno napao 20-godišnjaka

U nedjelju 4. kolovoza 2019., oko 4.30 sati, u Požegi u ulici Cehovskoj, 18-godišnjak pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,75 promila, bez povoda je tjelesno napao 20-godišnjaka, koji je također bio pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,68 promila, zadavši mu jedan udarac u predjelu glave. 18-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva, a 20-godišnjaku je pružena liječnička pomoć, te će nakon kvalifikacije povreda biti nastavljeno daljnje kriminalističko istraživanje i pokrenut odgovarajući zakonski postupak.

Teže ozlijeđen 22-godišnjak, lakše 42-godišnjak, pet nesreća s materijalnom štetom i trojica zadržana zbog vožnje pod utjecajem alkohola

U subotu 3. kolovoza 2019., oko 16.30 sati na cesti Kaptol-Velika, 22-godišnjak kojeg je nepropisno u prtljažnom prostoru osobnog automobila marke „Volkswagen“ požeških registarskih oznaka prevozila 20-godišnjakinja, ispao je iz vozila na kolnik i teže se ozlijedio. Protiv 20-godišnjakinje slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.

U ponedjeljak, 5. kolovoza 2019., oko 17 sati, u Kutjevu u Ulici Hrvatskih branitelja, 25-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Audi“, požeških registarskih oznaka, prilikom skretanja ulijevo nije propustio motocikl marke „Honda“ požeških registarskih oznaka, kojim je upravljao 42-godišnjak i koji se kretao iz suprotnog smjera te zadržavao svoj smjer kretanja, zbog čega je došlo do sudara nakon kojeg je motociklist pao s motocikla i lakše se ozlijedio. 25-godišnjaku će biti izdan prekršajni nalog zbog oduzimanja prednosti prolaska. Uz navedene nesreće s ozlijeđenim sudionicima, tijekom proteklog vikenda dogodilo se još pet prometnih nesreća, koje su za posljedicu imale materijalnu štetu.

U subotu 3. kolovoza 2019., oko 23.20 sati u ulici Frankopanskoj u Požegi, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 59-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,61 promila upravljao osobnim automobilom marke „Daewoo“ požeških registarskih oznaka.

A u ponedjeljak 5. kolovoza 2019., oko 12.20 sati, u ulici Dubrovačkoj u Požegi, 67-godišnjak koji je upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“ požeških registarskih oznaka, nakon što mu je utvrđena brzina kretanja koja je za 31 km/h veća od dopuštene nije se zaustavio na znakove koje su mu davali policijski službenici, koji su ga nakon toga slijedili i zaustavili te utvrdili da upravlja vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu od 3,23 promila. Temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, istome će biti izdan prekršajni nalog i izrečena novčana kazna u iznosu od 16 tisuća kuna, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i po pravomoćnosti naloga određeno 12 negativnih prekršajnih bodova.

Također u ponedjeljak, oko 19.10 sati na cesti Ovčare-Vetovo, sustavom za mjerenje brzine ugrađenim u tzv. vozilo „Presretač“, 29-godišnjaku koji je upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“ njemačkih nacionalnih oznaka izmjerena je brzina kretanja od 151 km/h, što je za 61 km/h više od dopuštenog. Također je utvrđeno da je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 1,41 promila. Temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, istome će biti izdan prekršajni nalog i izrečena novčana kazna u iznosu od 10 tisuća kuna, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca i po pravomoćnosti naloga određeno 7 negativnih prekršajnih bodova.

Kako je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja, sva trojica su smještena u posebnu prostoriju policije i protiv njih slijedi odgovarajući prekršajni postupak.

Nedaleko Doljanovaca 62-godišnjaku izgorjela slama

U subotu 4. kolovoza 2019., oko 21 sat, u polju nedaleko mjesta Doljanovci, na neutvrđen način je došlo do požara na traktorskoj prikolici natovarenom slamom u vlasništvu 62-godišnjaka.Požar je ugašen oko 23 sata.

81-godišnjak dragovoljno izručio ubojita sredstva

U petak 2.8.2019., oko podneva, 81-godišnjak s područja Požege, iskoristio je zakonsku mogućnost da bez sankcija preda ubojita sredstva i policijskim službenicima predao 3 ručne bombe koje su izuzete i pohranjene u prostorije policije do uništenja.

POŽEGA - Prigodom Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u požeškoj Katedrali biskup Antun Škvorčević predvodio je misu zahvalnicu za domovinu te za poginule i nestale hrvatske branitelje. Koncelebrirali su župnici župa grada Požege te svećenici iz središnjih biskupijskih ustanova. Na slavlju su među ostalima bili nazočni Darko Puljašić, gradonačelnik Požege sa suradnicima, predstavnici Hrvatske vojske i policije, članovi braniteljskih udruga te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Uvodeći u misno slavlje i pozdravljajući nazočne vjernike, biskup Antun im je čestitao Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan Hrvatskih branitelja. Posebni pozdrav zahvalnosti i poštovanja uputio je hrvatskim braniteljima, te roditeljima i rodbini poginulih i nestalih branitelja. Rekao je da smo ponosni i radosni što imamo slobodnu domovinu, i što su mnogi za tu vrijednost bili spremno položiti svoje živote. Pozvao je sudionike slavlja da našu hrvatsku slobodu povjere Isusovoj Majci, čiji spomendan danas slavimo, da bude moliteljica za naše hrvatsko dobro. Također ih je pozvao da u Isusovu misnu žrtvu polože svoje žrtve, kao i žrtve svih onih koji su položili živote za naše dostojanstvo.
U homiliji biskup je podsjetio nazočne da danas liturgijski slavimo obljetnicu posvete rimske bazilike Svete Marije Velike, koja se u pučkoj pobožnosti naziva Gospa Snježna. Naglasio je kako je znakovito da su se važne hrvatske pobjede dogodile u marijanskom znaku. Biskup je ustvrdio da su na taj način hrvatski branitelji posvjedočili kako su prave i istinske samo one pobjede koje su ostvarene na častan način uz Božju pomoć i zagovor Isusove Majke. Naša hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu plod je toga velikoga hrvatskoga molitvenog pokreta, zaključio je biskup.

Obraćajući se roditeljima i drugim članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja, biskup ih je pozvao da svoju bol zbog gubitka voljenih sinova, muževa i očeva sjedine s Marijom i prikažu Isusu Kristu, i da u njegovoj pobjedi nad smrću pronađu svoju utjehu i nadu.
Biskup je ustvrdio da naša hrvatska trenutačna muka najvećim dijelom leži u činjenici što postoje ljudi koji stalno samo žele nešto dobivati, i koji nikad nisu zadovoljni onim što dobiju, smatrajući kako bi trebali primiti više. Pozvao je nazočne na molitvu da nam Bog po zagovoru Isusove Majke daruje što više ljudi, napose onih na vlasti, koji će se nesebično zalagati za opće dobro. Svatko od nas navedenim putem može dati svoj doprinos da Hrvatska bude bolja i ljepša, zaključio je biskup.
Na svršetku misnog slavlja biskup je Isusovoj Majci uputio molitvu za domovinu, kojoj su se svi pridružili pjevajući poklik «Evo ti Majke!». Zahvalio je nazočnima što su sudjelovanjem na ovom slavlju posvjedočili da poštuju žrtvu koju su hrvatski branitelji upisali u našu hrvatsku slobodu i dostojanstvo. Rekao je kako naša utjeha i nada počiva u uvjerenju da su naši hrvatski branitelji upisani u pamćenje Božje ljubavi koja ih nikada neće zaboraviti. Zaželjevši da nam domovina Hrvatska bude sve bolja i sve ljepša, na sve nazočne zazvao je Božji blagoslov, nakon čega je otpjevana himna «Lijepa naša».