Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).

„Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važno je naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. I ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

„Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.    

Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).

Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja

U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.

Jednom kada pravi borovi, jele i smreke uspješno odrade svoj posao najvažnijeg blagdanskog ukrasa, obično završe odbačeni na ulici, uz kontejner ili na nekom drugom mjestu predviđenom za njihovo bacanje.

Mnoge će obitelji drvce raskititi baš na današnji dan, a prije nego što ga odvučete na otpad, možda možete razmisliti o tome da ga cijelog ili barem neke njegove dijelove iskoristite za neku drugu svrhu.

U nastavku pročitajte nekoliko prijedloga o tome što napraviti s prirodnim drvcem jednom kada vam više ne treba:

Izradite podmetače i druge ukrase

Ovisno o širini stabla, božićno drvce možete iskoristiti i za izradu podmetača za čaše. Naravno, za jedan ovakav pothvat najbolje je imati garažu ili radionicu u kojoj ćete piliti uske kolutove. Na kraju ih premažite poliuretanskim lakom.

Osim podmetača, možete izraditi i druge ukrase za dom. Primjerice, možda u vašem domu postoji mjesto na kojem bi baš lijepo izgledao neki novi aranžman od borovih grančica.

Malč (pokrivač koji štiti i hrani biljke)

Napravite pokrov od usitnjenih grana i iglica koje se polako raspadaju i tako odlično čuvaju vlagu, štite biljke te sprječavaju rast korova.

Zaštita trajnica

Imate li vrt u kojem su zasađene trajnice, prekrijte ih borovim granama kako biste ih zaštitili od snijega i spriječili zamrzavanje tla.

Ako se na kraju ipak odlučite za bacanje bora, učinite to tako da ga odložite na najbližu zelenu površinu ili pored kontejnera gdje će ga pokupiti gradske komunalne službe. Prikupljeni odbačeni borovi pretvaraju se u kompost.

Do iduće godine pak razmislite o kupnji bora u tegli. Njega nakon blagdana možete primjerice zasaditi natrag u zemlju.

Izvor: zadovoljna.hr

Na današnji dan katolici obilježavaju blagdan Sveta tri kralja. Radi se o danu koji, između ostalog, predstavlja kraj božićnih blagdana.

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana.
Prema događajima opisanim u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Pri tom su mu darovali tri simbolična dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i plemenitu mast (smirnu)kao čovjeku. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije odnesene u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

Inače, na Sveta tri kralja ili Vodokršće u hrvatskim krajevima posebnu važnost ima blagoslov vode i soli u crkvama.

Blagoslov kuća počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Kršćansko značenje blagoslova domova temelji se na božićnoj istini da se je Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje blagoslovnu molitvu zazivom: “Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!”. Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet – bili dom Božji. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i blagoslovom grla na dan Svetog Blaža. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja doma, moralnih normi i obilja.

Prilikom blagoslova ranije su svećenici na nadvratnike kredom upisivali slova G+M+B, što su inicijali trojice kraljeva. Izvorno, ovi su se inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto “G” stajalo “C” (Casparus), tako da su inicijali kraljeva ujedno označavali i akronim za Christus mansionem benedicat ( u prijevodu: Krist prebivalište blagoslivlja).

Bogojavljenje je u neku ruku drugi Božić. Razlika je u tome što Božić naglašuje poniznost i skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, dok Bogojavljenje želi biti razglašenje po cijelom svijetu toga Božanskog otajstva od strane Triju Kraljeva koji su došli sa istoka da vide Sina Božjega i da mu se poklone. Stoga možemo reći da Bogojavljenje raširuje i produbljuje teološki smisao Božića: ono malo Dijete Marije iz Nazareta kojem se pastiri i Kraljevi klanjaju priznajući ga kao Sina Božjega jest očekivani Spasitelj ne samo Izraela već svih naroda.

LIPIK - Prva beba s područja Lipika rođena u 2021. godini je Emili Savi. Ona je rođena u ponedjeljak, 4. siječnja u 3:55h, a nakon poroda je imala 3500 g i 48 cm. Ova djevojčica, nakon kćerkice Ume, drugo je dijete u obitelji Krešimira i Ivone.

S obzirom na to da je malena Emili prvo dijete s područja Grada Lipika rođeno u novoj 2021. godini, uvažavajući sve epidemiološke mjere, oca Krešimira i sestricu Umu prilikom njihova dolaska po bebu i majku, pred pakračkom bolnicom danas je dočekao lipički gradonačelnik Vinko Kasana u pratnji Đurđice Stokić, glavne sestre bolnice i pomoćnice ravnateljice za sestrinstvo te dežurnog tima pakračkog rodilišta.

Tom je prigodom gradonačelnik uputio iskrene čestitke sretnom ocu te mu uručio cvijeće za majku Ivonu i prikladni poklon u vidu financijske podrške za prvo novorođeno dijete s područja Lipika.

Tijekom razgovora istaknuto je kako je od 1. siječnja ove nove godine u pakračkoj bolnici rođeno osam beba. U rodilištu je tijekom 2019. godine rođeno 455 beba, dok je u 2020. godini rođeno 42 bebe više u odnosu na prethodnu godinu, njih 497, od čega je 110 beba bilo s područja Lipika i Pakraca.

Pronatalitetne mjere Grada Lipika

Ovim putem valja naglasiti i to da Grad Lipik u sklopu pronatalitetnih mjera izdvaja naknade za novorođenu djecu (za prvo dijete 1.000 kn, drugo dijete 2.000 kn i treće dijete 3.000 kn), a svaka novorođena beba prilikom podnošenja zahtjeva za jednokratnu pomoć dobiva deset paketa pelena i poklon s odjevnim predmetima.

Izvor: compas.com.hr

U svrhu utvrđivanja obuhvata šteta i potreba potresom pogođenih poljoprivrednih gospodarstava na terenu je angažirano više timova Uprave za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a koji su do sada u direktnom kontaktu s 1223 PG-a, od kojih je gotovo polovina fizički obiđena, ustanovili oštećenja na gospodarskim objektima 481 PG-ova, oštećenja strojeva i mehanizacije na 128 PG-a te je na 10 PG-ova ustanovljena šteta na poljoprivrednim površinama.

Ministarstvo poljoprivrede nastavlja koordinirati zaprimanjem i otpremom donirane hrane za životinje na trima lokacijama u Glini (Dvorska 96) i Petrinji (Sisačka 116, DIP Žužić, bivša ciglana Petrinja i Ulica Milana Nemčića, desni II. Odvojak) odakle je od ukupno zaprimljenih 130 tona distribuirano 44 tone hrane potrebitim gospodarstvima.

Također, premješteno je 90 grla s 14 PG-ova ugroženih područja na druge farme. Dodatno, žurno je odobrena dodjela 9,66 milijuna litara plavog dizela koju će s današnjim danom, uz ostale poljoprivrednike, moći koristiti 5.793 poljoprivrednika Sisačko-moslavačke županije.

„Moram još jednom ponoviti da će sva poljoprivredna gospodarstva pogođenih područja biti kontaktirana i zbrinuta, a obilaze se i utvrđuju potrebe i onih koji nisu evidentirani u poljoprivrednom upisniku. Izravna plaćanja vrijedna 35 milijuna kuna počet će se isplaćivati ovaj tjedna, natječaj iz Programa ruralnog razvoja je u pripremi, kao i programi financijske pomoći drvoprerađivačima na pogođenom području“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.  

I ovim putem pozivamo poljoprivrednike u potrebi s potresom pogođenih područja da se obrate Ministarstvu poljoprivrede na navedene kontakte.

UNATOČ BROJNIM NEPRILIKAMA U 2020. BILJEŽE POVEĆANJE POJEDINAČNIH DOLAZAKA - 

Iako je interes posjetitelja, a samim time i rekordna posjećenost 2019. godine  nagovještavala da nas očekuje još bolja 2020.godina, okolnosti u kojima se našao čitav svijet obilježile su proteklu godinu kao izuzetno tešku i specifičnu.

S prvim danima proljeća stigla je i epidemije COVID 19 te je odgođena manifestacija Papučki  jaglaci koja je ujedno  i vjesnik početka turističke sezone, a zatim je i Park zatvoren na gotovo dva mjeseca iz svima poznatih razloga.

Ako spomenemo da je uz sve manifestacije odgođen i Srednjovjekovni viteški turnir koji je okupljao nekoliko tisuća posjetitelja, veseli činjenica da  je 2020. godine zabilježen blagi porast broja individualnih posjetitelja, njih gotovo 42 000 koji su se odlučili na dolazak na Papuk.

Najveći pad zabilježen je u prodaji edukativnih programa jer su svi grupni posjeti školske djece  bili primorani odgoditi dolazak.  Bilježi se i pad noćenja u Kamp odmorištu Duboka, ali i porast interesa za adrenalinskim  parkom  Duboka.

Ukupan broj posjetitelja u Parku prirode Papuk za 2020.godinu iznosi 45813, što je pad od 12,50% u odnosu na 2019. godinu.

„Uzimajući u obzir na početku spomenuti lockdown, odgode svih sajmova i manifestacija pa i mjera opreza koje su se nastavljale cijelu godinu u svim prilikama, zadovoljni smo odazivom posjetitelja i 2020. godinu pamtimo kao izazovnu, ali uspješnu u danim okolnostima. U ovoj godini nastavljamo s projektima obnove svih poučnih staza, a očekujemo i otvorenje Geo info centra u Voćinu pa smo itekako optimistični i u pogledu budućnosti“ – izjavio je Alen Jurenac, ravnatelj Parka.

2020.godina ujedno nas je i podsjetila koliko dugujemo prirodi i koliko o njoj ovisimo, no vratila nas je i zdravim navikama kao što su planinarenje, pješačenje ili biciklizam. Park prirode Papuk nudi sve ove mogućnosti pa predlažemo da posjetite izletište Jankovac već idući vikend.

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 34-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege zbog sumnje da je počinio kaznena djela prijetnja i tjelesna ozljeda na štetu 25-godišnje hrvatske državljanke te kazneno djelo prijetnja i prisila prema službenoj osobi na štetu policijskih službenika. Naime, dana 3. siječnja oko 19 sati i 30 minuta u mjestu Emovački Lug, 34-godišnjak je pod utjecajem alkohola od 0,93 promila prilikom postupanja pokušao pobjeći policijskim službenicima, pružao aktivan otpor i prijetio, dok je 59-godišnjakinja povlačila policijske službenike za odoru i pokušavala ih spriječiti u postupanju. U ovom događaju policijski službenik je lakše ozlijeđen, a 34-godišnjak i 59-godišnjakinja su uhićeni i privedeni u prostorije policije. Po završetku kriminalističkog istraživanja protiv 34-godišnjaka je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela „Prijetnja“, „Tjelesna ozljeda“ i „Prisila prema službenoj osobi“ i predan je pritvorskom nadzorniku, dok protiv 59-godišnjakinje slijedi kaznena prijava zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Prisila prema službenoj osobi“.

Dovršeno je i kriminalističko istraživanje nad 41-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je u razdoblju od 22. prosinca 2020. do 2. siječnja 2021. u šumskom dijelu u blizini mjesta Brestovac posjekao i otuđio stablo u vlasništvu „Hrvatskih šuma“. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

U ponedjeljak 4. siječnja 2021. oko 17 sati i 20 minuta u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, 71-godišnjakinja je bez nadzora ostavila dva psa koji su bez povoda napali i pokušali ugristi tri ženske osobe starosti 40, 41 i 48 godina i protiv vlasnice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Foto: ilustracija

Sekcija za psihologiju sporta i tjelesnog vježbanja Hrvatskog psihološkog društva organizira besplatnu interaktivnu on-line radionicu pod nazivom „Sportske organizacije i suportivno vodstvo u doba korone“

Potaknuti situacijom u kojoj se nalazimo zbog epidemije koronavirusa u periodu između 17.-23.12. sportski su psiholozi održali 13 besplatnih on-line radionica za 390 sportskih trenera iz 38 sportova kao i trenera fitnesa i rekreacije na temu „Kako biti trener u doba korone?“.

Tijekom radionica s hrvatskim trenerima primijetili smo zabrinjavajuće stanje na terenu. Oni su frustrirani, anksiozni, zbunjeni, osjećaju se bespomoćno, omalovaženo, zanemareno i bez prave podrške nadležnih saveza i sportskih institucija koje vode sustav hrvatskog sporta. Iznenadilo nas je što poveći broj trenera ozbiljno razmišlja o napuštanju struke, pronalasku drugačijih radnih fokusa i izvora egzistencije, što vidimo dodatnim rizikom za razvoj hrvatskog sporta u budućnosti i dugoročnom negativnom posljedicom ove situacije.

Treneri izvještavaju o negativnim psihološkim simptomima, osjećaju se demotivirano jer velik broj njih nema prave informacije o tome što se događa u njihovim sportovima i što se na višim razinama poduzima s ciljem zaštite sporta, sportaša i sportskih stručnjaka, što je posljedica nedostatka ili nedovoljno kvalitetne vertikalne komunikacije sportskih djelatnika i nadležnih struktura. Smatramo da se ovakva situacija značajno može ublažiti određenom intervencijom, te smo vama - voditeljima i djelatnicima sportskih organizacija, spremni ponuditi stručnu pomoć.

Sigurni smo da ste i vi na svojim radnim mjestima pogođeni trenutnom situacijom i da ste trenutno pod pojačanim stresom, stoga vam ovakav tip edukacije dodatno može pomoći. Kako bismo vam pružili podršku i rješavanju trenutnog stanja pristupili na cjelovit način, a sve s ciljem boljitka hrvatskih sportaša u doba pandemije, djelatnicima sportskih saveza i organizacija nudimo besplatnu interaktivnu on-line radionicu pod stručnim vodstvom licenciranih sportskih psihologa s ciljem osnaživanja, unaprjeđenja vertikalne komunikacije od viših prema nižim strukturama i obrnuto te unaprjeđenja vještina potrebnih za aktivno suočavanje s novonastalom situacijom. Interaktivna radionica održat će se on-line putem Zoom aplikacije u tri termina prema rasporedu u prilogu.

Predviđeno trajanje radionice je 1 sat i 15 minuta. Zbog ograničenog broja mjesta, 30 sudionika po radionici, molimo sve zainteresirane da se za sudjelovanje prijave putem linkova koji se nalaze uz svaki ponuđeni termin radionice najkasnije 2 dana prije termina radionice.

Sve detalje, upute i linkove na Zoom sastanak sudionici će dobiti na mail nakon prijave, prije termina radionice, a po završenoj radionici dobit će i potvrdu o sudjelovanju te materijale. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja možete se javiti na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Lijepo Vas molimo da ovu informaciju proslijedite svojim djelatnicima i svima za koje mislite da bi mogli biti zainteresirani te da je objavite na svojim web stranicama.

Srdačan pozdrav, Sekcija za psihologiju sporta i tjelesnog vježbanja Hrvatskog psihološkog društva

Datum i vrijeme / Voditeljice / Link za prijavu na radionicu/ : 

1. petak 8.1.2021. u 11:00 sati / Vedrana Radić Brajnov, prof.psih. i Nataša Stefanovski, prof.psih. / https://forms.gle/qADWUtqLTVxkKQht8
2. ponedjeljak 11.1.2021. u 13:00 sati / prof.dr.sc.Renata Barić i Dubravka Martinović, univ.dipl.psih. /  https://forms.gle/6ThCxAjbA6tRNNCm7
3. utorak 12.1.2021. u 18:00 sati / Vesna Hude, prof.psih. i Ivana Sadaić, prof.psih. /  https://forms.gle/Mvjmyp874eGfKNXp7

POŽEGA - Započela je selidba Muzeja iz sadašnjih prostoru u susjednu zgradu, Ulica Matice hrvatske br. 3 (bivša Slavonka) kako bi se započela dugoočekivana dogradnja i rekonstrukcija tri zgrade našeg muzeja u sklopu projekta „Požeške bolte“.

Požega će nakon završetka projekta dobiti muzej dostojan grada koji se svojom poviješću i kulturom isticao na slavonskim prostorima od samih početka svoga postanka. Podsjetimo, projekt „Požeške bolte“ jedan je od najznačajnijih projekata Grada Požege, ukupne vrijednosti 41.116.574,93 kn, pri čemu bespovratna sredstva iz fondova EU iznose 33.499.999,97 kn. Partneri na projektu su Gradski muzej Požega i Turistička zajednica grada Požege, a projektom je zamišljeno objedinjavanje kulturno-povijesnih, društvenih, enoloških, gastronomskih, prirodnih i ostalih turističkih potencijala te unapređivanje njihove kvalitete, kao i brendiranje turističkih potencijala. Primaran naglasak je na rekonstrukciji zgrade i postavljanju stalnog postava Gradskog muzeja Požega koji predstavlja centralno mjesto promocije kulturno-povijesne baštine grada uz opremanje Centra za posjetitelje "Požeška kuća" kao početnog mjesta od kojeg cijela turistička priča počinje.

Gradski muzej Požega jedan je od najstarijih muzeja na prostoru istočne Hrvatske, a trenutno se u njemu nalazi više od 30 tisuća predmeta koji su prikupljani dugi niz godina. Upravo je njegova obnova, odnosno rekonstrukcija zgrade i postavljanje stalnog postava najznačajniji dio ovoga projekta.

Foto: Gradski muzej Požega