Najranjivija kategorija sudionika u prometu su vozači na dva kotača, bez obzira radi li se o vozačima motociklista, mopeda ili bicikla. Premda u Hrvatskoj već godinama vlada pozitivan trend smanjenja prometnih nesreća, kod ove najrizičnije skupine ne primjećuju se značajni pozitivni pomaci.
Dolaskom toplijeg vremena na cestama je sve više vozača na dva kotača. Budući da su upravo oni najranjiviji sudionici u prometu, udruga Sigurnost u prometu jučer je organizirala okrugli stol pod nazivom Stradavanje motociklista, mopedista i biciklista u prometu. Nastavak je ovo aktivnosti kojima Udruga nastoji osvijestiti građane o preventivnim mjerama kojima se učinkovito može smanjiti stradavanje ove ugrožene skupine na cestama. Stručnjaci iz MUP-a, Fakulteta prometnih znanosti, udruge Moj bicikl, Centra za vozila, Sustava javnih bicikala te udruge Sigurnosti u prometu raspravljali su o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se vidjeli konkretni pomaci. Okupljene je pozdravio predsjednik Udruge SUP Ivo Jelušić te riječ prepustio stručnjacima.
- Motociklisti i mopedisti zajedno su sudjelovali u 7,5% svih prometnih nesreća protekle godine. Premda ovaj podatak ne zvuči zabrinjavajuće, valja napomenuti kako čak 16,2% svih poginulih čine vozači motocikala i mopeda, što ukazuje na to da je smrtnost u nesrećama na dva kotača vrlo velika. Biciklisti su pak sudjelovali u 4,1% svih prometnih nesreća, a čak 6,3% poginulih u prometu čine upravo oni. U 60% nesreća u kojima su sudjelovali, biciklisti su sami prouzročili nesreće – napomenuo je Miron Huljak iz MUP-a.
Iz MUP-a su otkrili kako vozači motocikala i mopeda najčešće griješe s neprilagođenom brzinom, nepravilnim obilaženjem, precjenjivanjem svojih, a podcjenjivanjem tuđih sposobnosti, kretanjem površinama koje nisu namijenjene njima ili vožnjom na tehnički neispravnome vozilu. Treba dodati da je čak 48% svih smrtno stradalih vozača vozilo bez zaštitne kacige.
Biciklisti se nemarno ponašaju u prometu
Kada je pak o biciklistima riječ, valja naglasiti kako ova kategorija sudionika u prometu ne poštuje temeljne prometne propise što ne stvara probleme samo vozačima motornih vozila, već i ostalim sudionicima prometa – sve češće pješacima i drugim biciklistima, o čemu svjedoči sve veći broj nesreća.
- MUP je u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu 2009. godine započeo pilot projekt evidentiranja GPS lokacije svake prometne nesreće prilikom policijskog očevida kako bi se identificirali klasteri prometnih nesreća. Geoinformacijska tehnologija predstavlja nezamjenjiv alat za identifikaciju postojećih opasnih mjesta i dionica na cestama – poručio je Marko Ševrović s FPZ-a.
Ispravnost vozila preduvjet za sigurnost
Sigurnost vozača na dva kotača ovisi o samom vozaču koji upravlja vozilom, drugim sudionicima u prometu, prometnici kojom prometuje te o ispravnosti vozila.
- Zanimljiva je činjenica kako je tek 5% registriranih motocikala koji pristupe tehničkom pregledu neispravno. Dobar dio vlasnika motocikala pazi na svoja vozila jer uživaju u brzi oko njega, ali znatan je broj onih koji znaju da vozila ne zadovoljavaju tehničke uvjete pa ih ne nastoje registrirati. Prema istraživanjima, četvrtina takvih neispravnih vozila uzrokuje nesreće na cestama – istaknuo je Igor Dorić iz Centra za vozila i dodao:
- Velik problem predstavlja i starenje voznog parka, što je izravna posljedica gospodarske krize. Sve je više vozila na cestama starih između 6 i 10 godina, a što je vozilo starije, to je njegova ispravnost manja. Zato će svi zainteresirani motociklisti i mopedisti u razdoblju od 14. do 19. travnja potpuno besplatno imati priliku obaviti testiranje ispravnosti svoga vozila, a sve u sklopu akcije koju Centar za vozila organizira u suradnji s MUP-om.
Bicikl kao vozilo, a ne igračka
Istraživanja su potvrdila da vožnja biciklom pobuđuje bezbrižnost u kakvoj je vozač uživao tijekom djetinjstva, ali maštanje za vrijeme vožnje može imati itekako opasne posljedice za sudionike u prometu.
- Nedovoljna samozaštita biciklista jedan je od vodećih razloga stradavanja. Vožnja bez reflektirajućeg prsluka i opreme bicikliste noću čini nevidljivima unatoč dobroj javnoj rasvjeti. Dodamo li tome podatke o kršenju prometnih pravila od strane biciklista, jasno je zašto je broj stradalih tako velik. Održati ravnotežu na biciklu znaju gotovo svi, ali voziti bicikl je umijeće kojime su ovladali tek neki – istaknula je Darinka Jug iz udruge Moj bicikl, a s njom se složio i Krešimir Dvorski iz Sustava javnih bicikala Nextbike, uz dodatak:
- Biciklisti su ravnopravni sudionici u prometu, prema tome imaju i odgovarajuće obveze.