Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje. Na sva nivelirana raskrižja treba postaviti radarske kamere. Sva raskrižja treba prioritetno izvoditi denivelirano ili kao kružne tokove. Za tragične prometne nesreće treba kažnjavati i odgovorne za loša prometna rješenja  -

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić za Autoportal

Hrvatska je od 2000. u cestovnu infrastrukturu, razmjerno broju stanovnika i BDP-u, u cestovnu infrastrukturu uložila najviše, među svim zemljama Europske unije. Ipak, po razmjernim pokazateljima sigurnosti cestovnog prometa Hrvatska je na prdtpredzadnjem, 25. mjestu. Gore je stanje jedino u Rumunjskoj i Bugarskoj. Premda je u protekloj godini broj poginulih smanjen za 13 posto u usporedbi s 2023., Hrvatska je po razmjernoj smrtnosti na cestama 40 posto lošija od prosjeka EU-a. Zbog čega je to tako? Tri su primarna negativna utjecaja:

– Mala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje.
– Nivelirana raskrižja, umjesto deniveliranih ili kružnih tokova.
– Nezaštićene i opasne zone izlijetanja

Tragični ishodi na cestama u pravilu se događaju zbog više od jednog negativnog utjecaja, što je potvrdila prometna nesreća koja se jučer oko 22:25 dogodila u Slavonskom Brodu, na raskrižju ulica Sjeverna vezna cesta i skretanja za Brodsko Vinogorje. Prema policijskom izvješću do nesreće je došlo  tako što je 30-godišnjakinja automobilom započela skretati u lijevo prema pristupnoj cesti, a da nije propustila automobil kojim je upravljao 33-godišnjak, a zadržavao je smjer kretanja, pri čemu je došlo do sudara između dva vozila. U prometnoj nesreći  su poginuli 33-godišnjak (nije bio vezan sigurnosnim pojasom), i dijete (5) u automobilu kojim je upravljala 30-godišnjakinja koja je teže ozlijeđena.

Istraga će pokazati je li vozač koji je zadržavajući pravac kretanja u raskrižje ušao prevelikom i neprilagođenom brzinom, na što ukazuju teške posljedice i stupanj deformiranosti i oštećenja vozila te komentari čitatelja. Činjenica da nije bio vezan sigurnosnim pojasom ukazuje da se nije plašio da bi za prometne prekršaje mogao biti kažnjen. Također treba utvrditi je li 30-godišnja vozačica u kritičnom trenutku koristila mobitel.  Sve to potvrđuje da je mala izvjesnost kažnjavanja bila primarni uzrok i okidač za prometnu nesreću.

Drugi uzrok, koji je u sinergiji s prvim doveo do tragičnog ishoda, je izvedba niveliranog raskrižja ulica Sjeverna vezna cesta i skretanja za Brodsko Vinogorje u Slavonskom Brodu. Nažalost takva prometna rješenja potiče naša “prometna struka” i zbog toga smo proteklih desetljeća nepotrebno izgubili stotine života. Takva nivelirana raskrižja nemaju nikakva brzinska prigušenja niti sigurnosne redundancije. Dovoljna je greška samo jednog vozača, ili taj vozač ne može pravodobno ni uočiti vozača na glavnoj cesti, ako on, umjesto, prilagođenom smanjenom brzinom (a ništa ga ne prigušuje), u raskrižje uđe čak povećanom, odnosno drastično povećanom brzinom, kao u konkretnom slučaju.

Zbog toga je spojnica Sjeverne vezna cesta i skretanja za Brodsko Vinogorje u Slavonskom Brodu, školski primjer za kružni tok.

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje.
2. Na sva nivelirana raskrižja treba postaviti radarske kamere.
3. Sva raskrižja treba prioritetno izvoditi denivelirano ili kao kružne tokove.
4. Za tragične prometne nesreće treba kažnjavati i odgovorne za loša prometna rješenja.