Najvažnije je u najkraćem roku zbrinuti ozlijeđene, a nakon žurnog dolaska policije, po potrebi helikopterom, očevid prometne nesreće obaviti uz potporu dronova te oštećena vozila čim prije pomaknuti na zaustavnu traku ili odvesti te ponovno uspostaviti promet -
Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić
Kad se dogodi teška prometna nesreća početni je scenarij jednak za cestovnu, zrakoplovnu i pomorsku nesreću. Prioritetno treba zbrinuti ozlijeđene, a potom, praktički istodobno (na mjesto nesreće dolaze medicinske i policijske ekipe), osigurati mjesto nesreće. Treba ispuniti pravilo ‘zlatnog sata’, da ozlijeđeni najviše u sat vremena od nesreće budu zbrinuti u odgovarajućoj medicinskoj ustanovi.
Zbog toga se na autocesti uspostavlja ‘hitni koridor’, a medicinski dio rješava se kvalitetnom strategijom zbrinjavanja, koji uključuje dežuranje mobilnih medicinskih ekipa na strateškim pozicijama uz autocestu i službom hitne helikopterske medicinske pomoći HEMS (Helicopter Emergency Medical Service). Policija, u suradnji sa servisnim službama autoceste, nakon osiguranja mjesta nesreće treba obaviti policijski očevid.
Brzina obavljanja nužnih radnji iznimno je važna, posebice u ljetnom prometu autocestom, prvo, kako bi se spasili ljudski životi i smanjile posljedice ozljeđivanja i drugo, kako bi se čim prije ponovno uspostavio promet. A kakvo je stanje kod nas?
25. srpnja 2024. u 18:05 dogodila se prometna nesreća na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići, neposredno prije čvora Otočac u smjeru Zagreba, u kojoj su teško ozlijeđene četiri osobe. Zbog policijskog očevida gotovo pet sati bio je zatvoren promet na dionici Gospić-Otočac. Organiziran je obilazak državnom cestom DC50 između čvorova Gospić i Otočac. No stotine vozila koja su se u trenutku nesreće na autocesti zatekla između čvorova Gospić i Otočac cijelo su vrijeme ostale blokirane.
3. kolovoza 2024. u 23 sata na autocesti A-3 Bregana-Lipovac u smjeru graničnog prijelaza Bajakovo dogodila se prometna nesreća u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. Promet je bio potpuno zaustavljen osam sati (!), a dodatnih sat i pet minuta odvijao se otežano, jednim prometnim trakom.
Takva je situacija neprihvatljiva te vrlo štetna za hrvatski turizam i gospodarstvo te naporna i stresna za sve osobe koje se zateknu u zaustavljenim vozilima, s potencijalnim ugrozama zdravlja, pa i života. Zbog toga je krajnje vrijeme da se loša i štetna praksa predugih policijskih očevida i ponovne uspostave prometa, koja traje godinama, unaprijedi i izmijeni.
Potrebno je promijeniti strategiju i taktiku te unaprijediti opremu i sredstva policijskih očevida, paralelno s uspostavom cjelovite i učinkovite službe helikopterske hitne medicinske pomoći. Loše je što se za policijske očevide još uvijek koriste metode i sredstva kao prije 50 godina, premda se novim tehnologijama i sredstvima sve može napraviti višestruko brže.
Nužne su sljedeće mjere:
1. Treba unaprijediti i zakonski verificirati strategiju i postupak očevida prometne nesreće, kako bi policija čim prije došla na mjesto nesreće, po potrebi helikopterom. U vremenski najkraćim rokovima organizirati oslobađanje nužnog prostora na autocesti te korištenjem visoke tehnologije izuzeti i osigurati sve potrebne dokaze i posebnim dronovima 3D skenirati cjelokupno područje nesreće kako bi, na temelju unaprijeđene i zakonski verificirane strategije i tehnologije, sve snimke bile dokaz na sudu.
2. Na strateškim lokacijama treba osigurati dežurstva servisnih službi za pomicanje i odvoženje oštećenih vozila. Ovisno o situaciji i procjeni brzine realizacije, kombinirati odvoženje i pomicanje oštećenih vozila na zaustavnu traku, kako bi se čim prije ponovno uspostavio prometa.
3. Za sve zastoje izazvane prometnom nesrećom i očevidom na autocesti dulje od 90 minuta utemeljiti istražno povjerenstvo koje bi ocijenilo razloge duljine procesa te iniciralo mjere za poboljšanje.