Na opasna raskrižja treba postaviti radarske kamere, a za prekoračenje brzine veće od 100 km/h treba poništavati vozačku dozvolu, oduzimati vozačku dozvolu i kažnjavati zatvorom kaznom od 1 do 8 godina, ovisno o posljedicama  -

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Vijest da je policija u deset minuta pronašla i uhitila osobu koja je dojavila lažnu vijest o postavljenoj bombi u zagrebačkom hotelu, ohrabrujući je pokazatelj najvažnijeg sustava u RH. No otvara se pitanje zašto policija nije učinkovita u zaustavljanju i hvatanju prebrzih motociklista, koji svakodnevno, u svim hrvatskim gradovima jure poput kamikaza. Mnogi teško i mogu procijeniti njihovu brzinu, kad nakon ‘pune’ prve i druge brzine (stupnja prijenosa) šaltaju u treću, koliko je to brzo kad fijuknu gradskom ulicom ili obilaznicom? 100 km/h? 150 km/h?… Ne, 200 km/h, i brže! I tada nastaje golemi problem, po dva osnova:

– motocikl postaje ‘nevidljiv’ ostalim sudionicima u prometu, pa postaje vrlo teško. često i nemoguće propisno i sigurno uključiti se u promet. Naime, vozač pogleda lijevo i desno, utvrdi da se sigurno može uključiti u promet, skrene i tada iz nevidljivog područja ‘doleti’ motocikl. Problem je i kod prestrojavanja, vozač automobila ne vidi i ne očekuje da je 100 metara iza nadolazeći ‘kamikaza’, koji se potom u dvije sekunde može straga ili bočno zabiti u njega.

– kinetička energija raste s kvadratom brzine, pa kad, primjerice, vozite automobil brzinom 50 km/h i straga na vas naleti motocikl brzinom 100 km/h to nije udarac brzinom 50 km/h (razlikom brzina) nego je to kao da na zaustavljeni automobil straga naleti motocikl brzinom 87 km/h! A što je tek kad brzinom 200 km/h?! Motocikl će tad prevrnuti automobil!

Takav je scenarij bio jutros u 7:20 Velikoj Gorici kad je motocikl jureći državnom cestom DC 430 bočno udario u automobil koji se, na semaforiziranom raskrižju bočno uključivao na glavnu prometnicu. Poginuo je samo vozač motocikla, a ishod je mogao biti i puno gori. Istraga će pokazati koji je od vozača prošao kroz crveno svjetlo, jer su moguće obje situacije.

Možda je motociklist protutnjao kroz crveno svjetlo, ali to je raskrižje posebno, jer je upravljano senzorima, koji na jakom jutarnjem svjetlu znaju zakazati pa ne uočavaju zaustavljena vozila bočno. Ponekad prođe nekoliko ciklusa bez paljenja zelenog svjetla, pa vozači kreću na crveno, ako utvrde da je ‘slobodno’.

Trebalo bi uvesti sljedeće mjere, na koje ukazujem već dulje vrijeme:

1. Intenzivirati kontrole brzine motocikala, postavljanjem radarskih kamera i policijskih patrola sa specijaliziranom opremom i postupcima za hvatanje i zaustavljanje prebrzih motociklista.

2. Za motocikliste do 24 godine treba uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage motora na 20 kW (27 KS) za kategoriju A2 i 35 kW (48 KS) za kategoriju A, privremenom vozačkom dozvolom (trajna bi se izdavala nakon 24. godine ako ne bi skupili 6 kaznenih bodova) i nultom tolerancijom na alkohol.

3. Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču motocikla koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.

4. Za razdoblje od 15. studenoga do 15. travnja uvesti dodatnu osiguravateljsku premiju za svaku regiju, ovisno o povećanju rizika prometne nesreće te progresivnu sa snagom motora.

5. Za skrivanje ili uklanjanje tablice, u svrhu onemogućavanja njenog snimanja policijskim uređajima kažnjavati oduzimanjem motocikla, bez obzira tko je vlasnik i oduzimanjem vozačke dozvole