POŽEGA - Grad Požega će povodom Božića dodijeliti prigodnu novčanu naknadu, odnosno božićnicu u iznosu 80,00 eura umirovljenicima. U istom iznosu od 80,00 eura Grad će božićnicu isplatiti i nezaposlenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a 70,00 eura božićnice korisnicima zajamčene minimalne naknade.

Pravo na božićnicu mogu ostvariti umirovljenici s područja grada Požege, koji primaju mirovinu do 350,00 eura. Umirovljenicima se smatraju korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nesposobnosti za rad, a koji nisu u radnom odnosu (tuzemne mirovine) te korisnici mirovina priznatih uz primjenu međunarodnih ugovora (inozemne mirovine). Tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima se zbrajaju.

Pravo na božićnicu će ostvariti i nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji, koji su ostvarili pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti, a božićnica će se isplatiti na osnovu popisa Požeško-slavonske županije te ne moraju podnositi zahtjev.

Zahtjev mogu podnijeti i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, koji su nezaposleni i koji se ne vode u evidenciji Požeško-slavonske županije, a koji su uredno prijavljeni kod nadležne službe za zapošljavanje, najmanje tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva za božićnicu.

Kako bi ostvarili pravo na božićnicu, umirovljenici moraju podnijeti zahtjev te uz njega priložiti presliku osobne iskaznice, zadnji odrezak od mirovine i druge dokaze po potrebi. Zahtjev za ostvarivanje prava na božićnicu može podnijeti i druga osoba u ime umirovljenika, koja je uz propisane dokaze, dužna dostaviti i presliku vlastite osobne iskaznice.

Nezaposleni hrvatski branitelj iz Domovinskog rada, koji se ne vode u evidenciji Požeško-slavonske županije, kako bi ostvario pravo na božićnicu, mora podnijeti zahtjev, te uz njega  priložiti presliku osobne iskaznice, dokaz o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te Potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Predaja zahtjeva trajat će do 5. prosinca 2025. godine u prostorijama Grada Požege – Trg Sv. Trojstva 1.

Ukoliko se zahtjev pozitivno riješi, božićnica će se isplatiti na tekući račun umirovljenika i branitelja ili se može podići na blagajni Upravnog odjela za financije i proračun Grada Požege.

Korisnicima zajamčene minimalne naknade, božićnica će se isplatiti na osnovu popisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Požega i nisu dužni podnositi zahtjev Gradu.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetnišvu  -

Foto: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 24-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Daruvara kojeg se sumnjiči da je počinila kazneno djelo Krađa.

Naime, ona je 10. studenoga 2025. u poslijepodnevnim satima na području Lipika, iskoristila nepažnju 65-godišnjaka te mu iz obiteljske kuće otuđila novac.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
 

Požar se dogodio u mjestu Šumanovci  -

Foto: Ilustracija

U četvrtak 20. studenoga 2025. oko 14.20 sati u mjestu Šumanovci, uslijed kvara na energetskom transfomatoru došlo je do požara na željeznoj stupnoj trafostanici u vlasništvu HEP-a.

Materijalna šteta će biti poznata po zaprimanju odštetnog zahtjeva.

Protiv 83-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

Foto: Ilustracija

U četvrtak 20. studenoga 2025. oko 9.05 sati u Požegi na raskrižju ulica Primorska i Antuna Mihanovića, 83-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije se zaustavio na znak „stop“ već je nastavio kretanje te prednjim lijevim dijelom vozila udario u zadnju lijevu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljao 79-godišnjak.

Protiv 83-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dogodile su se i prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestu Kutjevo u Ulici Eugena Kvaternika i u Požegi u ulici Dragutina Lermana te bjegovi s mjesta prometne nesreće u Jakšiću u Kolodvorskoj ulici i u Gradskim Vrhovcima.

POŽEGA - U suradnji s Policijskom upravom požeško-slavonskom, Grad Požega organizirao je u Gradskoj vijećnici edukativno predavanje o sigurnosti u cestovnom prometu za mlade vozače s područja Požege, učenike završnih razreda srednjih škola kojima je Grad sufinancirao troškove autoškole u ovoj godini s iznosom od 350,00 eura za svakoga mladoga vozača koji se prijavio na gradski poziv i stekao vozačku dozvolu.

Požeški gradonačelnik prof.dr.sc. Borislav Miličević, čestitajući novim vozačima na uspješno završenoj autoškoli, pozvao ih je da i dalje budu odgovorni, poželjevši im puno sreće i uspjeha i u prometu i u životu.

Edukativno predavanje održali su djelatnici PU požeško-slavonske, Ivana Radić, voditeljica Službe za javni red i sigurnost te Zvonimir Lukačević, voditelj poslova prometne policije. Oni su ukazali mladim vozačima na četiri najčešća prometna prekršaja u cestovnom prometu, koje se naziva „četiri ubojice u prometu“, a to su: prekoračenje brzine – najčešći prometni prekršaj koji je najčešći uzrok prometnim nesrećama sa smrtnim posljedicama, zatim alkoholiziranost vozača, nekorištenje sigurnosnog pojasa te korištenje mobitela za vrijeme vožnje, objasnivši im zašto je važno poštivati prometne propise.

Grad Požega u svom je proračunu za projekt sufinanciranja troškova autoškole planirao 30.000,00 eura, a u ovoj je grupi iznos sufinanciranja od 350,00 eura primilo 35 mladih vozača – dio njih na račun, dio na gradskoj blagajni, a dosad su ukupno u ovoj godini pomoć za polaganje vozačkoga ispita primila 63 mlada vozača s prebivalištem na području Požege te će se takvom praksom nastaviti i dalje.  

Prava djece nisu samo riječi na papiru ili daleki ideali. Ona su živo obećanje koje moramo svakodnevno obnavljati i ostvarivati djelovanjem. To zahtijeva odluke, empatiju i hrabrost pojedinaca, zajednica i država. Moramo prepoznati ne samo ranjivost djece, već i njihov potencijal i snagu djelovanja  -

Svjetski dan djece obilježava se svake godine 20. studenog, na dan kada je 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Konvencija, kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, sadrži univerzalne standarde koje države moraju jamčiti svakom djetetu, a unaprjeđivanje prava i položaja djece jedan je od prioriteta Republike Hrvatske koja kontinuirano provodi niz aktivnosti usmjerenih na promicanje i ostvarivanje dječjih prava.

Dječja prava podrazumijevaju sva prava kojima se štite sve osobe mlađe od 18 godina, a označavaju ono što svako dijete treba imati ili smije učiniti te svakom djetetu trebaju pružiti mogućnost da ostvari najviše što može. Sukladno tome, Vlada RH nastavlja provoditi politike kojima osigurava jednake prilike za svu djecu u Hrvatskoj.

U svrhu kvalitetnije i učinkovitije provedbe Konvencije o pravima djeteta, Republika Hrvatska osnovala je Vijeće za djecu kao savjetodavno tijelo Vlade RH, koje čine predstavnici državnih tijela, sudbene vlasti, znanstvenih ustanova, ureda Vlade, ustanova socijalne skrbi i udruga na području zaštite i promicanja prava djece te predstavnik djece.

U tijeku je i provedba Nacionalnog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj koja ukazuje na pomake u području ostvarivanja prava djece, a naročito u području izvođenja i opsega pojedinih programa, odnosno edukacija kroz različite sustave, a koji obuhvaćaju niz različitih i aktualnih tema kojima se doprinosi međusektorskoj suradnji i sveobuhvatnijem pristupu u zaštiti prava i dobrobiti svakog djeteta. Značajni rezultati postignuti su i na području dječje participacije odnosno jačanju uloge djece i odraslih za aktivnu dječju participaciju na lokalnoj/regionalnoj, ali i nacionalnoj razini.

Aktivnostima Obiteljskog centra osiguran je ravnomjeran regionalni pristup programima podrške roditeljstvu radi unaprjeđenja dobrobiti djece te optimizacije njihova razvojnog potencijala. S ciljem unapređenja postupka posvojenja djece u RH, u ožujku 2025. godine je osnovana Radna skupina za unapređenje posvojenja koju čine predstavnici udruga, ključnih resora, ureda Pravobraniteljice za djecu, Hrvatskog zavoda za socijalni rad i obiteljskog centra. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. travnja, posvojiteljima je omogućeno ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu za potrebe posvojenog djeteta u iznosu 1.327,23 eura.

U narednom razdoblju prioritet je suzbijanje svih oblika diskriminacije i socijalne isključenosti djece te stvaranje jednakih uvjeta i mogućnosti razvoja i kvalitete života svakog djeteta, bez iznimke. 

Vlada RH i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prepoznaju trud koji različiti dionici poput županija, gradova i općina, nevladinog sektora, gospodarskih subjekata, ali i pojedinaca ulažu radi zaštite i promicanja prava i interesa djece.

POŽEGA - Od 15. studenoga na snazi je prvi stupanj pripravnosti zimske službe, vozila su pregledana i spremna za nadolazeće uvjete, a mjesto pripravnosti u Požegi u pratnji ravnateljice Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije Ivone Matačić, obišao je i zamjenik županice Ivan Radošić.

Informacije o prohodnosti bit će dostupne preko Hrvatskog autokluba, istaknula je ravnateljica Matačić. - Tradicionalno se ovdje okupljamo kako bismo obilježili početak zimske sezone i izvršili uvid u pripremljenost izvođača. Izvođač je dosad izvršio pripremne radove, posipala su skladištena i u tijeku je dodatan pregled vozila. Od 15. studenoga na snazi je prvi stupanj pripravnosti s dežurstvima u Požegi i Pakracu, tako da su ekipe zimske službe na raspolaganju 24 sata dnevno. Županijska uprava za ceste je osigurala financijska sredstva za provođenje operativnog plana zimske službe i sudjelujemo u svim koordinacijama i organizaciji same službe.

Zamjenik županice Ivan Radošić pozvao je vozače na oprez i prilagodbu vožnje uvjetima na cestama. - Nakon obilaska mjesta pripravnosti zimske službe u Požegi, možemo potvrditi kako je osiguran kontinuitet rada Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije i kako je sve spremno za nadolazeću sezonu. Duboko se nadam kako je izvođač aktivnosti spreman za sve uvjete koje nas mogu zadesiti u narednom periodu, prvenstveno zbog sigurnosti svih žitelja Požeško-slavonske županije. Ovim putem također apeliram na sve vozače da prilagode uvjete vožnje zimskim uvjetima i da budu dodatno oprezni kako bismo svi zajedno radili na sigurnosti u prometu.

Radove izvodi ugovorni izvođač, tvrtka PZC Slavonski Brod u čije se ime obratio šef Stožera zimske službe Jurica Atlagović. - U ovoj županiji, odnosno za Županijsku upravu za ceste, imamo 470 kilometara na području Požege i Pakraca za što je određeno šest voznih jedinica, za prvi i drugi stupanj pripravnosti. Nama aktivnosti u zimskoj službi počinju s početkom studenog kada postavljamo privremenu zimsku signalizaciju koju uklanjamo tijekom proljeća. Kao što vidite, vozila su osigurana i poslana po mjestima pripravnosti. Sol nam je isto tako u bazama. Mi stupnjeve pripravnosti proglašavamo po vremenskoj prognozi koju dobivamo dva puta dnevno. Zakonski je od 15. studenoga prvi stupanj, a kako vrijeme se bude proglašavalo, tako dižemo na drugi i treći.

Pregled svih vozila, njihovu ispravnost i spremnost za zimsku službu utvrdili su i policijski službenici Policijske uprave požeško-slavonske.

ZAGREB – Hrvatska pošta 21. studenoga stavlja u optjecaj novu prigodnu poštansku marku povodom Božića. Motiv na marki je slika Rođenje na Griču, a autor marke je dizajner Tomislav Vlainić iz Splita. Predložak marke potpisuje akademski slikar Ratko Janjić Jobo.Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A, koja odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu ili razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u arku od 20 maraka te u karnetu s 10 samoljepljivih maraka. Naklada maraka u arcima iznosi 300 000 primjeraka, a naklada samoljepljivih maraka u karnetima 70 000 primjeraka, odnosno 7 000 karneta. Hrvatska pošta također je izdala i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

     Tekst popratnog letka napisala je akademkinja Željka Čorak.

Prizor na ovogodišnjoj marki Hrvatske pošte djelo je akademskog slikara Ratka Janjića Jobe (1941.), majstora vidika neopterećenih narativnošću, krupnih planova neiscrpnog mora, ogledala u kojima se ogleda samo vrijeme, ritmičkih simfonietta. Poetična scena koja se, međutim, nalazi na ovoj marki puna je priče i pojedinosti za sporo gledanje i otkrivanje.

Od ovoga će prizora mnogima jače zakucati srce: Božić na Griču, pred Kamenitim vratima, u snježnoj noći! Prizor toliko nestvaran da može iščeznuti jednim treptajem oka, a zajedno s njim i ova marka! Sad je trenutak za eksperiment: hoće li nakon treptaja slika nestati ili odoljeti?

A sve je na njoj tako stvarno! Dijete Isus, koje u povojima izgleda poput hljepčića, kao da ga je naslikao kakav stari sijenski majstor; grije ga zlatna slamica nadmoćna hladnoći snijega. Valjda ju je rasprostro anđeo koji, uz zvijezdu repaticu te ostale zvjezdice i pahuljice, scenu nadgleda s neba. Vol i magarčić tankih nogu stražare nad toplinom Djeteta. Majka Marija sabrana se nastoji uvjeriti u čudo pred sobom. Odmaknut i obziran, stolar i tesar Josip, koji je na migrantski put ponio oruđe svoga zanata, kao da mirno sastavlja jaslice, a na njima slikar nije propustio ubilježiti Davidovu šesterokraku zvijezdu, biljeg Isusova porijekla. U prvom planu kleči pastir kojega je zvijezda prvog dovela, noga mu izlazi iz kadra, u prostor odakle mi gledamo sliku. Iz poštovanja skinuo je šešir, a jabuku kraj njega valjda je donio na dar. Iza pastira Tri sveta Kralja također su se našla u Zagrebu, na Griču, noseći svoje darove i sve oznake svoje časti i dalekih domovina. Sve njih osvjetljuje stari grički fenjer, koji tako nešto ispod sebe nikada nije vidio.

A iza scene…! Stara kula Kamenitih vrata, koja Bogu hvala u modernizacijskom pravovjerju ranog dvadesetog stoljeća nije srušena, niti joj je strmi prolaz izravnan. Bila je dio srednjovjekovne gradske utvrde, građena u 13. stoljeću, jer se prema Zlatnoj buli Bele IV., kojom je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, u grad smjelo ulaziti samo kroz gradska vrata. 31. svibnja 1731. kula je izgorjela, ali je ostala netaknuta Gospina slika iz udovičkog stana nad prolazom. Ta se slika odonda u Kamenitim vratima štuje intenzivnom pobožnošću. Kako je Marija došla sama sebi u pohode? Kako je Dijete sa snijega i slamice na slici u Vratima posjetilo sebe kao malog vladara svijeta i svemira?

Sve je na slici moguće. Naročito na onim slikama koje nam trepere pod kapcima. Tu naša Katedrala još uvijek ima svoje netaknute tornjeve, a pridružuje im se toranj Svete Marije, prizor Zagreba kakvog više nema, ne samo zato što ga je izranjavao najnoviji potres, nego i zato što slijepo ruši elemente svoje slikovitosti. Ali Božić je blagdan koji liječi i obećaje. Koji pripada svakoj točki na zemlji, koji posvećuje svaki zavičaj. Tako je misao svjetlosti i mira Božić donio i na stari Grič, gdje je ona baš jako potrebna… a umjetnik, Ratko Janjić Jobo, za nas je zabilježio njegov prolazak.

Zlato je oduvijek imalo posebno mjesto u ekonomiji i monetarnoj politici države. U neka druga vremena sva izdan novac od strane centralne banke morao je biti vezan uz zlato, a danas tome više nije slučaj. U vremenu inflacije, geopolitičke napetosti i valutnih kolebanja zlatne rezerve jedne države predstavljaju jedan od najsigurnijih oblika zaštite nacionalnog bogatstva. U ovom članku odlučilo smo istražiti kolike su trenutne zlatne rezerve Hrvatske i njoj susjednih zemalja, a podatke nam je podijelio Auro Domus.

     Zlatne rezerva Republike Hrvatske

Republika Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezervi, iako je 2022. godine nakon više od 15 godina obnovila svoje zlatne rezerve i to isključivo prema napucima Europske Unije. Nabava zlata od strane Hrvatske dogodila se upravo neposredno prije uvođenja Eura kao službenu valute plaćanja. Tada je Hrvatska kupila 1,5 tona zlata koje je morala prenijeti Europskoj središnjoj banci.

Prilikom priključenja Hrvatske eurozoni država je morala prenijeti dio deviznih pričuva Europskoj središnjoj banci u Frankfurt, i to u omjeru 85 % u američkim dolarima te 15 % u zlatu. Nakon 01.01.2023. godine i konačnog ulaza u eurozonu Hrvatska je prenijela 639,9 milijuna eura Europskoj središnjoj banci i to 543,9 milijuna u američkim dolarima i 96 milijuna u zlatu.

U konačnici to znači da Hrvatska trenutno nema svojih zlatnih rezerva, budući da su naše zlatne rezerve trenutno dio zajedničkih rezervi Europske središnje banke. Hrvatska narodna banka i ostale središnje banke zemalja članica zajednički sudjeluju u upravljanju zlatnim rezervama Europske Unije.

Nekada je Republika Hrvatska imala svoje zlatne rezerve, koje je naslijedila nakon raspada bivše države. 2001. godine prodala je više od 13 tona svojih zlatnih rezervi, a 2005. godine prodaje se i ostatak. Tako da možemo reći da je Hrvatska zapravo od 2005. godine bez vlastitih zlatnih rezervi.

     Zlatne rezerve susjednih država

Slovenija je kao i Hrvatska dio Eurozone i kao takva je morala određen dio zlata pohraniti u Europsku središnju banku te zajedno sa svim članicama Europske Unije raspolaže zajedničkim zlatnim rezervama. Međutim za razliku od Hrvatske to nije jedino zlato kojim Republika Slovenija raspolaže, budući da Slovenija trenutno u svojim rezervama ima 4,1 tona zlata.

Nama susjedna država s trenutno najviše zlata u svojim rezervama je Mađarska koja raspolaže s 110 tona zlata. To je najveća količina zlata koju je Mađarska ikad posjedovala, a putem sustavnog planiranja rezerve će se još povećavati u narednom razdoblju.

Srbija raspolaže s 51,69 tona zlata. Jednako kao i Mađarska najavljuje i dodatno akumuliranje zlatnih rezervi s ciljem dostizanja 10 % ukupnih deviznih rezervi. Srbija prati globalni trend akumulacije zlata kako bi smanjila rizik od valutne fluktuacije.

Prema zadnje dostupnim podacima Crna Gora u svojim rezervama ima 1,2 tone zlata. Crna Gora ima jednaku količinu zlatnih rezervi sve od 2009. godine kada je zlato stekla u postupku sukcesije imovine nakon raspada bivše države Srbije i Crne Gore. Prema strategiji ne planirana dodatno povećanje svojih zlatnih rezervi.

Bosna i Hercegovina trenutno u svojem vlasništvu ima 3,5 tona zlata što je najviša razina zlatnih rezervi u njenoj povijesti. U 2024. godini su povećali količinu zlata prema strategijama monetarne politike te u 2025. godinu nisu planirali povećanje ovog vrijednog metala u svojim rezervama.

Zlatne rezerve sastavni su dio deviznih rezervi svake države. Ovisno o monetarnoj politici svaka država zasebno određuje količinu i vrstu deviznih rezervi u svojoj središnjoj banci. Iako trenutno sve više država svijeta akumulira i povećava svoj fond zlatnih rezervi, Hrvatska nije jedna od njih te trenutno nema naznaka da će u neko skorije vrijeme Hrvatska posegnuti za kupnjom zlata. Osim država, akumulacija zlata postaje trend i kod fizičkih osoba putem kupovine investicijskog zlata.

POŽEGA - Povodom 1100. godina Hrvatskog kraljevstva na Galeriji svjetlosti postavljena je izložba "Milenij Hrvatskog kraljevstva na području Slavonije, Baranje i Srijema" koju su zajedno postavili Državni arhivi pet slavonskih županija. Svečanom otvaranju nazočio je i požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević, koji je izložbu i otvorio a svečanost su uveličali članovi Klape sv. Lovro izvevši dvije stare hrvatske pjesme.

Izložba pod nazivom "Milenij Hrvatskoga Kraljevstva na području Slavonije, Baranje i Srijema 1925. godine" je rezultat suradnje između državnih arhiva na prostoru Slavonije, Baranje i Srijema: Državnog arhiva u Osijeku, Državnog arhiva u Požegi, Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, Državnog arhiva u Virovitici i Državnog arhiva u Vukovaru.

Izložbu su predstavili: dr. sc. Dražen Kušen – ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku; doc. dr. sc. Josip Jagodar – ravnatelj Državnog arhiva u Slavonskom Brodu; Dijana Cenger – ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici; Stanislav Artuković – viši arhivist u Državnom arhivu u Virovitici; Petar Elez – ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru te u ime domaćina Zdeslav Španiček – ravnatelj Državnog arhiva u Požegi, koji je na početku i uveo posjetitelje u izložbu: - Godina 1925. bila je više od simboličnog jubileja. Bila je to prilika da se oživi i potvrdi povijesni kontinuitet hrvatske državnosti i identitet hrvatskog naroda koji se tada nalazio u sastavu Kraljevine SHS i da se nakon tragičnih godina Prvog svjetskog rata ponovno izgradi osjećaj zajedništva, ponosa i nacionalne pripadnosti. Manifestacije, svečanosti, govori, umjetničke instalacije inicijative koje su tada nastale, ostavili su trag koji i danas možemo prepoznati u kulturnom krajoliku Slavonije, Baranje i Srijema.

Na 15 panoa, po tri za svaki Državni arhiv kroz prikazano arhivsko gradivo, novinske članke, fotografije i dokumente, prezentirani su događaji vezani uz obilježavanje milenijske obljetnice Hrvatskoga kraljevstva davne 1925. godine.