Pouke dviju stravičnih prometnih nesreća s 14 poginulih i najmanje 22 teško ozlijeđenih: treba se fokusirati na umor vozača u prometu, potom na korištenje mobitela i alkohol, uz bitno povećanje izvjesnosti kažnjavanja za prometne prekršaje

Autor: Željko Marušić, prometni stručnjak

foto: e-varaždin.hr

La commedia è finita (tal. komedija je završena) najsažetiji je zaključak o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 30. srpnja 2022., koji proizlazi nakon stravične u kojoj je jutros u 5:40, na autocesti A4 kod Brezničkog Huma, nakon izlijetanja i udara u potporni zid autobusa s poljskim hodočasnicima na putu za Međugorje, 12 osoba poginulo, a najmanje 19 je teško ozlijeđeno.

Šest dana nakon donošenja izmjena i dopuna zakona o sigurnosti prometa na cestama, po obrascu koji poput Damoklovog mača visi nad sigurnošću dogodila se jedna od najtragičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti.

Stoput smo ukazali na umor stranih vozača autobusa i kamiona, tempiranu bombu hrvatskog cestovnog prometa. Jutros je ponovno eksplodirala! Uz to su jutros, u 6:25, po poznatom obrascu, na izlasku iz Sikirevaca prema Kruševici (Općina Slavonski Šamac), u sumanutoj jurnjavi BMW-om Serije 3 poginula dva 26-godišnjaka, a tri su mladića teško ozlijeđena.

Dosad je 6. kolovoza 2022. izjednačio najtragičniji dnevni rekord u povijesti RH, dakle treba upaliti alarm i zaboraviti na sve što se radilo na cestovnoj sigurnosti u ovoj godini te osmisliti bolje i učinkovitije mjere, koje bi se temeljile na povećanju izvjesnosti kažnjavanja, za najteža i najopasnija kršenja prometne sigurnosti.

Prva ugroza je san – kad zaspite za upravljačem. Druga ugroza je mobitel, a tek na trećoj razini su alkohol, opojna sredstva i medikamenti, ukazivali smo proteklih mjeseci dok je fokus izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama bio tek na trećoj razini ugroza sigurnosti prometa, i to na najmanjoj razinskoj ugrozi (alkohol je znatno veća prijetnja za sigurnost prometa od medikamenata koje vozači ne smiju koristiti), a sve se radilo pogrešno i kontraproduktivno.

Usto se, također kontraproduktivno i sustavno štetno (!) progurala obveza korištenja zaštitne kacige za električne romobile, a nerezonski je podignuta kazna za najčešći, ali u pravilu neprocesuirani prekršaj, neprilagodbu brzine uvjetima (čl. 51. st 1), s 500 na 1000 kn, premda se uzima u obzir samo nakon nesreća. Važnije bi bilo da se zadržao iznos kazne (500 kn, odnosno 250 kn pri plaćanju u tri dana), ali da se sustavno naplaćuje , primjerice kad netko brzinom od 50 km/h prođe gradom kroz raskrižje ili 50 km/h vozi po kiši (umjesto, smanjenom prilagođenom brzinom). Također da se tolerancija policijskog mjerenja brzine “10/10” – 10 km/h do 100 km/h (dakle 33 posto i pješačkoj zoni!) i 10 posto iznad 100 km/h izmijeni na “3/3”.

Koliko je umor opasan u prometu, stoput smo ukazivali. Ako alkoholiziranost, koja je izravno i neizravno uzrok mnogih tragičnih nesreća, uzmemo kao referentni negativni čimbenik, nepropisno korištenje mobitela u vožnji (nažalost, uvelike i propisano) opasnije je, jer vozač povremeno potpuno gubi nadzor nad prometnom situacijom.

A umor, pospanost najopasniji su za prometnu sigurnost, dakle opasniji i pogibeljniji od korištenja mobitela i alkoholiziranosti. Kad vozač zaspi vozilo nekontrolirano skreće izvan ceste, udara u nosače i portale uz cestu, probijaju središnju barijeru i skreću na suprotni trak…

Najveći problem hrvatskog gospodarskog prometa, kojeg generiraju i vozači iz ostalih europskih zemalja, posebice iz središnjeg i istočnog dijela, je težak umor vozača, posljedica rada službenog posla i paralelno jednog ili više neslužbeno (na crno).

Problem je najveći u rutama koje kombiniraju promet u Europskoj uniji i izvan nje. Naime, propisi EU, Uredba EZ br. 561/2006 o vremenima rada i odmora, definira maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sata, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno 9 sati, dvaput tjedno moguće je 10 sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati.

Teško je u ovu “matematiku” uključiti autobusnu vožnju od 1200 kilometra uz središnje Poljske u Međugorje, koja ljeti može trajati i 20 sati, počinje predvečer te je za vozače nehumana. Veliko je pitanje koliko su sati službene vožnje vozači zlosretnog poljskog autobusa imali prije posljednje, tragične vožnje, a još više što su radili dok su se, službeno odmarali. Dobro je poznato da mnogi tada voze privatne ture, od taksiranja preko internetskih platformi, do raznih vrsta dostava.

Zbog kontrola u Njemačkoj i Austriji, ti vozači nekoliko dana ne voze, ali u danima “odmora” intenzivno voze druge poslove (najčešće “na crno” i u sljedeću vožnju kreću mrtvi-umorni. Najveći im je odmor dok kolega vozi, a svoje voze napola jedva održavajući koncentraciju, pod tempomatom. I tako iz dana u dan, dok se statističkom neminovnošću ne desi tragedija.

Budući da se teško može kontrolirati ukupno vrijeme vožnje tijekom tjedna vozača koji kreće Poljske, Češke, Slovačke…, a posebice iz istočnih zemalja, naša policija treba početi rigorozno kontrolirati ono što se može kontrolirati, na graničnim prijelazima, odmorištima…

Logika kojom su, negativnom sinergijom politike i struke, 30. srpnja 2022. uvedene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama je kao kad bi se građanima na liniji razdvajanja ratnih sukoba u Ukrajini, kao prioritet, savjetovalo da se do kraja ljeta, tijekom dana, ne izlažu jakom suncu

MJERE ZA POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI I SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

Umjesto kozmetičkih, neučinkovitih i štetnih mjera, rezultata negativne sinergije politike i struke, za povećanje učinkovitosti i sigurnosti cestovnog prometa treba se fokusirati na sljedećih pet mjera

1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja
2. Smanjenje broja domaćih automobila u prometu
3. Poticanje, umjesto penaliziranja kupnje sigurnih i ekoloških automobila
4. Odustajanje od izgradnje i zamjena najrizičnijih prometnih rješenja (brze ceste izvedbe 1+1 i raskrižja u istoj ravnini)
5. Uvođenje odredbe o ograničavanju snage automobila i privremene vozačke dozvole za mlade vozače

Najteže prometne nesreće u povijesti RH
7. rujna 2008. – na autocesti A1 kod odmorišta Zir kraj Gospića, nakon izlijetanja autobusa sa slovačkim turistima i udarca u betonski potporni stup 14 osoba je poginulo, a 19 ih je ozlijeđeno
25. srpnja 2021. – na autocesti A3, kod Slavonskog Broda, nakon izlijetanja autobusa kosovskih oznaka, na liniji Frankfurt Priština, poginulo 10 osoba, a 45 ih je ozlijeđeno.
23. lipnja 2012. – na autocesti Zagreb-Split kod tunela Krpani u izlijetanju i prevrtanju autobusa s češkim turistima osam osoba je poginulo a 43 su ozlijeđene.

U SR Hrvatskoj, u sklopu SFRJ-a bile su sljedeće tragične nesreće u cestovnom prometu
28. rujna 1983. – autobusna nesreća u Bilaju, 26 poginulih
19. listopada 1954. – tramvajska nesreća u Zagrebu, na tramvajskoj pruzi prema Mirogoju, 19 poginulih
22. rujna 1989. – autobusna nesreća u Pojatnu, 14 poginulih
11. studenog 1967. – autobusna nesreća u Remetincu, 10 poginulih

U subotu, 6. kolovoza u 12 sati, provest će se redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje korištenjem znaka »prestanak opasnosti«. 

U posljednja 24 sata zabilježeno je 250 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.005 -

Među njima je 605 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 25 pacijenata. 

Preminulo je 10 osoba a ukupno do sada imamo 16.389 oreminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.192.555 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.168.161 osoba od toga 1.450 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 4.655 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 5.066.805 osoba, od toga 960 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 5.8.2022 utrošeno je 5.265.626 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 5.8.2022 utrošeno je 2 doza cjepiva. Zaključno s 5.8.2022 2.316.606 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.603 osoba (2.042.802 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.801 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,82% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

POŽEGA - Škola plivanja na Gradskim bazenima u Požegi koja je započela 11. srpnja došla je svome kraju. Završnom priredbom i podjelom diploma brojnim polaznicima, požeška je škola plivanja "zatvorila vrata" za ovu godinu.

Mladim plivačima je u ime Grada Požege čestitala pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje Andreja Menđel, dok je koordinator Škole plivanja Alen Ivanović zahvalio svima koji su omogućili školu te rekao kako je ove godine kroz školu plivanja prošlo čak 560 djece. Školu plivanja organizirao je Požeški športski savez pod pokroviteljstvom Grada Požege. Obuku je provodilo je osam profesora kineziologije, a radilo se u dva programa – obuka neplivača i usavršavanje plivačkih tehnika.

Podsjetimo, Škola plivanja provodila se u sklopu projekta "Hrvatska pliva 2022" iz kojeg je organizator Požeški športski savez dobio 95.714,02 kuna od Ministarstva turizma i sporta. Zbog toga je ove godine obuka bila potpuno besplatna za sve polaznike.

Pred nama je mjesec kolovoz, prepun događanja u Svetištu Gospe Voćinske.

U petak, 12. kolovoza započinjemo Devetnicu Gospi Voćinskoj, tako da ćemo svake večeri u 18,00 sati pred Njezinim likom imati pobožnost, a potom u 18,30 sati svetu misu.

Na svetkovinu Uznesenja BDM - Veliku Gospu, ponedjeljak, 15. kolovoza - potičemo sve obitelji diljem našem Biskupije i šire, da nam se pridruže na hodočašću kako bismo zajedno molili za sve naše obitelji.

Sve to, uvod je u povijesni dan za naše Svetište i nedjelju, 21. kolovoza - kada ćemo u Voćinu Bogu zahvaliti na daru Požeške biskupije i 25 godina njezina postojanja. Pod vodstvom apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giorgia Lingue tom prigodom svečano ćemo proglasiti manjom Bazilikom svetišnu crkvu, koju je na tu čast nedavno uzdignula Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Urešena navedenim naslovom, Gospina voćinska crkva snažno će nas povezivati s nasljednikom sv. Petra i podsjećati na apostole koji su u dvorani posljednje večere u zajedništvu s Isusovom Majkom molili za dar Duha Svetoga, čijom je snagom krenula Crkva u svijet i u koju smo ugrađeni pripadnošću svojoj Požeškoj biskupiji.

S radošću Vas sve iščekujemo! - pozvao je Ivan Ereiz, voditelj Svetišta Gospe Voćinske.

U petak 5. kolovoza 2022. oko 11.20 sati u blizini mjesta Potočani, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru na kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Istoga da, oko 14.25 sati u blizini mjesta Potočani, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru na kojem je izgorjela suha trava, nisko i visoko raslinje.

Nešto kasnije, u mjestu Vetovo, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru gdje je izgorjela suha trava.

Protiv oba počinitelja slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira -

Policijski službenici su utvrdili da su se dana 19. srpnja 2022. oko 19 sati u mjestu Kula, 57-godišnjak pod utjecajem alkohola od 1,96 promila i 64-godišnjak pod utjecajem alkohola od 0,68 promila verbalno i tjelesno sukobili, kojom prilikom je 64-godišnjak lakše ozlijeđen.

Protiv oba počinitelja slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Diljem svijeta danas 05. kolovoza ili prvi petak u kolovozu obilježava se Međunarodni dan piva - International Beer Day – IBD.

Međunarodni dan koji slavi pivo osnovan je 1997. godine u gradu Santa Cruz u Californiji a ima tri cilja: da se okupe prijatelji i uživaju u okusu piva, da se slave oni koji su odgovorni i koji su pridonjeli pivarstvu i da se svijet ujedini i na isti dan slavi pivo u svim zemljama. Sudionike slavlja se potiče da počaste prijatelje pivom te potiče se degustacija manje poznatih stranih piva.

Od 2007 do 2012. Međunarodni dan piva slavio se 5. kolovoza ali kako bi se izašlo na ruku fanovima i slavljenicima dogovoreno je da to bude u prvi petak u kolovozu ako je 5. kolovoz neki nepovoljniji dan za slavlje. Dana su zadovoljena oba uvjeta za slavljenje piva.

Neke važne činjenice uz Međunarodni dan piva:

– prvi recept za pivo zapisali su Sumerani prije više od 4.000 godina

– prvi koji su ga proizvodili bili su Babilonci

– svjetlo loše utječe na okus piva (dakle, što tamnija boca u kojoj se nalazi pivo, to mu je okus bolji)

– George Washington je proizvodio svoje pivo na planini Vernon

– Egipćani su plaćali rad pivom (smatralo se jednako vrijedno kao i kruh)

– u srednjem vijeku počelo se piti daleko više piva jer je bila manja šansa da se potrujete njim nego vodom

– postoje krateri na Mjesecu i Marsu pod imenom Pivo (Beer)

– Pivo je 3. najkonzumiranije piće (odmah iza vode i čaja)

– 1814. godine 400.000 galona piva poplavilo je nekoliko ulica u Londonu

– najjače pivo na svijetu je “Snake Venom sa čak 67,5 % alkohola

– dnevnim konzumiranjem piva smanjujete mogućnost da dobijete bubrežne kamence za čak 40%

– znanost o pivu zove se zythology (Zitologija)

– zemlja čiji stanovnici popiju najviše piva u cijelom svijetu je Češka

– najskuplje pivo na svijetu je Vielle Bon Secours. Bočica ovog piva košta oko 1000 dolara.

– Belgija je zemlja sa najviše individulanih brendova piva

– Cenosillicaphobia je strah od prazne pivske čaše.

– pivo jača kosti i čini ih fleksibilnijima.

Ideš i piješ je jednodnevna wine and walk manifestacija u kojoj će posjetitelji tijekom šetnje od 12 kilometara imati priliku isprobati razna vina sa slavonskog područja, slavonske slastice, slavonski craft gin, craft pivo, rakije te proizvode koji su rezultat rada vrijednih ruku naših sumještana.

Svaka grupa starta iz jednog od četiri lokalna kafića. Upoznat ćete se s domaćinom koji će vam tijekom cijelog puta biti na raspolaganju, a dužnost mu je i atmosferu cijelo vrijeme održavati na zavidnom nivou. Naši domaći proizvođači ponudit će vam najbolje od svog asortimana, a vi ćete uživati toliko da ćete bez problema navečer prljave tenisice prenamijeniti u plesne cipelice.

Prijave za sudjelovanje se zaprimaju do petka 19. kolovoza 2022. godine. Kotizacija za sudjelovanje iznosi 300 kuna, u što je uključeno:

majica s logotipom kao uspomena jer će vjerojatno nešto u sjećanju nedostajati

pamučni ruksak kako bi ti ruke bile što slobodnije za ići, piti i jesti

bočica vode koja će ti sigurno u jednom trenu dobro doći za refresh

čaša za sve te magične napitke i etui ako ti ruke postanu teške

piće dobrodošlice na startu - kavica, pivica, gemištek, rakijica ili sok(ić)

degustacija pića na svih 12 točaka

Funky Food klopa na jezeru kako bi se moglo dalje nesmetano degustirati

ulaznica za koncert Matije Cveka & The Funkensteins

Startamo s Trga Vilima Korajca u Kaptolu, iz četiri lokalna kafića.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.226 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9.215 -

Među njima je 601 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 21 pacijent. 

Preminulo je 14 osoba a ukupno do sada imamo 16.379 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.192.305 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.166.711 osoba od toga 1.746 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 5.219 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 5.065.845 osoba, od toga 3.274 u posljednja 24 sata. 
Zaključno s 4.8.2022 utrošeno je 5.265.624 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 4.8.2022 utrošeno je 290 doza cjepiva, a od toga je 52 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 4.8.2022 2.316.606 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.601 osoba (2.042.800 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.801 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,82% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.