Svjetski dan palačinki obilježava se od 1445. godine. Datum nikad nije isti jer to ovisi kada nam dolazi Uskrs pa se obilježava u razdoblju od 3. veljače do 9. ožujka. Ove godine on pada na 4. ožujak, posljedni dan koji slavimo obiljem hrane, je od sutra nam dolazi korizma i postna hrana a brojni se upravo odriču slatkog i slatke hrane. Svjetski dan palačinki slavi se upravo na pokladni utorak, a ideja o pripremi palačinki baš na ovaj dan vjerojatno je nastala iz želje da se potroše svi u korizmi zabranjeni sastojci prije početka korizmenog posta.

Povod obilježavanja je priča o domaćici u Olneyju, Velika Britanija, koja je toliko bila zaokupljena izradom palačinki da je zaboravila na vrijeme dok nije čula crkvena zvona koja pozivaju na misu. Tada je istrčala na cestu noseći u ruci tavu s palačinkom, te je trčala istovremeno okrećući palačinku u zraku.

Na Dan palačinki u SAD 2008. godine postignut je Guinesov rekord u pečenju palačinki koji iznosi 34.818 palačinki. U svijetu se na razne načine obilježava Dan palačinki pa čak i natjecanju u trčanju s tavom palačinki te spretnošću u okretanju palačinki, najmanje tri puta. U europskim državama svi peku slične palačinke kao i kod nas, osim američkih koje su manje i pet puta deblje.

Ako još niste zamutili smjesu za palačinke još uvijek stignete, a po kojem receptu izaberite sami jer ih ima sigurno stotinu. Ne brinite ako sve palačinke ne pojedete danas, možete ih staviti i u zamrzivač pa ih pripremiti kada prestane korizma.

POŽEGA - HDZ Požeško-slavonske županije u prigodi 35. obljetnice osnivanja stranke za bivšu općinu Požega, koji se smatra i datumom osnivanja HDZ-a u Požeško-slavonskoj županiji na današnji dan 04. ožujka, obilježio polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona. Vijenac je položen i zapaljeni lampioni uz spomenik poginulim hrvatskim braniteljima 123. brigade HV Požega na istoimenom trgu, te ispred biste prvog predsjednik RH, dr. Franje Tuđmana, ispred Fakulteta za turizam i ruralni razvoj u Požegi.

Nakon polaganja vijenca izjave su dali predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a Robert Ostrun, predsjednik Gradskog ogranka HDZ-a grada Požege, prof. dr. sc. Borislav Miličević i predsjednica Županijske organizacije HDZ-a požeško-slavonskog Antonija Jozić.

  - Polaganjem vijenaca sjećamo se svih palih i umrlih člčanova HDZ-a koji su se okupili na programu dr. Franje Tužmana na svehrvatskoj pomirbi, jedinstvu iseljene i domovinske Hrvatske. 35 godina su velike godine za jednu stranku i to je znak da HDZ živi u ovoj Požeštini s narodom, obnaša vlast i u idućem razdoblju će to ponoviti - rekao je predsjednik utemeljitelja HDZ-a Robert Ostrun.

  - Prije 35 godina se okupila se jedna malobrojna skupina časnih domoljuba i odazvala pozivu dr. Franje Tuđmana te osnovala Hrvatsku demokratsku zajednicu u Požegi. Na taj način su stvorili temelje višestranačja i demokracije koji su, prije svega, temelji na kojima počiva suvremena Hrvatska. Mi, članovi Hrvatske demokratske zajednice danas, polažemo cvijeće i palimo svijeće u znak zahvale, ali na način da te vrijednosti koje su svjedočile i generacije prije nas, prenesemo na nove generacije. Preneseno na mlade ljude kako bi oni nastavili graditi slobodnu i bolju Hrvatsku državu – rekao je Borislav Miličević, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Požega.

  - Na današnji dan prije 35 godina održana je osnivačka skupština Hrvatske demokratske zajednice za tadanju bivšu Općinu Požega, a za prvog predsjednika izabran je Antun Božić. U posljednjih 35 godina Hrvatska demokratska zajednica ostavljala je trag, ne samo u Požeško-slavonskoj županiji nego i u cijeloj Hrvatskoj. I sva postignuća koja su u tri i pol desetljeća samostalnosti Republike Hrvatske ostvarena, ostvarena su pod okriljem Hrvatske demokratske zajednice – rekla je predsjednica Županijskog odbora HDZ-a Požeško-slavonske županije, Antonija Jozić, te ujedno i najavila prigodno obilježavanje i proslavu 35. obljetnice 35. Hrvatske demokratske zajednice koje će se održati 12. ožujka u Požegi, u Svečanoj dvorani "Gloria" a kojemu će nazočiti i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković zajedno s članovima predsjedništva HDZ-a.  - Pozivamo sve članice i članove Hrvatske demokratske zajednice, sve simpatizere i one koji podržavaju politike Hrvatske demokratske zajednice. Svim članicama i članovima HDZ-a Požeško-slavonske županije čestitam 35. obljetnicu osnutka naše stranke. Želim da u ovim izazovnim vremenima i dalje ostanemo odani i vjerni temeljnim načelima HDZ-a, koje je postavio dr. Franjo Tuđman, i da svaki naš korak koji činimo i danas i u budućnosti bude usmjeren ostvarivanju boljitka za građane Požeško-slavonske županije.

POŽEGA -  Prema odluci Gradskog vijeća na 33. sjednici, ove godine Javna priznanja Grada Požege za 2025. godinu bit će dodijeljena gospodinu Boži Biškupiću, Borisu Ćiru Gašparcu, Udruzi slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije, Tekiji d.o.o. I primjedbe vijećnika iz oporbe išle su u smjeru da je dodijeljeno premalo nagrada ove godine, a nisu dobili nikakvo obrazloženje zašto neki predloženi nisu dobili zeleno svjetlo tog Povjerenstva. Uglavnom moramo konstatitati na nije bilo nikada manje nagrađenih.  Donosimo u nastavku teksta jedan dio iz obrazloženja odluke.

Počasni građanin Grada Požege postat će mr. sc. Božo Biškupić. Tijekom svoje profesionalne karijere, Božo Biškupić bio je istaknuti kulturni djelatnik, pravnik, urednik i muzeolog. Godine 1964. osnovao je Zbirku Biškupić, koja je 1976. godine registrirana i zaštićena kod Uprave za zaštitu kulture. Tijekom svog rada dokumentarno je obradio opuse uglednih hrvatskih umjetnika te ih objavio u stručnim časopisima. U razdoblju od 1972. do 2003. godine bio je izdavač i urednik 125 literarno-likovnih bibliofilskih izdanja domaćih i stranih autora u sklopu Zbirke Biškupić. Od 1992. do 1993. godine radio je kao pomoćnik ministra kulture i prosvjete, a od 1993. do 1995. godine obnašao je dužnost zamjenika gradonačelnika Zagreba. Dva puta je imenovan ministrom kulture Republike Hrvatske, prvi put od 1995. do 2000. godine te ponovno 2003. godine. Tijekom 2000. godine obnašao je dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru i Županijskom domu Hrvatskog sabora. Posebna je povezanost gospodina Biškupića i Požeške biskupije. Godine 1994., u povodu devetstote obljetnice Zagrebačke biskupije i prvog pastoralnog posjeta pape Ivana Pavla II. Zagrebu, organizirana je značajna kulturna manifestacija. U organizaciji ovih događaja sudjelovali su Božo Biškupić, tadašnji ministar kulture, i mons. Antun Škvorčević, koji su tom prigodom usko surađivali. Posebno se ističe njegova odluka o uređenju Crkve sv. Lovre, koja je nakon više od 30 godina istraživanja i rada dostojno uređena za liturgijski prostor i bogoslužje u sklopu Biskupskog dvora, čime je njezina bogata kulturna i povijesna baština predstavljena javnosti. Također, zaslužan je za odluku o rekonstrukciji razorene voćinske crkve, kao i za financiranje obnove zgrade Požeške biskupije i župnog dvora.

Božo Biškupić dao je nemjerljiv doprinos i muzejskoj djelatnosti u Požegi. Iako su svi spomenici nepokretne kulturne baštine kontinuirano financirani tijekom više godina mandata, isto su tako financirani i muzejski programi, te programi zaštite pokretnih spomenika kulture, muzejske građe od kojih se dio danas nalazi u stalnom postavu. Božo Biškupić darovao je Gradskom muzeju Požega vrijednu donaciju grafičkih mapa. Gradski muzej Požega primio je i izuzetno vrijednu grafičku mapu posvećenu hrvatskom pjesniku, slikaru i dubrovačkom gosparu Luki Paljetku. Kao ministar, izrazito se zalagao za rekonstrukciju Gradske knjižnice Požega na kojoj su 2006. godine započeli radovi uz veliku financijsku pomoć ministarstva, a istoj je po završetku rekonstrukcije donirao veliki broj knjiga iz svoje privatne biblioteke. Božo Biškupić odigrao je značajnu ulogu u uspostavi mreže konzervatorskih odjela u Hrvatskoj, uključujući i Konzervatorski odjel u Požegi.

Nagradu za životno djelo dobit će Boris Ćiro Gašparac, posthumno. Boris Ćiro Gašparac rođen je 13. svibnja 1945. godine u Požegi gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Boris Ćiro Gašparac od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač, a od 1959. godine kao gimnazijalac svirao je bubnjeve u ondašnjem požeškom zabavno-glazbenom sastavu Crni šest. Pet godina kasnije odselio se u Zagreb gdje je upisao studij prava te solo pjevanje u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski.

Na festivalu Zlatne žice Slavonije u Požegi nastupao je od 1990. godine i tada je počeo pjevati tamburaške pjesme, a ranije su to bili svjetski evergreeni, jazz skladbe i slično. Zbog osebujnog glasa i visoke razine izvedbe tog repertoara bio je prozvan hrvatskim Ray Charlesom.

Objavio je desetak albuma s vlastitim skladbama za naše najpoznatije nakladničke kuće, a autori tih pjesama su najpoznatiji skladatelji i tekstopisci kao što su Vladimir Smiljanić, Aleksandar Homoky, Veljko Valentin Škorvaga, Duško Gruborović, Željko Krznarić, Damir Mihovec i drugi.

Ćirinu karijeru obilježio je njegov najveći hit „Laže selo, lažu ljudi“, izveden na festivalu Zlatne žice Slavonije 1991. godine s bendom Crni šest. Također, nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su "Leina" Rajka Dujmića, "Da sam im'o šaku dukata" Miroslava Škore, "Moj did Luka", "U srce te dira moja tambura" i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme "Dida moj" Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Nakon 33 godine na Zlatnim žicama Slavonije 2024. godine od svog grada i festivala zauvijek se oprostio pjesmom „Nema veće istine“ i stihovima „Kad me jednom ne bude, bit će uvijek tambure“.

Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima je i Nagrada za životno djelo Požeško-slavonske županije 2017. godine.

Povelja humanosti se dodjeljuje Udruzi slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Udruga je osnovana 1954., kao Udruga slijepih Požeškog kotare. Ovaj događaj označio je početak organizirane podrške slijepim osobama na našem području. Glavni ciljevi Udruge bili su pružanje pomoći slijepim osobama, upućivanje slijepe djece na stručno osposobljavanje u Zagreb te skrb za starije i nemoćne slijepe osobe.

Udruga slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije predstavlja neprofitnu organizaciju civilnog društva koja kontinuirano provodi sveobuhvatni strateški program s ciljem održive socijalne integracije osoba s različitim stupnjevima oštećenja vida. Fokus Udruge usmjerenje na podizanje kvalitete života svojih članova te na senzibilizaciju javnosti o specifičnostima i mogućnostima slijepih osoba u Požeško-slavonskoj županiji.

Udruga, koja danas broji 70 članova, pruža širok spektar usluga, uključujući osposobljavanje za svakodnevne vještine, psihosocijalno savjetovanje, informiranje i ostvarivanje prava, kao i organizaciju raznih edukacija. Dodatno, Udruga potiče aktivno uključivanje članova u život zajednice putem organiziranih kulturnih, sportskih i kreativnih aktivnosti kao što su kazališne predstave, izleti, izložbe i radionice. Jedna od najznačajnijih usluga koju Udruga pruža je socijalna usluga osobne asistencije, odnosno videćeg pratitelja, koja slijepim osobama omogućuje samostalniji, kvalitetniji i ispunjeniji život.

Udruga je 2022. godine muzeju poklonila Bibliju na Brailleovom pismu, koja je iznimno vrijedna zbog svoje jedinstvenosti.

Kolektivna nagrada Grada Požege dodijelit će se tvrtki Tekija d.o.o., društvu koje je u prošloj godini proslavilo šezdesetu obljetnicu postojanje vodovoda u Požegi.

Početkom šezdesetih godina donesena je odluka da se krene u izgradnju modernog vodovoda za grad Požegu i okolna područja. Osnivanjem poduzeća Vodovod i kanalizacija u 1964. godini, uz prethodno obavljene vodo-istražne radove, izgradnja vodovoda započela je u proljeće iste godine. Sljedećih godina, širio se vodoopskrbni sustav u Požegi kao i u drugim naseljima Požeštine.

Tijekom 1992. godine započelo je s radom poduzeće Tekija koje je nastalo spajanjem Vodovoda i Komunalca radi efikasnijeg i ekonomičnijeg poslovanja. Sukladno novoj zakonskoj regulativi iz siječnja 2014. godine iz Tekije su izdvojene komunalne djelatnosti u novu tvrtku Komunalac Požega d.o.o. Tekija d.o.o. kao pravni sljednik svojih prethodnika u današnje vrijeme ima na sustav javne vodoopskrbe priključeno oko 19.500 korisnika širom Požeštine, a duljina vodoopskrbne mreže iznosi cca 730 km, uz priključenost oko 96 %, kojom se isporučuje zdravstveno ispravna voda uz svakodnevno kontroliranje njezine kakvoće. Mreža sustava odvodnje na području Požeštine duga je oko 370 km i broji gotovo 14.000 korisnika.

U zadnjih desetak godina provodi se važan projekt aglomeracije Požega uz korištenje bespovratnih EU sredstava čija vrijednost je dosegnula cca 25 milijuna eura. Navedenim projektom izvršena je izgradnja zamjenskog vodovoda od Velike do Požege te su uspostavljene DMA zone za mjerenje i regulaciju te kontrolu i smanjivanje gubitaka vode. Također, izmijenjeni su dotrajali dijelovi sustava javne vodoopskrbe i odvodnje, a izgrađeni su i desetci kilometara novih opskrbnih mreža u naseljima koja ih do tada nisu imali. Veliki rezultat ovog projekta je rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV-a) kojim je stupanj pročišćavanja podignut s prvog na treći, a nedavno je pušten u probni rad. Ovo je kapitalni objekt za Grad Požegu i okolicu čijim će puštanjem u rad doći do smanjenja zagađenja vodotoka rijeke Orljave, a posljedično cijelog okoliša u kojem živimo.

Krajem 2024. godine društvo je preuzelo Vode Lipik d.o.o., javnog isporučitelja vodnih usluga za područje gradova Pakraca i Lipika i danas predstavlja jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga za cijelu Požeško- slavonsku županiju.

U Tekiji d.o.o. je stasao čitav niz kvalitetnih radnika, majstora, inženjera i ostalih stručnjaka koji su značajno obogatili život u našoj zajednici kako kroz svoj stručni angažman u Tekiji tako i kroz druge tvrtke u našem okruženju, a svakako i u društvenom životu Požeštine.

POŽEGA - Kakav je bio glazbeni život Požege u vrijeme osnivanja Gradskog muzeja Požega otkrili smo na otvorenju izložbe „Požega u notama“. U godini obilježavanja stote obljetnice Muzeja ovim se projektom nastojalo u suradnji s Glazbenom školom Požega oživjeti glazbeni život našeg grada u vremenu kada je nastajao Muzej.

  - Požeški glazbeni život prije stotinu godina, slobodno možemo reći, nije zaostajao za srednjoeuropskim gradovima svoje veličine, čak štoviše gradska vlast je nastojala da voditelji glazbenih društava budu visoko školovane osobe. Meni je drago da u našem gradu zahvaljujući Glazbenoj školi Požega opet imamo tu srednjoeuropsku razinu glazbenog života - naglasila je ravnateljica Muzeja Ljiljana Marić ističući kako je izložba rezultat zajedničkog projekta Muzeja i Glazbene škole Požega.

O drugom dijelu ovog hvale vrijednog projekta Glazbene škole Požega i Gradskog muzeja Požega govorila je profesorica savjetnica Glazbene škole Požega – Branka Horvat.

Glazbena škola Požega „oživjet“ će glazbeni repertoar koji se izvodio na koncertima i raznim gradskim priredbama prije 100 godina, odnosno 1924., 1925. i 1926. godine prema obavijestima i osvrtima iz lokalnih novina onoga doba te dodala „kroz osam glazbenih brojeva publika će svjedočiti visokoj razini muziciranja u našem gradu prije 100 godina, a sve informacije i zanimljivi detalji o izvedba nalaziti će se u programskoj knjižici koju priprema Glazbena škola Požega.“

Više o izložbi „Požega u notama“ rekla nam je sama autorica, kustosica Tihana Benčić Španiček ističući kako su osim tradicionalnih glazbenih događanja, posebnim koncertima obilježene su velike kulturno-povijesne obljetnice, poput tisuću godina Hrvatskog kraljevstva i sto godina hrvatske himne. Slavili su se i velikani klasične glazbe koji su u ovom razdoblju imali velike obljetnice, poput Beethovena, Schuberta i Smetane te dodala glazba je oduvijek bila sastavni dio kulturnog identiteta Požege, a ova izložba prikazuje dio tog bogatog naslijeđa kroz izlaganje originalnih notnih zapisa, glazbenih instrumenata, fotografija i dokumenata koji svjedoče o raznolikosti i kvaliteti tadašnje glazbene scene te visoko razvijenoj glazbenoj kulturi.

Učenici Glazbene škole Požega David Vrkić na gitari te Duo harmonika - David Kresovljak i David Matanović svojim su prekrasnim izvedbama uvelike doprinijeli svečanosti otvorenja ove hvale vrijedne izložbe.

VELIKA - Već tradicionalno, planinari Hrvatskog planinarskog društva "Sokolovac" Požega i ove su godine sudjelovali na Srimušijad, manifestaciji koju organizira PD Mališćak u Velikoj. Sunčano, ali vjetrovito vrijeme privuklo je brojne planinare iz cijele Slavonije, koji su se okupili ispred crkve sv. Augustina u Velikoj. Domaćini su požeške planinare i ostale sudionike dočekali toplim čajem i pecivima, te ih upoznali s programom izleta. Ove godine, organizirane su tri staze različite težine, kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe.

Nakon zajedničke fotografije, planinari su se s vodičima uputili prema odabranim stazama. Dio planinara iz HPD Sokolovac Požega odabrao je lakšu stazu, cestom od bazena prema Trišnjici i Lovačkoj kući, gdje ih je čekala ukusna kajgana sa srimušem. Većina se ipak odlučila za zahtjevniju, ali ljepšu stazu preko brda. Markiranom stazom broj 110, Lapjak – Češljakovački vis, dugačka kolona planinara, uključujući i brojne Požežane, krenula je strmim usponom prema vrhu, vođena iskusnim vodičima. Probuđena priroda, s tek ponekim vjesnicima proljeća poput visibaba i mrazovaca, te prekrasni pogledi na vrh Papuka i Mališćak, oduševili su planinare. Nakon dva sata hoda, na spoju sa stazom broj 118, dio planinara se odvojio prema Lovačkoj kući, dok je ostatak, uključujući i požeške planinare, nastavio prema Češljakovačkom visu (825 mnv).

Papuk je toga dana bio pun veselih posjetitelja svih generacija. Bilo je onih koji su došli samo zbog kajgane sa srimušem, ali i onih koji su uživali u planinarenju i druženju s prijateljima. Umorni, ali zadovoljni, planinari iz HPD Sokolovac Požega i ostali sudionici proveli su još jednu nezaboravnu nedjelju u prirodi. Koordinatorica izleta bila je tajnica društva, Vesna Matoković.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Rešetara koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Krađa“.

Naime, ona je 2. ožujka 2025. u večernjim satima u svečanoj dvorani u Požegi u Vodovodnoj ulici, iz nekoliko torbica otuđila novac.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

U prometnoj nesreći dijete je teško ozlijeđeno, a protiv vozačice slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 3. ožujka 2025. oko 7.50 sati u Požegi u Ulici Matice hrvatske, 41-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, nije se približavala obilježenom pješačkom prijelazu sigurnom brzinom te je prednjim dijelom vozila udarila u dijete koje je već stupilo na pješački prijelaz.  

U prometnoj nesreći dijete je teško ozlijeđeno, a protiv vozačice slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Velika u Ulici dr. Franje Tuđmana.
 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 3. ožujka 2025. tijekom ranih jutarnjih sati u Požegi u Osječkoj ulici, nepoznati počinitelj je provalio u trgovinu u vlasništvu trgovačkog društva iz Požege te otuđio razni alat.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

RIJEKA - Riječki karneval bilježi tradiciju podržavanja preko 600 godina i zaista se grad na nekoliko dana pretvori u veliki maskirani grad. Kao jedna od manifestacija je i 16. Humanitarna Maškarana Maneštra koju kuhaju novinarske ekipe iz 5 država, te ekipe ugostitelja. Maneštra je staro jelo u koju osim dobre slanine, suhog mesa, domaćih suhih kobasica ide povrće, grah ili fažol kako kažu u riječkom kraju, te mladi kukuruz uz začine. U kuhanju su se natjecali novinari iz Slovenije, Italije, BiH, Srbije, te nekoliko ekipa iz Hrvatske, a jedna od ekipa bila je i tjednika Kronika požeško-slavonska. Glavni kuhar bio je urednik Vladimir Protić, a kuhao je zajedno s Restoranom "Kod bake" iz Garešnice. Kuhalo se u kotlićima na drva što je tradicija, no kako je puhala bura, kuhanje je trajalo malo duže jer smo se stalno borili s vatrom i vjetrom. Uz maneštru obrtnici Udruženja obrtnika Rijeka kuhali su jotu, jelo slično maneštri, ali se još dodaje u kuhanju i kiseli kupus, a kao prilog palenta. Oni su kuhali u velikoj posudi od 500 litara, također sve u humanitrne svrhe za Azil za pse "Društva za zaštitu životinja iz Rijeke.

Tjednik Kronika požeško-slavonska je uz to promovirao i 10. jubilarni Festival kulenove seke na koji već nekoliko godina dolaze i proizvođači oiz Rijeke i sa otoka Krka. Kulenovu seku došli su probati i iz gradske uprave grada Rijeke na čelu s gradonačelnikom Markom Filipovićem, predstavnici TZ Kvarnera i TZ grada Rijeke koji su to sve i organizirali, brojni Riječani koji su nakon degustacije hvalili našu slavonsku kulenovu seku. Degustaciji se odazvao i bivši gradonačelnik Vojko Obersnel i brojni poznati Riječani iz politike, kulture i gospodarstva. Očekujemo iz Primorsko-goranske županije ove godine i više uzoraka.

Na kraju što je i bio cilj sva Maškarana maneštra i jota su bile podijeljene i pojedene, na kraju se tražila i porcija više. Za novinarske ekipe bila je upriličena i svečana večera u Restoranu Municipio u centru Rijeke. Sve ovo je i ponovno odlično organizirao, od kuhanja do četvero dnevnog druženja međunarodnih novinara i učestvovanja u Riječkom karnevalu novinar s HTV Rijeka Vladimir Jurić i tvrtka Primorsko jedro. Novinarske ekipe iz nekoliko država uskoro idu na natjecanje iz kuhanja brudeta koje se tradicionalno održava na otoku Krku.

Drugog dana kada se održavao Riječki karneval u kojemu je sudjelovalo čak 105 maškaranih grupa, ukupno 11.000 učesnika, a ista grupa međunarodnih kuhara je kuhala ponovno Maškaranu maneštru, ali u velikoj posudi od 500 litara, koju je duž cijele rute maškarane povorke vukao turistički vlakić kao drugi vagon-kuhinju. Na svakoj stajanki dijelile su se posude s maneštrom za degustaciju gledateljima, a na kraju veliku posudu gotovo nije ni trebalo prati, sve se u slast i uz gušt pojelo. - Bila mi je čast što sam mogao sudjelovati u dijelu Riječkog karnevala, posebno u ovom kuharskom i humanitarnom natjecanju. Ovo je nešto spektakularno, jer sama maškarana povorka je neprekidno išla čak 6 sati, imala desetke postaja gdje su plesali i pjevali i izvodili svoj program. Bilo je jako puno zaista maštovitih maski i scenografija koje su vukli šleperi s prikolicama. Kažu da već sada izabiru scenografiju za slijedeći Riječki karneval i rade na stvaranju maski, odijela, rekvizita, prijevoznih sredstava jer je to dugotrajan i vrijedan rad. Bilo je grupa koje su imale i preko 200 učesnika, a najveća je imala 650 sudionika, sveukupno 11.000 sudionika maškarane povorke iz 12 zemalja i cijele Hrvatske. Riječki karneval je najveći karneval u Hrvatskoj i okolici, a to je potvrdio i ove godine - istakao je urednik tjednika Kronika požeško-slavonska Vladimir Protić, koji je ovaj boravak iskoristio i za promoviranje 10. Festivala kulenove seke koji nam dolazi 29. ožujka.