Vladimir
PROGLAŠENJE NAJBOLJIH AUTOMOBILA - Toyota C-HR je Hrvatski automobil 2024. godine, i najbolji po kategorijama
Ekspertni tim Prometni stručnjaci, sastavljen od istaknutih pojedinaca iz cestovnog prometa, proglasio je Toyota C-HR za Hrvatski automobil 2024. godine te najbolji izbor po kriteriju hrvatskog tržišta -
Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić
Toyota C-HR je u tržišno najzanimljivijem crossover C-segmentu ponudio optimalan spoj dizajna, funkcionalnosti, sigurnosti i ekologičnosti. Atraktivna izvedba, napredni pogoni, informacijska povezivost, funkcionalnost te povoljan omjer plaćenog i dobivenog čine ga najboljim novitetom na hrvatskom tržištu u 2024., izjavio je prof.dr.sc. Željko Marušić, voditelj Ekspertnog tima Prometni stručnjaci. Osvojio je titulu Hrvatski automobil 2024. godine.
Proglašeni su i najbolji automobili po kategorijama i posebnim disciplinama te zaslužni pojedinci iz branše, koji su osvojili Zlatne plakete 2024. godine.
Električni automobil 2024. godine: MG MG4 EV
Automobil B-segmenta 2024. godine: Toyota Yaris
Automobil C-segmenta 2024. godine: Volkswagen Golf 8.5
Poslovni automobil 2024. godine: Škoda Octavia
Obiteljski automobil 2024. godine: Renault Austral
Premium automobil 2024. godine: Mercedes-Benz C-klase
SUV 2024. godine: Kia EV9
Crossover 2024. godine: Jeep Avenger
Hibridni automobil 2024. godine: Toyota Prius Plug-in Hybrid
Najisplativiji automobil 2024. godine: Suzuki S-Cross
Najsigurniji automobil 2024. godine: Volvo EX30
Novitet 2024. godine: Dacia Duster
Zlatna plaketa 2024. godine za pouzdanost: Toyota/Lexus
Zlatna plaketa 2024. godine za rabljena vozila: AS Kramar
Zlatna plaketa 2024. godine za ekologiju: nonCarbon
Zlatna plaketa 2024. godine za servis: Autowill d.o.o.
Zlatna plaketa 2024. godine za odnose s javnošću: Marina Jelinek (Dacia i Renault)
Zlatna plaketa 2024. godine za sigurnost cestovnog prometa: Denis Pavela
Automobilski novinar 2024. godine: Kristijan Tićak (Auto motor i sport)
Medijski pokrovitelj izbora: Autoportal.hr
Dani hrvatske glagoljice i glagoljaštva u Muzeju bećarca u Pleternici
PLETERNICA - Kroz osam dana u Pleternici se održavaju Dani hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a prvog dana u Interpretacijskom centru Muzeja bećarca održan je okrugli stol sa temom "Glagoljica, pismo koje spaja" te promocija knjige "Brendiranje kulturom: glagoljica, autorica prof. dr. sc. Jasne Horvat i prof. dr. sc. Josipe Forjan, a razgovaralo se i o Glagoljaškoj poemi AZ. Dani hrvatske glagoljice održavaju se u suradnji s gradom Novska, a na Okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici grada Novska..
Svoje temelje i poveznice s glagoljicom Pleternica nalazi u staroj crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu. Sve o tome pojasnila je Jasna Hofman, ravnateljica Javne ustanove Pleternica, a o crkvi sv. Dimitrija i glagoljskim zapisima na zidovima crkve prikazan je i kratki dokumentarni film.
Sve je kao domaćin ovog skupa pozdravila gradonačelnica Pleternice Marija Šarić. - Pozdravljam vas u Muzeju bećarca, mjestu u kojem se spojila želja da očuvamo izvorno i baštinsko bogatstvo, te ga prezentiramo drugima i sačuvamo za generacije koje dolaze. Upravo je Muzej mjesto u kojemu svjedočimo kako se od jedne male ideje, napornim radom može doći do velikih priča za naš grad, za naše sugrađane i u konačnici za naše gospodarstvo. Upravo smo po tome slični s gradom Novskom, našim prvim prijateljskim gradom. Uz pomoć bespovratnih sredstava brojne prilike pretvaramo u nove projekte kojima povećavamo kvalitetu života naših sugrađana. Pismo koje nas spaja, glagoljica, otvara nam neke nove zajedničke priče. Mislim da mi sami još nismo svjesni kud nas to može odvesti, ali upravo smo zato danas ovdje. Uživajte u putovanju na koje krećemo i uživajte u gradu Pleternici.
Gostima i uzvanicima obratila se i požeško-slavonska županica Antonija Jozić. - Pismo glagoljica, hrvatsko pismo, pismo kojem su pisali naši preci, pismo koje se pronalazi i na kontinentu iako je onako nama svima nepojmljivo da je može biti na ovome dijelu. Neprocjenjiva je i nevjerojatna ta hrvatska baština i hrvatski identitet koji se nastoji očuvati, u konačnici i donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je upravo na inicijativu Matice hrvatske usvojena u Hrvatskom saboru. To su neke bitne identitetske odrednice našega naroda. Prošle godine, dana 17. veljače otvoren je Muzej bećarca, isto tako bećarac kao identitet naroda i ovoga prostora, slavonskog čovjeka, njegovog inata i ponosa, koji se pjeva ne samo u Slavoniji nego u Baranji i Srijemu. Ponosna sam na svoj grad Pleternicu, na prijateljski grad Novsku što su napravili ovaj korak dalje i uspostavili međugradsku suradnju upravo kroz ove Dane hrvatske glagoljice i glagoljaštva. S ovog mjesta veliki pozdrav upućujem ministru Marinu Piletiću čija je ideja ovo i bila. On je profesor hrvatskoj jezika i on je potaknuo dvije gradonačelnice da krenu u ovom smjeru. Na tragu te suradnje, prijateljstava i svega onoga što zajedništvo i ljubav prema Domovini može ostvariti, želim nam uspješne Dane hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Puna dojmova i impresija nakon višednevnog boravka u Požegi i Pleternici, potpisivanju sporazuma o financiranju s Požeško-slavonskom županijom, zahvalila se predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić, koja je sudjelovala na Okruglom stolu o glagoljici.
Uz moderiranje izv. prof. Martine Mirkut nakon Okruglog stola održana je promocija najnovije knjige „Brendiranje kulturom: glagoljica“ autorica prof. dr. sc. Jasne Horvat i prof. dr. sc. Josipe Forjan, koje su istakle da se glagoljica može kao brand primijeniti u brojnim umjetnostima, gospodarstvu, društvenom životu i posebno kao suveniri u turizmu. Jasna Horvat je još 2015. godine u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica predstavila svoj prvi roman o glagoljici "AZ", pa se na kratko dotakla i svog romana, a najavljena je i Glagoljaška poema AZ.
Došlo je do požara na otvorenom prostoru u Podgorju i Sovskom dolu
Policijskim službenicima 20-godišnjak u Požegi dragovoljno predao cannabis marihuanu
Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga -
U četvrtak 22. veljače 2024. oko 13 sati na području grada Požege, 20-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao manju količinu cannabis marihuane.
Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
20-godišnjak udario u biciklistu a 18-godišnja vozačica u motociklisticu - ozlijeđene dvije osobe
Dogodile su se dvije prometne nesreće -
U četvrtak 22. veljače 2024. oko 11.30 sati u Pakracu na raskrižju ulica Osječke i Križnog puta, 20-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, skretao je ulijevo, a da nije propustio bicikl kojim je upravljao 88-godišnjak. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela vozila u desnu stranu bicikla. Nakon udara došlo je do pada vozača i bicikla na kolnik.
U prometnoj nesreći 88-godišnjak je teško ozlijeđen dok protiv 20-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.
Istoga dana, oko 15 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, 18-godišnja vozačica koje je upravljala osobnim automobilom, nepropisno se prestrojavala ulijevo te je udarila prednjim dijelom vozila u desni dio motocikla kojim je upravljala 34-godišnjakinja.
U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 34-godišnjakinja dok protiv 18-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Novi slučaj visokopatogene influence ptica u divljih ptica crvenokljunog labuda
Novi slučaj visokopatogene influence ptica, podtip H5N1, u populaciji divljih ptica potvrđen je 20. veljače 2024. godine u crvenokljunog labuda na području općine Križ u Zagrebačkoj županiji. Od početka ove godine u Republici Hrvatskoj zabilježena su četiri izbijanja VPIP u divljih ptica i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji te jedan u domaće peradi u Brodsko-posavskoj županiji.
Od 18. studenoga 2023. godine na snazi je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske (objavljena u 138/2023). Mjere propisane predmetnom Naredbom se odnose na područje cijele Republike Hrvatske, a određuju obvezno držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.
U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:
• · iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
• · potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,
• · cijanoza kreste i podbradnjaka,
• · sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu,
• · značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta,
• · živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
• · krvarenja krijeste i podbradnjaka.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u ptica.
I ovim putem podsjećamo subjekte da poštuju biosigurnosne mjere u uzgojima te da svaku promjenu zdravstvenog stanja, parametara proizvodnje ili uginuća životinja bez odgađanja prijave svom veterinaru.
Ogranci Matice hrvatske u Osijeku i Grudama objavili su dvadeset i prvu zbirku Peje Šimića "Čovječe prizemlji se"
Jedan od najplodnijih pjesnika, Pejo Šimić, izdao je svoju 21. zbirku pjesama. Čitateljima portala Kronika požeško-slavonska je dobro poznat jer je nekoliko puta gostovao u knjižnicama u Požeštini i više smo puta pratili njegove promocije u Požegi i Pleternici 2022. godine. Pjesnik Pejo Šimić već 53 godine piše pjesme i na književnoj je sceni u Hrvatskoj i BiH, ali i sve više i u svijetu, sudjelujući sa svojim pjesmama u desetcima novina, časopisa, simpozija i pjesničkih susreta. Više od tridesetak pjesama mu je uglazbljeno. Za zbirku pjesama „Nebeske vibracije“ u Rijeci je 2021. dobio nagradu Književno pero, o čemu smo također pisali. Ovo mu je druga zbirka u kojoj pretežu duhovne i misaone pjesme. Pejo je pjevao o ljubavi o domovini, o Vukovaru i Škabrnji, za što je dobio i književno priznanje "Jean-Michel Nicolier". Dobio je priznanje i na međunarodnoj pjesničkoj smotri Struške večeri poezije u Ohridu (Republika Sjeverna Makedonija).
U ovoj najnovijoj zbirci je 178 novih duhovnih i misaonih pjesama, za koju su recenzije napisali mr. sc. p. Dragan Majić i dr, Vlado Nuić a uvodnu riječ prof. dr. sc. Srećko Tomas.
- Da bismo ispravno ocijenili neko djelo, treba kao prvo upoznati čovjeka, jer ne veli se bez razloga – kakav čovjek, takvo djelo - istakao je Dragan Majić, koji Peju Šimića upoređuje s velikim pjesnikom Antunom Brankom Šimićem jer su isti po plemenu i korijenima. Bez sumnje da je i njega činjenično nadahnjivala ona poznata misao vodilja A. B. Šimića: „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda,“ (jer si nešto manji od Boga).
- Konačno treba reći da je pjesnik Pejo Šimić dobio dovoljno talenata koje bi trebao koristiti za dobro ljudi na zemlji. Dovoljno dugo pratim pjesnika da se sada objavom stihova u ovoj zbirci usudim reći da je pjesnik dosegao duhovnu zrelost. On ohrabruje duboko zalutale kako nije kasno jer i pokajnika razbojnika prima u raj. U pjesmi životni pratioci Pejo govori o duhovnoj ljepoti čovjeka. Konačno pjesnik poručuje, čovječe prizemlji se, što je nit vodilja ove zbirke Teško je bilo što dodati o pjesniku ili o pjesmama ako on srce podloži umu a um ima svoj temelj u svom Stvoritelju - ističe Vlado Nuić u svojoj recenziji.
Naslovna fotografija sa gostovanja u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica,
2022. godine povodom obilježavanja "Mjeseca hrvatske knjige".
Snažna poruka na početku tjedna mode u Milanu na spektakularnom balonu na vrući zrak - Max Mara, odbaci krzno!
| Današnjoj reviji Max Mare suprotstavljena najveća korporativna kampanja protiv krzna - Na početku tjedna mode u Milanu i uoči nadolazećeg tjedna mode u Parizu, udružile su se organizacije za zaštitu životinja Humane Society International, LAV i Fur Free Alliance, među čijih je više od 50 članica i udruga Prijatelji životinja, kako bi uvjerile luksuzni modni brend Max Mara da prestane koristiti krzno. Porukom „Max Mara, odbaci krzno!” na balonu na vrući zrak visokom 25 metara, koji je spektakularno preletio sjedište modne kuće u Italiji, pozvali su Max Maru, čija je revija na rasporedu danas, da izbaci krzno iz svojih kolekcija! Kampanja #FurFreeMaxMara najveća je korporativna kampanja protiv krzna svih vremena, s desecima tisuća mejlova i poziva na telefone tvrtke te akcijama na društvenim mrežama i na maloprodajnim mjestima tvrtke. Organizacije za zaštitu životinja poručile su da, ako uprava tvrtke Max Mara dosad nije imala sluha za dijalog, sada im sigurno nije mogla promaknuti njihova poruka s neba: „Nezamislivo je da Max Mara tako dugo ne uviđa potrebu da se uskladi sa zahtjevima suvremenih potrošača. Predlaganje etičnije mode je imperativ u svijetu koji karakteriziraju brojne tekstilne inovacije i sve avangardnija konkurencija.” Luksuzna modna grupacija odabrana je zato što je jedna od posljednjih velikih modnih kuća koje koriste krzno. Proizvode s krznom lisice, rakuna i nerca iz Kine i Finske prodaje u svojih više od 2500 trgovina u 105 zemalja. Životinje čije krzno koristi Max Mara provode cijeli život u tijesnim žičanim kavezima, lišene mogućnosti izražavanja svojeg prirodnog ponašanja, samo da bi ih ugušili plinom ili ubili analnim strujnim udarom. Uzgoj i obrada krzna pogubni su za okoliš i predstavljaju rizik za javno zdravlje. Otpad i otrovne kemikalije s farma i štavionica mogu iscuriti u okoliš, gdje su izuzetno štetni. U usporedbi s drugim materijalima, krzno po kilogramu ima najveću emisiju stakleničkih plinova – npr., ugljični otisak 1 kg krzna nerca je 31 put veći od pamuka i 25 puta veći od poliestera. „Deseci milijuna životinja pate na farmama krzna i umiru svake godine radi globalne trgovine krznom. Odbacivanje krzna jedini je način pomoći nesretnim životinjama koje proživljavaju užase zbog ljudske taštine. Vrijeme je da Max Mara prestane koristiti krzno i bude primjer suosjećajne mode kao što su to učinili mnogi drugi brendovi”, poručili su Prijatelji životinja. Većina velikih svjetskih modnih kuća već je izbacila krzno iz svojih kolekcija. Među njima su Dolce & Gabbana, Saint Laurent, Valentino, Gucci, Versace, Alexander McQueen, Balenciaga i Jimmy Choo. I brendovi Hugo Boss, Armani, Tommy Hilfiger, Stella McCartney i Vivienne Westwood imaju dugogodišnju politiku protiv korištenja krzna. Hrvatska je jedna od 15 država članica EU-a koje zabranom uzgoja životinja za krzno štite kune, činčile i druge krznaše. Prijatelji životinja pozivaju sve da ne kupuju i ne nose proizvode koji sadrže krzno, kožu, perje i svilu, već da se okrenu sveprisutnim etičkim i ekološkim alternativama. Apel za odbacivanje krzna svatko može uputiti Max Mari putem stranice hsi-europe.org/furfreemaxmara, a popis trgovina koje ne prodaju krzno može se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr. |
U pet godina 42 % više obrta u cehu frizera i kozmetičara HOK-a
ZAGREB - Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa u proteklih pet godina bilježi kontinuirani rast, na posljednji dan u siječnju ove godine u Hrvatskoj je aktivno 8.807 obrta u spomenutom cehu, što je 2 614 obrta više u odnosu na isti dan 2019. godine, a riječ je o povećanju za čak 42,2 %. Među prva tri zanimanja po broju položenih ispita u 2023. godini su upravo majstori frizeri, u prošloj godini dobili smo 89 novih majstora frizera koji su na taj način potvrdili da su im teorijska znanja i praktične vještine zaista izvanredne te da će uslijed dobivenog pečata kvalitete postati još traženiji na tržištu. U prošloj godini majstorski ispit je položilo i 18 hrvatskih kozmetičara.
Kao reakciju na povećanje obrtnika frizera i kozmetičara i njihovu težnju prema izvrsnosti, Hrvatska obrtnička komora je tri dana u ožujku na Zagrebačkom velesajmu posvetila upravo njima. Naime, Ceh frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore (HOK), u suradnji sa Zagrebačkim Velesajmom, od 8. do 10. ožujka 2024. na Zagrebačkom Velesajmu okuplja vodeće hrvatske frizere i kozmetičare na višednevnom stručnom događanju pod nazivom "Majstori ljepote - Dani frizera i kozmetičara HOK-a", kao sastavni dio jubilarnog 25. sajma BEAUTY&HAIR EXPO ZAGREB 2024. U sklopu događanja će se održati Državno prvenstvo frizera i kozmetičara, natjecanje frizerskih škola Hrvatske te niz zanimljivih panela i predavanja.
Posebno atraktivan dio programa se očekuje u subotu 9. ožujka, kada će se održati show i stručna radionica koju će voditi Farrukh Shamuratov, međunarodno poznati i priznati frizer, stilist i vizažist. Još jedan majstor ljepote iz daleke Kine nazočit će ovom okupljanju lokalnih beauty stručnjaka - Pei Wang, višestruko nagrađivana stručnjakinju za medicinsku kozmetiku. Važan dio programa – edukativan i zabavan –bit će radionica Davora Bilmana koji će okupljene frizere i kozmetičare naučiti kako pomoću Skenera osobnosti unaprijediti odnos i komunikaciju s klijentima.
Također, tijekom subotnjeg programa manifestacije posjetiteljice starije od 40 godina koje nisu minimalno godinu dana obavljale isti pregled će moći uz potvrdu o kupljenoj ulaznici za Majstore ljepote i prethodnu najavu na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. obaviti mamografiju, zahvaljujući suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar, a pri prijavi je potrebno dostaviti podatak o adresi stanovanja. Partner događanja NZJZ Andrija Štampar će u sklopu programa okupljene frizere i kozmetičare informirati o tome kako se mogu uključiti u kampanju promocije preventivnih zdravstvenih pregleda, kao savjetnici za ljepotu i zdravlje.
„Gradimo manifestaciju koja će biti ključna za hrvatsku industriju ljepote, stvaramo platformu na kojoj ćemo predstaviti, ali i unapređivati naša izrazita domaća znanja i vještine. Važan segment događaja su svakako državna prvenstva za frizere i kozmetičare, ali i školska natjecanja – to su novi naraštaji koji su budućnost naše industrije ljepote. Pozivamo sve predstavnike struke da se uključe i nazoče događanju te da zajedno stvorimo najveće regionalne susrete predstavnika ove dvije struke“, poziva predsjednica Ceha frizera i kozmetičara HOK-a Martina Gregur, koja je ujedno i renomirana sutkinja na svjetskim frizerskim natjecanjima.
Sve o programu i ulaznicama pronađite na poveznici.
Po brzini interneta u Hrvatskoj korisnici u Požegi s najvećim brzinama
Kakve su brzine interneta u Slavoniji i slavonskim gradovima?
Tko više uopće može zamisliti život bez interneta? Malo tko, budući da informacije i podaci svijetom putuju nevjerojatnim brzinama, a pristup svim mogućim podacima jednostavniji je nego ikad. Internet nam je u mnogočemu olakšao život, što zasigurno mogu reći osobe koje ovo čitaju iz udobnosti svoga stana od kuda rade na daljinu.
Jeste li se ikada pitali gdje je u Hrvatskoj najbrži, a gdje najsporiji Internet? Gdje se na toj listi nalazi Slavonija i tvoj grad pronađi u ovom članku.
Brzine interneta u Hrvatskoj
Kada se promatra brzina interneta važno je napraviti razliku između brzine mobilnog interneta i brzine fiksne, odnosno širokopojasne mreže, budući da se radi o dvije veoma oprečne stvari.
Prema podacima koje nudi Kompare Hrvatska se po brzini preuzimanja podataka na mobilnoj mreži nalazi na visokom 21. mjestu u svijetu. Prema podacima za siječanj 2024. godine medijalna brzina preuzimanja podataka na mobilnoj mreži u Hrvatskoj iznosila je 92,51 MBPS (Megabits per second) što nas stavlja u sam vrh Europe ali i svijeta.
Promatramo li brzinu preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži Hrvatska prema podacima za siječanj 2024. godine zauzima 80. mjesto u svijetu s brzinom od 63,41 MBPS što nas stavlja u podređen položaj prema većini ostalih europskih zemalja.
Najbrži i najsporiji Internet u Hrvatskoj
U ovome tekstu radi lakše usporedbe i veće dostupnosti podataka kao parametar usporedbe brzine interneta u Hrvatskoj u obzir je uzet podataka za brzinu preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži.
Grad s najbržom medijalnom brzinom preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži u Hrvatskoj za siječanj 2024. godine bio je grad Zagreb s brzinom preuzimanja od 134,33 MBPS na drugom mjestu našao se grad Velika Gorica s prosječnom brzinom od 133,94 MBPS dok se na trećem mjestu našao grad Dugo Selo s prosječnom brzinom preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži do 128,54 MBPS.
S druge strane kada promatramo najsporije brzine preuzimanje podataka na fiksnoj internetske mreži u Hrvatskoj, za isto razdoblje, grad s medijalnim najsporijim fiksnim internetom bio je grad Đakovu s brzinom od 26,39 MBPS. Nakon njega na listi najsporijih našli su se Križevci s brzini od 31,80 MBPS dok se na trećem mjestu našao grad Dubrovniku s brzinom od 35,23 MBPS.
Brzine interneta u Hrvatskoj komentirao je Krunoslav Kovačević, stručnjak za telekomunikacije iz Kompare.hr: „ U 2023. svi teleoperateri unaprijedili su svoju infrastrukturnu mrežu i omogućili još većem broju kućanstava pristup internetu s još većim brzinama preuzimanja podataka. Mnogi građani još uvijek ne znaju da imaju pristup optičkoj instalaciji koja u njihovom domu može značajno povećati brzinu ali i stabilnost interneta, stoga bih preporučio da istraže koja im je tehnologija dostupna, a pogotovo onima koji žive u gradovima s nižim brzinama interneta.“
BRZINE INTERNETA U SLAVONIJI
Najistočnija regija Hrvatske, Slavonija očigledno zaostaje za razvijenima gradovima i županijama u Hrvatskoj kada promatramo prosječne brzine fiksnog interneta. Prema podacima za siječanj 2024. godine slavonske županije imale su sličnu prosječnu brzinu preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži, a najbržu brzinu imala je Požeško-Slavonska županija s brzinom od 49,89 MBPS, dok je najsporija bila Virovitičko-Podravska s medijalnom brzinom od 35,89 MBPS.
Brzinama preuzimanja podataka na fiksnoj internetskoj mreži u većim slavonskim gradovima dosta variraju, što se uglavnom može zahvaliti infrastrukturnoj mreži. Najbrža medijalna brzina preuzimanja podataka za siječanj 2024. godine izmjerena je u Požegi i ona je iznosila 93,57 MBPS, dok je najmanja izmjerena u Đakovu koji je ujedno i grad s najsporijom medijalnom brzinom preuzimanja podatka na fiksnoj internetskoj mreži u Hrvatskoj prema podacima za siječanj 2024. godine.
- HAKOM
- Ookla Speedtest
- Stručnjak za telekomunikaciju