POŽEGA - Do 3. lipnja 2024. godine u 16 sati zainteresirani suvlasnici višestambenih zgrada mogu prijaviti svoju zgradu za energetsku obnovu. Naime, 29. ožujka Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji će se sufinancirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine.

Na sastanku održanom povodom objave javnog poziva okupio se velik broj predstavnika suvlasnika višestambenih zgrada iz Požege, ali i drugih JLS u kojima s nalaze zgrade pod upravljanjem Komunalca Požega d.o.o.

Poziv su prezentirali Tomislav Didović i Jasna Relić, a najviše pitanja suvlasnika bilo je vezano za model sufinanciranja te mjere energetske obnove koje je potrebno provesti kako bi se udovoljilo uvjetima poziva.

Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga.

Prihvatljivi prijavitelji na ovaj Poziv, u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, su ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade ili upravitelj zgrade, dok su prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje izrada projektne dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost.

Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova su u ovisnosti o kategoriji obnove te se kreću od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, a stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti iznosi fiksnih 85%.

Pozivom se podupiru mjere energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, mjere povećanja potresne otpornosti zgrade, sigurnosti u slučaju požara, osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u okviru investicije C7.2. I1 Proširena mjera: Energetska obnova zgrada za ovaj Poziv je osigurana alokacija u iznosu od 94.235.322,37 eura.

Poziv se zatvara istekom roka predviđenog za podnošenje projektnih prijedloga. Ovaj se puta neće biti presudan „najbrži prst“, već bodovi nakon provedene evaluacije zaprimljenih projektnih prijedloga kako bi se omogućilo sufinanciranje projektnih prijedloga s najvećim brojem bodova.

Zainteresirani suvlasnici trebaju se što prije, a najkasnije do 16. travnja 2024. godine javiti u Komunalac Požega d.o.o. radi daljnjih aktivnosti vezanih za prijavu projekta.

Na sastanku s predstavnicima suvlasnika prezentiran je i tijek energetske obnove višestambene zgrade na adresi Miroslava Krleže 6 čija je obnova započela u sklopu Poziva iz 2022. godine. Ukupna prihvatljivi troškovi ovog projekta su 470.936,95 EUR (3.548.274,46 KN), a odobrena bespovratna sredstva su 372.600,59 EUR (2.807.359,11 KN). Nakon obnove zgrada će ostvariti uštedu QH,nd od 66%, Eprim uštedu od 55% i prijeći će iz energetskog D razreda u B.

ZAGREB,11.travnja2024. – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 15. travnja 2024. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ čiji su ovogodišnji motivi Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Varaždinsko zelje i Zagorski puran. Autor novih prigodnihpoštanskih maraka nominalne vrijednosti 0,72 eura je splitski dizajner Duje Šegvić. Fotografije također potpisuje Duje Šegvić s iznimkomvaraždinskog zelja koje je za ovu priliku snimio fotograf Željko Hajdinjak.Marke su izdane u arčićima od 9 maraka i u nakladi 25.000 primjeraka po motivu, a izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisalo je Ministarstvo poljoprivrede.

     Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak

Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak tanko je razvaljano tijesto u obliku pogače punjeno blitvom i crvenim lukom i ispečeno na užarenom otvorenom ognjištu na žaru posuto pepelom. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara. Površina pečenog soparnika premazuje se maslinovim uljem i stučenim ili sitno nasjeckanim češnjakom. Ispečen i premazan, Poljički soparnikreže se tako da se dobiju komadi u obliku romboida. Boje je od svijetlo žute do svijetlo zelene, mjestimično nagorjele i popucane kore, mirisa po drvu izgaranom na otvorenoj vatri i češnjaku. Rubni komadi su djelomično hrskavi, dok su komadi udaljeniji od ruba mekani i specifičnog okusa koji daje kombinacija blitve, maslinovog ulja i češnjaka.

Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak obredni je, svečani pekarski proizvod iz nekadašnje Poljičke republike čija proizvodnja datira još iz doba turskih pohoda na priobalje i Dalmatinsku zagoru. Iz priča koje se prenose s generacije na generaciju i dostupnih starih zapisa zaključuje se kako je soparnik bio proizvod za siromašne. Oskudne prilike krševitog područja Poljica i neimaština stanovnika dovele su do toga da su poljičke žene svojom domišljatošću i vještinom od jednostavnih povrtnih kultura koje su im bile dostupne (blitve, crvenog luka i češnjaka), maslinovog ulja i brašna počele proizvodnju toga jednostavnog pekarskog proizvoda. Lokalno umijeće pripreme ovog proizvoda posebno dolazi do izražaja prilikom specifične pripreme rubova tijesta pri čemu žene rukama zavrću donje i gornje kore tijesta te ih spajaju tako da nadjev ostane između tih kora. Također, prije samog pečenja treba vješto i vrlo oprezno s drvenih ploča sinija položiti soparnik na ognjište. S obzirom na to da je vrlo tanak, prebrzo i nevješto rukovanje može uzrokovati izobličenje ili pucanje proizvoda čime bi Poljički soparnik izgubio svoj prepoznatljiv izgled.

Zemljopisno područje Poljica u kojem se proizvodi Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak omeđeno je sa sjeveroistoka rijekom Cetinom, zapadno rijekom Žrnovnicom i južno Jadranskim morem. Naselje Poljica sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica.

Varaždinsko zelje

Varaždinsko zelje povrtna je kultura dobivena od autohtone čuvane sorte varaždinski kupus. Glavice Varaždinskog zelja plosnate su, u gornjem dijelu zbijene, u donjem ponekad rahle. Ovojni listovi dobro obavijaju glavicu, a nastupom tehnološke zrelosti rub vanjskog ovojnog lista u većini slučajeva počinje se uvijati prema gore. Plojke listova tanke su i imaju izražene lisne žile, a boja listova je svijetlo maslinastozelena. List Varaždinskog zelja toliko je tanak da se prilikom stavljanja na dlan ruke naziru vrhovi prstiju ruke, a pritom je elastičan i čvrst. Varaždinsko zelje je gorkasto-ljutkastog okusa i oštrog mirisa po svježem zelju. Pripada grupi kasnih sorti otpornih na hladnoću, a može se proizvoditi i kao rano zelje. Odlikuje ga visok sadržaj suhe tvari i iznimno visok udio šećera.

Zbog svojih elastičnih i tankih listova te gorkasto-ljutkastog okusa Varaždinsko zelje postalo je nezamjenjiva namirnica u pripremi hrvatskih tradicionalnih jela. U proizvodnji Varaždinskog zelja bitna je vještina lokalnih proizvođača osobito u fazi berbe u kojoj gotovo uvijek sudjeluju članovi obitelji, i to više generacija prenoseći pritom iskustvo i vještinu ručne berbe. Za ručnu berbu važna je osobna procjena berača koja se temelji na iskustvu i znanju potrebnim za procjenu zrelosti glavica za branje. Pregledom i opipom berač procjenjuje glavice i provodi selektivnu ručnu berbu kojom se osigurava branje glavica u optimalnom stupnju tehnološke zrelosti. Ručna berba pridonosi i boljoj očuvanosti glavica zelja te izostanku oštećenja koja se javljaju prilikom strojnog ubiranja glavica. Dugogodišnjim uzgojem i stečenim znanjem o uzgoju Varaždinskog zelja u specifičnim uvjetima proizvođači su uspjeli dobiti proizvod s posebnim svojstvima koja se zbog posebnosti tla, klime, reljefa, ali i utjecaja ljudskog faktora ne mogu postići u drugim zemljopisnim područjima.

Jedna od prednosti Varaždinskog zelja njegova je prikladnost za proizvodnju na otvorenom. Zbog otpornosti na niske temperature Varaždinsko zelje ostaje na polju do kasne jeseni zbog čega se ne treba dodatno skladištiti. Proizvodnja Varaždinskog zelja ograničena je na područje unutar administrativnih granica Varaždinske županije.

      Zagorski puran

Zagorski puran svježe je pureće meso autohtone hrvatske pasmine zagorskog purana dobiveno od purana i purica uzgojenih metodom slobodnog uzgoja, što podrazumijeva ispašu na otvorenom. Upravo zahvaljujući ispaši i slobodnom kretanju na otvorenom, meso je izrazito sočno i mekano te umjerenog i ugodnog mirisa. Pasmina zagorski puran uzgaja se u Hrvatskom zagorju od druge polovine 16. stoljeća. Prema zapisima Magistrata mletačkog, u Hrvatsko zagorje je donesen iz Italije te je prema njima prvi pečeni puran bio na stolu lepoglavskih pavlina na Malu Gospu 1561. godine. Zagorski puran tradicionalno se uzgaja slobodnim sustavom držanja koji podrazumijeva da životinje veći dio života provode na otvorenom krećući se slobodno livadama, voćnjacima, šumarcima i drugim, vegetacijom bogatim staništima.

Na tržištu je meso zagorskog purana uvijek bilo prepoznato kao specijalitet, meso posebne kvalitete, a što je u izravnoj vezi s tradicijskom tehnologijom proizvodnje zagorskog purana koja se razvila i očuvala do danas u Hrvatskom zagorju. Zagorski puran meso je koje se tradicionalno konzumira u posebnim prigodama te je i danas najčešća pečenka tijekom blagdanskih i obiteljskih proslava.

Ime Zagorski puran usko je povezano s nazivom uzgojnog područja istoimene pasmine, Hrvatskim zagorjem, u kojem obitavaju četiri soja zagorskih purana koji se koriste za proizvodnju Zagorskog purana, i to: brončani, crni, sivi i svijetli. Proizvodnja Zagorskog purana održava se na zemljopisnom području Hrvatskog zagorja koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Mariju Goricu, Pušću, Dubravicu, Luku, Jakovlje, Bistru i Bedenicu.

POŽEGA - Svečano je proslavljen Dan Požeško-slavonske županije, a sve je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona podno spomenika poginulih hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade HV Požega. Počast su odali predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica u posljednjem sazivu Anamarija Blažević te izaslanik ministra obrane, Dalibor Bajči. Počast je  odalo i izaslanstvo Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić, izaslanstvo Grada Požege na čelu sa gradonačelnikom Željkom Glavićem, zajedničko izaslanstvo čelnika gradova i općina Požeško-slavonske županije, predstavnici vojarne 123. brigade, Policijske uprave Požeško-slavonske županije, Područnog odsjeka za poslove obrane Požega, Područne jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja Požega te izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice Požeško-slavonske županije. Molitvu za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio je velečasni Mario Večerić.

Uoči Dana Požeško-slavonske županije koji se obilježava 14. travnja, održana je i Svečana sjednica Županijske skupštine na kojoj su dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana istaknuvši ponos na sve odluke koje su donesene u demokratskom ozračju i osvrnuvši se na sve ono što Požeško-slavonska županija jest. - Naša Požeško slavonska županija oduvijek je bila i ostala središte kulture, povijesne baštine, obrtništva i gospodarstva, vjersko, znanstveno i umjetničko središte. Ovdje se isprepleću povijest i budućnost sa željama i mogućnostima. Takav je naš zavičaj – istaknuo je Kasana.

Požeško-slavonska županica Antonija Jozić osvrnula se na projekte koji su realizirani, a isto tako i na one koji tek predstoje, istaknuvši da je u proteklih osam godina na području Požeško-slavonske županije investirano 300 milijuna eura sredstava europskih fondova.  

Istaknula je kako uz zahvalnosti hrvatskim braniteljima za slobodnu i suverenu Republiku Hrvatsku stoji i obveza jačanja stupova zajednice, izgradnje društva jednakih mogućnosti i uvjeta koji će mladima jasno poručiti kako Požeško-slavonska županija pruža sve što je potrebno za izgradnju toplog doma.

- Od ove jeseni u obnovljenim i dograđenim prostorima Poljoprivredno-prehrambene škole naši će se učenici školovati za poljoprivredu 21. stoljeća. U godini iza nas revitalizirali smo LAG Barun Trenk i osigurali 2 milijuna eura za programe i projekte naših OPG-ovaca, udruga, gradova i općina. Svoja vrata otvorio je Muzej bećarca u Pleternici, uskoro će to učiniti i Muzej u Požegi, radovi su u punom jeku i na novoj Ergeli u Lipiku, kao i na Spahijskom podrumu u Pakracu, a nove turističke priče bit će ispričane i u Kući graševine u Kutjevu, za koju je spremna projektno-tehnička dokumentacija. Nekidan smo neformalno otvorili Inovacijski i coworking centar Panora, a ulažući značajna sredstva u razvoj zdravstvene skrbi, uskoro otvaramo i novu Zgradu zavoda za hitnu medicinu u Požegi. Odobrena su nam sredstva za financiranje centara za starije osobe u Pleternici i Jakšiću, kao i gotovo 13 milijuna eura za projekt rekonstrukcije hotela Fontana u Toplicama Lipik, a krećemo i u uspostavu Braniteljskog centra u Pakracu – rekla je Jozić.

Županica je također istaknula velika ulaganja u vrtiće, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, započetu izgradnju UPOV-a u Dobrovcu, izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u visini od 17 milijuna eura na području Požeško-slavonske županije, značajne projekte aglomeracija i rekonstrukcija državnih cesta, ITU mehanizam kroz koji će se financirati 18 milijuna eura vrijedni projekti, među kojima i revitalizacija središnjeg požeškog trga te projekt kojeg su sanjale brojne generacije i koji kroz nekoliko mjeseci kreće u realizaciju, a to je brza cesta od Požege do autoceste.

Govorila je i o suradnji s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, kao i o podršci Vlade na putu ravnomjernog razvoja Požeško-slavonske županije.

- Važno je istaknuti dobru suradnju s Hrvatima kao konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini po pitanju projekata i potporu Vlade Republike Hrvatske na putu prema članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Moram istaknuti i odličnu suradnju koju imamo s Hrvatima iz Republike Srbije. Zajedničkim projektima i malenim pomacima činimo velike korake, kako bi Hrvati izvan Domovine u istim uvjetima kao i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj baštinili ono što vole, ono što je hrvatsko. U svakom koraku kojeg smo učinili, svesrdnu podršku pružala nam je Vlada Republike Hrvatske pokazujući sluh za potrebe manjih županija, kao što je Požeško-slavonska. Iz razgovora s našim sugrađanima dolaze ideje na temelju kojih se kreiraju projekti, znanje u privlačenju sredstva imamo, a potpora Vlade zaokružuje cijelu priču koja jamči daljnji napredak – rekla je Jozić, istaknuvši također i uspostavu Centra za palijativnu skrb Požeško-slavonske županije te projekt Distributivnog centra za voće i povrće u Požeško-slavonskoj županiji koji je prijavljen na poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Svi spomenuti projekti rađeni su isključivo s jednim ciljem, izgradnjom još ljepše i ponosnije Požeško-slavonske županije, a recept je zajedništvo u kojemu je svaka karika jednako važna. Uvijek ističem odličnu suradnju s gradonačelnicima i načelnicima koja se pretače u brojne pomake u svakom našem gradu i općini, a sve zbog ljudi i za ljude. Na tome vam zahvaljujem i s ovog mjesta vas pozivam na zajedništvo i na promišljanje o našoj budućnosti. Želimo li našoj djeci ostaviti dom s čvrstim temeljima i krovom koji ne prokišnjava, moramo ga zajedno braniti, zaustaviti destruktivne vode i graditi brane koje će našoj djeci osigurati da u slobodi baštine sve ljepote naše županije. Županije koja je u okrilju najdraže nam Domovine dio zapadnoeuropskih zemalja, gdje će i ostati – rekla je Jozić, uputivši čestitke laureatima na dobivenim nagradama.

U ime hrvatskih župana, čestitke na Danu Požeško-slavonske županije uputio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović istaknuvši brojne sličnosti susjednih županija, od broja stanovnika i površine do Papuka koji spaja ove dvije županije i realizacije velikih projekata prometne infrastrukture kojima će se riješiti prometna nepovezanost kako Požeško-slavonske tako i Virovitičko-podravske županije.

- U vašoj strategiji stoji kako je vaša vizija županije, zelena županija s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, visoke kvalitete života i uravnoteženim održivim razvojem. Ova vizija Požeško-slavonske županije zapravo predstavlja sukus svega onoga što radite i čemu težite i što se uistinu i ostvaruje vašim konkretnim projektima razvoja u svim segmentima. Znam da Antonija daje ulaže truda za ovu županiju. Projekte koje provodi Požeško-slavonska županija mogu i sam nabrojati u bilo koje doba dana, puno puta se čujemo i konzultiramo o svim projektima na dobrobit moje i vaše županije. Ono što osobno znam, Antonija obilazi ministarstva po Zagrebu što je izuzetno bitno, a ono što je još bitnije je da ima odličnu suradnju sa svima vama gradonačelnicima i načelnicima kako bi se vaša županija ravnomjerno razvijala  - rekao je Andrović.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i gradonačelnica Grada Pakraca, Anamarija Blažević, također je istaknula kako je najsnažnija karika razvoja Požeško-slavonske županije upravo zajedništvo.

- Posljednjih osam godina na svakom koraku vidljivi su tragovi našeg zajedničkog rada. Rezultat su upravo naše sinergije načelnika i gradonačelnika, uz županiju, a dokaz je to da smo mi došli do onoga što je zagovarano prije tridesetak godina, do decentralizacije. Mi smo primjer uspješne decentralizacije, donosimo odluke na lokalnoj i regionalnoj razini, a onda uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, sve naše želje i ciljevi se polako pretvaraju u stvarnost. Ono čemu težimo je ravnomjerna regionalna razvijenost, polako prema tome i idemo, a svaki od vas je jako važan u tom kotačiću. – rekla je Blažević.

Požeško-slavonska županija je županija koja nakon obnove, razvoja i jačanja, nakon turbulentnih devedesetih godina, itekako gleda u budućnost, istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić.

- Gledajući sve gradove i općine, nema kutka u ovom dijelu Lijepe naše da se ne događa jedna pozitivna transformacija i revitalizacija. Uzmemo li u obzir da smo godinama slušali o prometnoj izoliranosti ove županije, danas Vlada poručuje da je javna nabava za izgradnju brze ceste gotova. Treba pričekati konstruiranje nove Vlade kako bi se razlika predviđenih i licitiranih troškova osigurala u proračunu, a onda će ove godine zaista započeti i radovi. S druge strane, prema zapadu, obilaznica Grada Pakraca ima građevinsku dozvolu i Hrvatske ceste čekaju trenutak da raspišu javni poziv i za tu prometnicu. Moći ćemo zaista reći da je Požeško-slavonska županija itekako integrirana u prometnu mrežu Hrvatske, a tada će zasigurno županici Jozić biti lakše kucati na vrata ministarstva – rekao je Piletić.

Ministar Piletić istaknuo je i neke projekte za koje su već odobrena sredstva, a koji će se realizirati na području Požeško-slavonske županije.

- Imamo izazov našeg starijeg stanovništva, na koji nismo odgovorili samo brojnim programima Zaželi, nego i izgradnjom dva nova objekta u Pleternici i Jakšiću. Upravo centrima za starije odgovorit ćemo na potrebe stanovništva, osigurati smještajne kapacitete onima kojima je pomoć i skrb itekako potrebna, ali omogućiti i izvaninstitucijske usluge. Spomenula je županica i Centar za hrvatske branitelje u Pakracu, sasvim sigurno nastavljamo s investicijama za Dom u Ljeskovici. Kada sve to stavite na kup, imajući u mislima da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prije nekoliko tjedana uručio ugovor za izgradnju hotelskih kapaciteta u Lipiku, kako bi Specijalna bolnica u Lipiku dobila dodatan sadržaj, nema dana, nema tjedna da Vlada zahvaljujući vama i vašim projektima u ovoj županiji ne reagira s bespovratnim sredstvima, novim ugovorima i financiranjem raznih projekata – istaknuo je Piletić.

Na svečanoj sjednici predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić dodijelili su županijske nagrade ovogodišnjim laureatima.

Odlukom županice Povelje zahvalnosti uručene su Muzeju ratne i vojne povijesti Pakrac u zahvalu na njegovanju vrijednosti iz Domovinskoga rata, Vatrogasnoj zajednici Požeško-slavonske županije, jednoj od najbolje organiziranih, opremljenih i operativno sposobnih sastavnica civilne zaštite te Hercegovačkoj zavičajnoj udruzi Herceg Stjepan za očuvanje i njegovanje obje sastavnice svog identiteta.

Godišnja nagrada dodijeljena je Lani Knaus, mladoj judašici rodom iz Čaglina i osvajačici brojnih zlatnih, srebrenih i brončanih medalja.

Ivan Abibović godišnju nagradu Požeško-slavonske županije zaslužio je za dugogodišnje zalaganje u kulturi i posvećenost pisanoj riječi, odnosno za njegovanje ikavice, a godišnju nagradu dobila je i Lana Derkač, jedna je od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnica.

Godišnja nagrada Požeško-slavonske županije Muzeju bećarca svojevrsna je zahvala ustanovi, ali i svim ljudima okupljenim oko  ideje koja je oplemenila društveni i turistički sadržaj Požeško-slavonske županije.

Zlatni Lug obitelji Pandžić godišnju nagradu Požeško-slavonske županije zaslužio je za svoj dugogodišnji doprinos gospodarstvu. Krajem prošle godine odobrenjem njihova projekta na pozivu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti najavili su izgradnju difuznog hotela i sportskih terena, koji će zasigurno snažno utjecati na sliku turizma u županiji.

Nagrada za životno djelo uručena je Hrvoju Potrebici.  Hrvoje Potrebica doktor je znanosti na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ostvario je zapaženu međunarodnu karijeru, a povijest i arheologija učinili su ga međunarodno priznatim dok je naša Zlatna dolina našla prestižno mjesto na arheološkoj karti Europe i svijeta. Kao prepoznatljiv stručnjak u području arheologije brončanog i željeznog doba osobito se istaknuo istraživanjima lokaliteta u Kaptolu. Objavio je preko 60 znanstvenih radova, autor je nekoliko knjiga te je urednik i autor niza znanstvenih publikacija.

- Prije gotovo tri tisuće godina ovdje su živjele zajednice koje ja imam privilegiju i čast proučavati i koje su bile jedne od najvažnijeg čimbenika u razvoju europske kulture odnosno dinamike spoja Sredozemlja i srednje Europe. Ono što se mi skroz žalimo da smo negdje na rubu, oni su pretvorili u raskrižje svjetova, što ih je učinilo izrazito moćnima. Ništa nam nisu uništili, ništa nam nisu odnijeli, mi živimo u istoj prekrasnoj dolini kao i oni, nažalost neke stvari se u povijesti ponavljaju i živimo ponekad na liticama, a neke stvari bi mogli i od njih naučiti. Mi smo sada kreatori neke buduće prošlosti i to je naša odgovornost – rekao je Potrebica, obraćajući se u ime nagrađenih.

Iz policije upozoravaju sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

U noći sa subote na nedjelju 13./14. travnja 2024. provoditi će se preventivno-represivna akcija usmjerena na nadzor alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

POŽEGA -  Po prvi puta proglašeni najbolji sportaši Požeško-slavonske županije za 2023. godinu a svečanost se održala u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Požega. Priznanja i pehari uručeni su najboljim sportašicama i sportašima, sportskim udrugama i zaslužnim pojedincima u sportu, a proglašenje je organizirano temeljem raspisanog javnog poziva za izbor najboljih sportašica i sportaša te sportskih udruga koji je proveo Izvršni odbor Sportske zajednice Požeško-slavonske županije i odabrao najbolje u 2023. godini

Na samom početku svima se obratio predsjednik Sportske zajednice Požeško–slavonske županije dr. Vlado Drkulec. Dodjeli su prisustvovali i ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Luka Čirko, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnici i načelnici, predsjednik sportskog saveza Grada Požege Nino Abramović, predsjednik školskog sportskog saveza Albinko Bagarić te Izvršni odbor Sportske zajednice Požeško-slavonske županije.

  - Vi ste najbolji od najboljih, ponosna sam što medijski prostor često ispunjavaju tople vijesti o vašim sportskim postignućima zbog čega s pravom mogu reći da ste najbolji ambasadori Požeško-slavonske županije. Primjer ste zajedništva, timskog rada i upornosti što nam može biti putokaz i u svim drugim segmentima života. Često zaboravimo što sve stoji iza uspjeha, sport ne traje samo od jednog do drugog zvuka zviždaljke. Vi sport živite svakoga dana u godini, planirate, usklađujete svoje školske, fakultetske i poslovne obveze s treninzima, a kruna svega toga su vaši rezultati kojima danas svjedočimo i koje ćemo nastaviti podržavati i dalje - istakla je u svom obraćanju županica Jozić.

Započelo je s dodjelama nagrada za predškolski i školski sport: -  Dječji vrtić Sv. Leopold Mandić osvojio je prvo mjesto na 19. olimpijskom festivalu dječjih vrtića u 2023. godini, gdje je sudjelovalo više od 500 djece iz 11 vrtića s područja naše županije. Ekipa Zdruga Požega je pod vodstvom trenera Darka Kelemena osvojila 2. mjesto u malom nogometu u juniorskoj konkurenciji na Sportskim igrama mladih.

U kategoriji učenika s intelektualnim teškoćama nagrađeni su Josip Pujić koji je osvojio 1. mjesto u utrci na 400m i 3. mjesto u skoku u dalj s mjesta. Marko Fila zauzeo je 3. mjesto u utrci na 400m, a obojica su uz Mariju Vukoja osvojili i 3. mjesto u štafetnoj igri.Učenice OŠ fra Kaje Adžića Pleternica na državnom prvenstvu u futsalu za 5. i 6. razrede osvojile su 3. mjesto pod vodstvom mentora Željka Bunčića. Na državnom prvenstvu u sportskom plesu za djevojke, učenice Gimnazije Požega osvojile su 3. mjesto pod vodstvom mentora Željka Barića – Pilića. Na državnom prvenstvu u košarci, učenici Katoličke osnovne škole Požega pod vodstvom mentora Marka Vujnovića osvojili su izvrsno 2. mjesto.

U kategoriji perspektivnih sportašica i sportaša, nagrade su zaslužili: Nikolina Balen – Kuglački klub Nove Nade, Požega, Marija Cindrić Aladrović – ŽKK Plamen Požega, Klara Černušak – ŽKK Plamen Požega, David Đaković – NK Slavonija, Požega, Emanuel Đaković – NK Slavonija, Požega, Stipo Glavaš – Rukometni klub Požega, Veronika Grbeš – Judo klub Jigoro, Iva Grgić – Kuglački klub Nove Nade, Požega, Mateo Horvatović – Judo klub Judokan Požega, Ante Knez – Rukometni klub Požega, Mate Kovačević – Šahovski klub Požega, Rafaela Kostadinović – Kuglački klub Nove Nade, Požega, Lucija Mihović – Judo klub Judokan Požega, Lucija Mirković – Kuglački klub Nove Nade, Požega, Lucija Novak – Stolnoteniski klub Požega, Naomi Petranović – ŽKK “Plamen Požega”, Jan Podubsky – Rukometni klub Požega, Niko Škoko Zdelar – Stolnoteniski klub Požega, Patrik Zima – Atletski klub Požega.

U kategoriji najboljih kadetkinja i kadeta, treće mjesto osvojila je Nera Vujasinović iz Stolnoteniskog kluba Požega. Drugo mjesto osvojila je Lucija Grbeš iz Športskog teniskog kluba Požega. Prvo mjesto osvojila je Lana Knaus iz Judo kluba Slavonac Čaglin. U kategoriji kadeta, treće mjesto osvojio je Dino Jagetić iz Građanskog streljačkog društva Požega 1871. Drugo mjesto osvojio je Bojan Savić iz Kuglačkog kluba Nove nade Požega. Prvo mjesto osvojio je Ivan Smiljanić iz Stolnoteniskog kluba Požega.

U kategoriji najboljih juniorki, treće mjesto osvojila je Nika Jurković iz ŽNK Slavonija Požega. Drugo mjesto osvojila je Lara Benić iz ŽKK Plamen Požega, vrhunska sportašica treće kategorije. Prvo mjesto osvojila je Nera Bakić, Kuglački klub Nove nade. U kategoriji juniora, treće mjesto osvojio je Lovro Glasnović iz RK Požega. Drugo mjesto osvojio je Ivan Lončarević iz NK Slavonija. Prvo mjesto osvojio je Niko Kalvi iz Kuglačkog kluba Pakrac-Papuk.

U kategoriji Pojedinci u sportu osoba s invaliditetom, treće mjesto osvojio je Vlado Deanović iz Požeškog športskog saveza gluhih. Drugo mjesto osvojio je Matej Pernar iz boćarskog kluba osoba s invaliditetom „Nada“. Prvo mjesto osvojila je Željka Peška iz Športske udruge slijepih Zlatna dolina. U kategoriji Sportska udruga osoba s invaliditetom, nagradu je zaslužio Boćarski klub osoba s invaliditetom „Nada“ Grada Požege i Požeško slavonske županije.

U kategoriji seniorki i seniora, treće mjesto osvojila je Iva Jakovac iz ŽNK Slavonije. Drugo mjesto osvojila je Nikolina Raguž iz Stolnoteniskog kluba Požega. Prvo mjesto osvojila je Jelena Ivezić iz ŽKK Plamen Požega. U kategoriji seniora, treće mjesto osvojio je Filip Matijašević iz NK Hajduk Pakrac. Drugo mjesto osvojio je Darko Zovko iz Kuglačkog kluba Nove nade. Prvo mjesto osvojio je Dario Marošević iz Streličarskog kluba Kuna Pakrac.

U kategoriji ženskih i muških udruga, treće mjesto osvojio je ŽNK Slavonija Požega. Drugo mjesto osvojio je Stolnoteniski klub Požega. Prvo mjesto osvojio je Ženski košarkaški klub Plamen Požega. U kategoriji muških udruga, treće mjesto osvojio je Stolnoteniski klub Požega, Drugo mjesto osvojio je Kuglački klub Nove nade. Prvo mjesto zaslužio je NK Slavonija koji ove godine slavi 60 godina postojanja.

Za dobitnika nagrade „Istaknuti sportski djelatnik“ izabran je Pero Golub. nagradu je preuzeo Mirko Petrović, dugogodišnji prijatelj. Druga nagrada za istaknutog sportskog djelatnika dodijeljena je Ivanu Šulcu.

U ime svih dobitnika priznanja zahvalila se Ana Čulo, predsjednica Ženskog košarkaškog kluba Plamen Požega.

U četvrtak 11. travnja 2024., policijskim službenicima je prijavio 29-godišnjak s područja Požege da je početkom travnja 2024. na svoj mobitel zaprimio  SMS poruku s lažnim potpisom Hrvatske pošte koja je sadržavala poveznicu na krivotvorenu Internet stranicu te unio svoje bankovne podatke nakon čega mu je s računa skinut novac.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Upozoravamo građane da ukoliko zaprime ovakve SMS poruke, koje sadržavaju poveznicu na druge internet strance, a u kojima se traži da upišu svoje podatke s kartice, budu oprezni, da ne upisuju podatke s kreditne kartice, stranicu zatvore, i obrišu SMS.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

U četvrtak 11. travnja 2024. oko 15.15 sati u Požegi na raskrižju ulica Matice Hrvatske i Julija Kempfa, dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom između dva osobna automobila koju je skrivio 39-godišnji vozač i kojemu je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, kod oštećenog 59-godišnjaka je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,48 promila i on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja, a protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira.

On je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U četvrtak 11. travnja 2024. oko 8.30 sati u mjestu Kukunjevac u Ulici Franje Filipovića, policijski službenici su u prometu zatekli 43-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 2,19 promila upravljao traktorom.

On je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi ukupno 2.640 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana te zabrana upravljanja motornim vozilom „F“ kategorije u trajanju od 6 mjeseci.

POŽEGA / PLOČE / OREBIĆ  - Krećemo u ponoć iz Požege, vozimo se kroz Bosnu i Hercegovinu i nakon nekoliko zaustavljanja dolazimo oko 7h u Gradac. Nakon prve jutarnje kave krećemo na uspon na naš prvi vrh za ovaj vikend, Sveti Ilija. Vrh je smješten na masivu Biokovo na planini Grabovica i visok je 773mnv. Uspon započinjemo kod mjesnog groblja Sv. Ante, te prolazimo kroz napušteno selo Miljačići. Put nas vodi lijepo građenom stazom prvo kroz bukovu šumu, a potom kamenjarom sve do izlaska na greben i prijevoj. Nakon 2 sata dolazimo na vrh. Na vrhu se zadržavamo sat vremena. Mika kuha kavu, a mi uživamo u pogledima koji su otvoreni na sve strane.  S vrha se pruža pogled na prostranstvo Biokova, Baćinska jezera i ušće rijeke Neretve, poluotok Pelješac, te na predivne otoke Hvar, Mljet i Korčulu. Nakon spuštanja s vrh i kratkog odmora put nastavljamo prema Baćinskim jezerima. Tamo nas dočekuje predivna domaćica, majka našeg današnjeg lađara i vodiča. Nakon što nas je ponudila kavom i finim domaćim vinom sjedamo u stogodišnju lađu. Vožnja lađom traje oko sat vremena i za to vrijeme naš lađar Andro nam pokazuje i objašnjava svu ljepotu Baćinskih jezera.  Baćinska jezera su prirodna slatkovodna jezera, no na mjestima ima i izvora koji su povezani direktno sa morem. Smještena su svega nekoliko kilometara od Ploča i ima ih sedam, dubine oko 35m. Okružena su livadama, visokim jablanima, te skupinama šaša. Ako se ne želite voziti lađom uz jezera se nalazi i lijepa šetnica. Nakon jezera pun nastavljamo preko novog Pelješkog mosta prema Orebiću. Na putu do Orebića zaustavljamo se u trgovini i kupujemo sve što nam je potrebno za večeru. Po dolasku smještamo se u predivne apartmane smještene svega na par metara od mora. Najhrabriji su se uspjeli po prvi puta ove godine i okupati u moru. Dečki pripremaju roštilj, slijedi večera i druženje. Drugi dan ustajemo oko 6h.  Mika ustaje nešto ranije, jer vozi kombi na mjesto gdje ćemo se spustiti nakon današnje kružne ture. Danas idemo na najviši vrh na Pelješcu Sveti Ilija na visini od 960mnv. Put započinjemo od mora tako da nas danas čeka uspon od gotovo 1000mnv. Za uspon biramo stazu kroja prolazi kroz zaseok Ruskovići gdje nas čeka Mika. Put započinje građenom stazom, naizmjenice prolazimo kroz borovu šumu, dok je drugi dio kamenjar izložen suncu. Iako smo krenuli dosta rano, sunce je već visoko i dosta je vruće, no bili smo spremni na to tako da su ruksaci puni vode. Za nešto više od 2 sata dolazimo do planinarskog doma Sveti Ilija gdje susrećemo planinare koji su noćili na domu i upravo se spremaju za povratak u Orebić. Tu pravimo malo dužu pauzu. Nakon pauze slijedi pola sata strmog uspona do vrha. Na putu do vrha susrećemo i nekoliko divljih konja. Za oko 3 sata hoda izlazimo na vrh gdje slijedi odmor i uživanje u prekrasnim panoramskim vidicima na Biokovo, Hvar, Korčulu… Odmah iza nas na vrh dolazi i dvoje planinara iz Slovenije. Kako je još dug put pred nama ne zadržavamo se predugo na vrhu. Za povratak biramo stazu koja ide pokraj doma i spušta se do franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela gdje nas čeka kombi. Naša ljubazna domaćica ponudila nam je da se vratimo u apartman tako da smo uspjeli istuširati se i spremiti za dug put do Požege. Oko 16h krećemo na put. U Livnu se zaustavljamo na večeru, te u Požegu dolazimo oko 1 sat u noći. Iako smo napravili puno kilometara i još više koraka, neki nisu gotovo niti spavali bila su ovo dva predivno provedena dana. Imali smo super vrijeme i još bolju ekipu. Još jedno se pokazalo da je planinarenje bez obzira na trenutni umor, prijeđene kilometre, strme staze zapravo odmor za dušu i tijelo. Zato se u glavi motaju već nove ideje za još neke lijepe izlete.  Umor prolazi, zadovoljstvo ostaje! . Vodiči izleta su bili Ivana Šljerić i Hrvoje Mikolčević.

Tekst: Ivana Šljerić

POŽEGA - Za projekte koji će se provoditi na području cijele Požeško-slavonske županije u Požegi su svečano  uručeni ugovori vrijedni gotovo dva milijuna eura financiranih iz Poziva „Zaželi – prevencija institucionalizacije, Programa održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške brdsko-planinskim područjima, a svečano je uručen i sporazum o korištenju bespovratnih sredstava i ugovor za izradu strategije razvoja urbanog područja Grada Požege u okviru ITU mehanizma.

Ugovore za petnaest novih projekata, u novouređenom Inovacijskom i coworking centru Panora uručili su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ravnatelj Uprave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davor Huška te ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ante Lončar.

- Čast mi je po prvi put pozdraviti vas u novom prostoru Coworking centra. Ovo je zgrada koju je Požeško-slavonska županija kupila i uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uredili smo prostor. Ovdje je preselila Razvojna agencija Panora i neke od ustanova, a na donjem katu će biti uspostavljen Coworking prostor za naše poduzetnike i njihove poslovne susrete, uz urede za one koji budu željeli biti trajno smješteni. Ovaj prostor postaje dio života Grada Požege, mjesto gdje će se održavati konferencije i sigurna sam da ćemo se vrlo često ovdje susretati – istaknula je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Kako su dodijeljena sredstva koja će olakšati provedbu projekata Urbanog područja Grada Požege, o strateškim projektima koji će se realizirati kroz ITU mehanizam kojim je za Požegu i okolicu osigurano 18 milijuna eura, govorio je gradonačelnik Grada Požege, Željko Glavić.

- Zahvaljujem se ministru Piletiću kao članu Vlade Republike Hrvatske na ovih 400 tisuća eura, koji će nam biti tehnička pomoć u provođenju ITU mehanizma. Požega kao sjedište urbanog područja provodi program vrijedan 18 milijuna eura, koji će osim u Požegi, pomoći i Pleternici, Brestovcu, Velikoj, Kaptolu i Jakšiću kako bi realizirali one projekte za koje nismo imali sredstava. Zbog stupnja razvijenosti nismo mogli prolaziti na natječajima s kojima se nešto od toga moglo realizirati, pogotovo Požega. Ovaj program nam omogućuje realizaciju upravo takvih projekata, to su skupi i vrijedni projekti poput obnove centralnog gradskog Trga Svetog Trojstva, zajedno s tržnicom, pristupnim cestama i podzemnom garažom. Isto tako atletski stadion, ljetna pozornica i svi ovi drugi sadržaji, Vatrogasni dom u Pleternici, Kulturni centar u Jakšiću, Sportski centar u Kaptolu, Centar za palijativnu skrb u Brestovcu i obnova Trga svetog Augustina u Velikoj, sve su to vrijedni projekti koji će se iz toga financirati. Zahvaljujem i na dodjeli ugovora za Zaželi, Požega je u ovom trenutku u četvrtoj fazi s 1,5 milijuna eura financiranja u tom programu. Doista kroz ovo prethodno vrijeme uvjerili smo se da nismo ni znali dok ga nismo imali, koliko je taj program vrijedan. Sada ne znam na koji način bi ga se mogli odreći, zato me raduje najava da će se program nastaviti i dalje – rekao je Glavić.

Županica Jozić pak je istaknula kako su odobrenih osamnaest projekata najbolji pokazatelj ravnomjernog razvoja Požeško-slavonske županije.

- To su oni novčano mali projekti, ali kada uspostavite primjerice sportski centar to su itekako bitni projekti za naše građane, to su projekti koji vode računa o ravnomjernom regionalnom razvoju i ovdje su dobitnici svi gradonačelnici i načelnici, izuzev Grada Požege, koji zbog razvijenosti ne može ići na ovaj poziv, ali Grad Požega dobiva sredstva iz tehničke pomoći za provedbu ITU mehanizma na Urbanom području Grada Požege i na tome čestitam. I naravno zadnja, ona najslađa čestitka vama iz udruga koje provodite projekt Zaželi i pružate ruku podrške našim sugrađanima kroz rad gerontodomaćica i zato hvala ministru Piletiću i cijelom Ministarstvu što ste prepoznali važnost ovakvih projekata. Što ste na inicijalnih stotinu i nešto milijuna eura dodali još dvaput toliko da bi svaki projekt u Republici Hrvatskoj mogao proći. Time ste pokazali težnju da svaki sugrađanin, ma u koliko malom mjestu živio, ima podršku i pomoć, pogotovo u zlatnoj dobi – rekla je Jozić.

Isto tako, županica je spomenula kako je prije nekoliko dana od ministra Erlića preuzela ugovore ukupne vrijednosti 150 tisuća eura za obnovu područne škole u Biškupcima i šest područnih škola matične Osnovne škole Zdenka Turkovića u Kutjevu.

Davor Huška, ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave istaknuo je pak da se radi o sredstvima koja donose odmah vidljive rezultate.

- Mali projekti imaju jedan izuzetan efekt i doprinos na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ne znam ni jednu općinu ili grad s područja Požeško-slavonske županije koja u ovih osam, devet godina nije dobila iz ova četiri manja programa koja imamo, 30 do 40 različitih projekata. Nekada smo to brojali u tisućama kuna, u nekim prošlim vremenima smo bili sretni da smo u četiri godine dobili jedan program vrijedan 200 tisuća kuna. Danas se ovdje dodjeljuje malo manje od milijun ondašnjih kuna, a projekti će se provoditi u svih deset jedinica lokalne samouprave. Mogu samo čestitati svima koji pomažu da se ti projekti kvalitetno napišu. Desetci milijuna eura slijevaju se godišnje na područje Požeško-slavonske županije i to se događa diljem Lijepe naše - rekao je Huška.

Ministar Piletić uručio je Udruzi za razvoj kreativnih radionica i kvalitete življenja osoba s invaliditetom Republike Hrvatske ugovor vrijedan 306 tisuća eura te Društvu multiple skleroze Požeško-slavonske županije ugovor vrijedan 765 tisuća eura iz Poziva „Zaželi – prevencija institucionalizacije“. Istaknuo je kako je s dva dodijeljena ugovora stvoreno 21 novo radno mjesto na području Požeško-slavonske županije i pružit će se skrb za 126 korisnika.

- Ugovori koje ćete danas dobiti rezultat su vašeg rada, ne nečije volje i želje da vam da novce, nego zato što ste vi ti, gradonačelnici, načelnici, predstavnici udruga koji ste provodili i provodite projekte, a onda je najmanje što Vlada može učiniti da sufinancira vaše poslovanje i osigura veći fond novca da ti projekti budu čim prije gotovi i uspješniji. Već mjesecima se ponavljam o tome što smo sve omogućili po pitanju institucionalizacije kroz projekt Zaželi i zapravo omogućavanja dugotrajnosti programa koji se posljednji put provodio na svega šest mjeseci, a sada odlukom Vlade na tri godine. Imali smo na raspolaganju 130 milijuna eura, na javni poziv se prijavilo 600 zainteresiranih provoditelja programa ukupne vrijednosti 500 milijuna eura. Da smo podijelili ovih 130 milijuna i podvukli crtu današnjih ugovora ne bi bilo, tri od 21 hrvatske županije ne bi dobile niti jedan ugovor, a onda ne bismo mogli pričati o brojkama da smo zaposlili gotovo devet tisuća, ne samo žena, nego i muškaraca što smo vidjeli i nekidan u Pakracu i omogućili socijalnu uslugu pomoći u kući za trenutno nešto više od 50 tisuća naših starijih i osoba s invaliditetom. Kada to povežete s investicijama koje je ovo ministarstvo pokrenulo u ovoj županiji, riječ je o dva nova centra za starije, jedan u Pleternici i drugi u Jakšiću, uz jačanje kapaciteta Doma za odrasle osobe u Ljeskovici , mislim da itekako odgovaramo na sve izazove koje ovdašnju sredinu muče. Kada ovim programima dodate još Centar za hrvatske branitelje i veterane u Pakracu, činjenicu da je nekidan predsjednik Vlade Andrej Plenković dodijelio sredstva za financiranje novog hotelskog smještaja u Lipiku, nema jedinice lokalne samouprave, nema kraja, nema općine da nismo potpomogli razvoj Požeško-slavonske županije. Osnažujemo gradove i općine i jačamo centre županija kao što je Požega, onda vam to sve dovoljno govori da ovi programi nisu nastali napamet, nego ih provode i pišu ljudi koji su u svojim lokalnim sredinama svaki dan slušali ljude ono što im treba i na koji način doći do rezultata i to je jedini ispravni put, da i u budućnosti svi zajedno budemo i uspješniji i kada biramo svoje predstavnike da to budu ljudi s iskustvom koji su dobivali povjerenje svojih sugrađana, od lokalnih preko županijskih pa onda na nacionalnoj razini – rekao je Piletić.

Na svečanoj dodjeli uručen je i sporazum o korištenju bespovratnih sredstava tehničke pomoći i ugovora za izradu strategije razvoja urbanog područja grada Požege u okviru ITU mehanizma kojim je Grad Požega ostvario 360 tisuća eura. Također, Grad Požega ostvario je bespovratna sredstva u iznosu 8.858,13 eura za izradu strategije razvoja urbanog područja Grada Požege za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Općina Brestovac ostvarila je bespovratna sredstva za izgradnju pješačkih staza u naseljima Donji Gučani i Gornji Gučani u iznosu 33 tisuća eura te sredstva za izgradnju pješačke staze u naselju Busnovi u iznosu 36 tisuća eura.

Općina Jakšić sredstva su odobrena za rekonstrukciju društvenog doma u Cerovcu faza II, u iznosu 30 tisuća eura. Općina Čaglin ostvarila je bespovratna sredstva za obnovu komunalne infrastrukture u naselju Dobrogošće faza III, u iznosu 30 tisuća eura.

Općina Kaptol ostvarila je bespovratna sredstva za uređenje društvenog doma u Alilovcima, u iznosu 60 tisuća eura, kao i bespovratna sredstva za rekonstrukciju Majstorske ulice faza I., u iznosu 36 tisuća eura. Općina Velika ostvarila je bespovratna sredstva za izgradnju produžetka javne rasvjete u naselju Velika, u iznosu 30 tisuća eura, a također i bespovratna sredstva za pješačku stazu kroz naselje Biškupci, u iznosu 33 tisuće eura.

Grad Kutjevo ostvario je bespovratna sredstva za društveni dom Hrnjevac, u iznosu 60 tisuća eura. Grad Pleternica ostvario je bespovratna sredstva za nadogradnju društvenog doma Bresnica faza III, u iznosu 30 tisuća eura, dok je Grad Pakrac ostvario bespovratna sredstva za izgradnju pješačke staze u Frankopanskoj ulici u Prekopakri, u iznosu 36 tisuća eura. Uz ranije spomenuta sredstva odobrena Požeško-slavonskoj županiji, Gradu Lipiku je ranije uručen ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava za projekt poboljšanja komunalne infrastrukture – izgradnja interne prometnice (nerazvrstana cesta) u Lipiku (Faza III.) u iznosu 30 tisuća eura.