POŽEGA - Najstariji međunarodni filmski festival utemeljen u Republici Hrvatskoj -  Hrvatski festival jednominutnih filmova održava se od 4. do 7. lipnja 2024. godine u Požegi u organizaciji Udruge GFR film-video Požega.

Festival su najavili osnivač Festivala Željko Balog i predsjednik Udruge GFR film-video Požega Zvonimir Karakatić uz Bernardu Pirović iz Gradske knjižnice Požega.

Festival njeguje formu jedne minute koja je izazovna i poticajna za kreativnost autora. Osim projekcije Službenog programa, za vrijeme trajanja festivala  bit će priređene projekcije jednominutnih  filmova s prijašnjih festivala kao i zemalja partnera festivala, izložba fotografija, međunarodni filmski kviz za autore i goste festivala te izlet za sve goste festivala. Na ovogodišnje izdanje festivala stiglo je 737 filmova iz 69 zemalja svijeta.

Uz Festival jednominutnih filmova, Gradska knjižnica Požega organizirala je i Festival jednominutnih priča. Udružene snage Knjižnice i Udruge GFR donijele su bogatiji program ovogodišnjih manifestacija koji je nastao iz želje da se u jednoj minuti ispriča priča, bila ona u formi filma ili u formi teksta.

Program završava u petak 7. lipnja projekcijom filmova 32. Hrvatskog festivala jednominutnih filmova na lokacijama:

• Gradsko kazalište Požega s početkom u 20 sati,
• Gradska knjižnica Požega s početkom u 19 sati
• Tom klub s početkom u 20,30 sati

 Nakon službene projekcije bit će dodijeljene i nagrade – Grand Prix, zlatna, srebrna i brončana plaketa te nagrada UNICA-e i nagrada publike.

POŽEGA - Nakon tuče i obilne kiše praćene snažnim vjetrom koji su uzrokovali veliku materijalnu štetu, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić Odlukom je proglasila prirodnu nepogodu za područje Grada Kutjeva (k.o. Vetovo i k.o. Lukač) i Općine Kaptol.

Rok za prijavu štete je osam dana od dana donošenja odluke te se podnosi gradskom/općinskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.

Odluka je dostupna ovdje.

S dolaskom ljeta, sinonimom za odmor i bijeg, trajekti se predstavljaju kao atraktivna alternativa za putnike željne mira i udobnosti. Daleko od gužve i gužve često prepunih zračnih luka i željezničkih kolodvora, trajektni prijelazi nude opuštenije iskustvo putovanja, omogućujući putnicima da uživaju u svom putovanju.

U tom je kontekstu Vivanoda, web platforma specijalizirana za traženje trajektnih, autobusnih, željezničkih i avionskih karata, provela ambicioznu studiju o cijenama trajekata u Europi. Cilj: analizirati varijacije cijena prema različitim kriterijima kao što su odredište, udaljenost i sezonalnost.

Studija, koja je prošla kroz desetke tisuća tarifa na stotinama pomorskih linija u Europi, kao i prijelaza u Tursku i zemlje Magreba (Maroko, Alžir, Tunis), ima za cilj ponuditi iscrpnu viziju trenutnog cjenovnog krajolika. Ova rigorozna analiza usredotočila se isključivo na cijene, ostavljajući po strani čimbenike kao što su kvaliteta usluge na brodu, razlike u plaćama osoblja i ekonomske razlike među zemljama.

Reprodukcijom uvjeta studije provedene 2023., izdanje iz 2024. omogućuje usporedbu evolucije cijena iz jedne godine u drugu, nudeći tako putnicima i profesionalcima u sektoru vrijedne informacije o trendovima cijena.

Evo ključnih točaka istaknutih u ovoj studiji na europskoj razini:

• Trajektni prijelazi za Tunis, Litvu, Latviju, Poljsku i Švedsku oni su s najjeftinijim indeksom cijena.
• S druge strane, trajektni prijelazi za Tursku, Ujedinjeno Kraljevstvo ili Maroko su oni s najvišim indeksom cijena.
• Veze između Grčke i Turske te one između Maroka i Španjolske proporcionalno su najskuplje u Europi.
• Poveznice između Njemačke i Litve ili Latvije najjeftinije su u odnosu na prijeđenu udaljenost.
• Što je prijelaz kraći, cijena je veća.
• Na europskoj razini cijene su u prosjeku više od srpnja do rujna. Također su nešto viši kada se putovanje odvija vikendom.

A u Hrvatskoj?

• Hrvatska je 7. najjeftinija zemlja u Europi za putovanje trajektom.
• Promjena cijena trajektnog prijevoza u odnosu na 2023. vrlo je mala (+0,5%)
• Domaći prijelazi proporcionalno su jeftiniji od prelazaka u Italiju
• Trajektna linija Split - Vela Luka najjeftinija je u zemlji, s obzirom na prijeđenu udaljenost.
• Najveći indeks cijena ima trajektna linija Umag-Venecija.
• Prijevoz trajektom koji polazi radnim danom čini se nešto skupljim od onih koji polaze vikendom.

Ako želite saznati više i pristupiti svim rezultatima i grafikonima studije, ne ustručavajte se pogledati ovu stranicu:

https://www.vivanoda.com.hr/study-ferry/ferry-prices-europe-hr-hr.html

ZAGREB – Hrvatska pošta stavila je u optjecaju utorak, 4. lipnja nove prigodne poštanske marke iz serije Hrvatski turizam. Ovogodišnji motiv na markama je čarobni Motovun (Montona), dragulj unutrašnjosti Istre. Marke prikazuju Motovun fotografiran iz zraka te njegov glavni trg. Autor izdanja je zagrebački dizajner Dean Roksandić.Nominalna vrijednost maraka je 1,70 eura za marku koja prikazuje Motovun iz zraka te 0,58 eura za marku s motovunskim glavnim trgom. Marke su otisnute u 25.000 primjeraka po motivu uarčićima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke moguse kupiti u poštanskimuredima ili onlinena internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisala jeTuristička zajednica Općine Motovun.

Motovun (Montona) – dragulj unutrašnjosti Istre

Iznad doline najduže istarske rijeke, rijeke Mirne (tal. Quieto), na 277 metara nadmorske visine smješten je najpoznatiji i najatraktivniji istarski srednjovjekovni gradić Motovun čija je prekrasna veduta okružena zelenilom i vinogradima jedan od najpoznatijih simbola istarske unutrašnjosti. Vizurom Motovuna, koji se prvi put u pisanim izvorima spominje 804., dominiraju moćne gradske zidine i 27 metara visok romaničko-gotički zvonik nazubljenoga kruništa iz 13. stoljeća. Šetnja po šarmantnim motovunskim kamenim ulicama i trgovima je kao šetnja kroz vrijeme. Naime, Motovun je grad prepun kulturnih obilježja iz raznih vladavina u kojima se našao tijekom povijesti, a osobito ga je obilježilo razdoblje vladavine Mletačke Republike o čemu najbolje svjedoči čak 13 kamenih mletačkih lavova koje možete naći diljem starogradske jezgre. Sveukupno se u starogradskoj jezgri Motovuna nalazi 26 zaštićenih spomenika kulture zbog čega kulturno-povijesna cjelina Motovuna ima status zaštićenoga kulturnog dobra i nalazi se na UNESCO-ovoj pristupnoj listi World Heritage.

Motovun je gradić nevjerojatno raznolike i slikovite povijesti. Ondje se rodio i stasao pionir glazbenog tiskarstva Andrea Antico, živio i radio izumitelj brodskog vijka Josef Ressel i djetinjstvo proveo Mario Andretti, jedan od najvećih svjetskih automobilističkih asova u povijesti. Motovun se iznimno ponosi lokalnom enogastronomijom – vrhunskim vinima sljubljenima s tradicionalnim istarskim jelima i specijalitetima sa svježim tartufima iz Motovunske šume, najvećega jedinstvenog nalazišta bijelog tartufa na svijetu. U Motovunskoj šumi je 1999. otkriven i najveći primjerak bijelog tartufa (lat. Tuber Magnatum Pico), najcjenjenijeg tartufa na svijetu, mase 1,31 kg, koji je upisan u Guinnessovu knjigu rekorda.

Na samom vrhu Motovuna nalazi se glavni motovunski trg koji ponosno nosi ime Trg Andrea Antico nazvan prema pioniru glazbenog tiskarstva rođenom u Motovunu krajem 15. stoljeća. Andrea Antico da Montona (Andrija Motovunjanin) bio je glazbeni nakladnik, tiskar, sastavljač antologija, intabulator i skladatelj koji je svoj veliki ugled izgradio u Rimu i Veneciji. U čast njegovim zaslugama, Motovun je ime svojega glavnog trga nadjenuo po njemu. Ime glasovitoga građanina Motovuna nosi i srednjovjekovna gradska tiskara “Antico”, smještena na istoimenom trgu, koja nudi unikatnu izradu autohtonog suvenira u tradicionalnoj tehnici ručnog tiskarstva na replici srednjovjekovnoga Gutenbergova stroja – preše – uz mogućnost vlastitog izbora motiva i popratnih osobnih poruka kako bi posjetitelji zauvijek ovjekovječili svoju uspomenu na dan proveden u Motovunu.

Glavni motovunski trg nalazi se u samom srcu starogradske jezgre Motovuna i obiluje draguljima graditeljske baštine. Posebno je impresivan zvonik iz 13. stoljeća smješten do župne crkve Svetog Stjepana Prvomučenika iz 17. stoljeća sagrađene prema nacrtima proslavljenoga venecijanskoga graditelja Andree Palladija. Na središnjem se gradskom trgu nalazi i romanička komunalna palača iz 13. stoljeća, najveća profana zgrada u Istri iz tog razdoblja, kao i nekadašnja palača obitelji Polesini iz 16. stoljeća, današnji boutique-hotel Kaštel. Ispod glavnog trga nalazi se velika cisterna, a sa svake strane trga su bunarska okna – jedno iz 15. stoljeća i jedno iz 14. stoljeća – na kojem se nalazi najstariji mletački lav u Motovunu iz 1332. godine. Glavni je trg i najljepša pozornica za većinu javnih događaja u Motovunu.

Dogodio se jedan požar na automobilu  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 14.50 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici, uslijed prenošenja topline sa ispušne grane motora na gorive dijelove došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 71-godišnjak.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 14.20 sati u mjestu Ferovac, policijski službenici su u prometu zatekli 53-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 44-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 19.25 sati u Požegi u Ulici Šeovački put, 44-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,95 promila upravljao neregistriranim traktorom, prešao je vozilom na suprotnu stranu kolnika i prednjim dijelom vozila udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljala 38-godišnjakinja.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 44-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na raskrižju ulica Lovre Matačića i Vilima Korajca.

POŽEGA - Tridesetak planinara HPD Gojzerica Požega rano ujutro u nedjelju 2.6.2024. godine, krenulo je autobusom iz Požege na izlet u Mađarsku. Vodič je bio Stjepan Lovrenčić, novopečeni vodič HPS-a koji je i osmislio ovaj zanimljivi izlet. Naši planinari su se autobusom dovezli sjeverno od Pečuha, na goru Mescek (Meček). To je gora, odnosno planinski masiv u južnoj Mađarskoj, površine oko 500 kvadratnih kilometara, koja se prostire oko 45 kilometara u smjeru zapad-istok i širine 10 do 15 km. Mecsek je većinom prekriven šumama, a na južnim nižim obroncima prostiru se prostrani vinogradi. Najviši vrh Mesceka je Zengö (682 mnv). Nakon dva i pol sata hodanja kroz lijepu šumu, planinari HPD Gojzerica Požega popeli su se na vrh Jakab-hegy (602 mnv), gdje su mogli uživati u prekrasnim pogledima s obližnjeg vidikovca Zsongorkö. Posebno su ih dojmile njegove čarobne i neobično crvenkasto smeđe stijene. U blizini spomenutog vrha nalaze se ostaci pavlinskog samostana Jakab-hegy iz 1225. godine, koji je kroz povijest nekoliko puta razrušen te obnovljen. Trenutno je konzerviran, a obližnja crkva je u potpunosti obnovljena. Nakon 16 km i oko 5,5 sati hodanja, planinari su stigli do TV tornja koji dominira iznad Pečuha. Spomenuti TV toranj nalazi se na vrhu Misina (535 mnv) na brdu Mescek, a sa svojih 197 mnv visine ponosno nosi titulu najviše građevine u Republici Mađarskoj. Uz pomoć lifta planinari su stigli do restorana na visini od 72 metra, iznad kojega se nalazi vidikovac na visini od 80 m. S vidikovca se pružaju prekrasni panoramski pogledi na Pečuh i  ostatak Panonske nizine. Vrijeme je bilo lijepo i sunčano, tako da je vidljivost bila odlična. Nakon razgledavanja i fotografiranja planinari su se uputili autobusom u Harkany, gdje su mogli ručati u jednom tradicionalno mađarskom restoranu. U Požegu su stigli u večernjim satima, umorni i zadovoljni te puni pozitivnih dojmova s željom za nove avanture. 

Do iduće zgode i nezgode!

Treba osnovati Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, bitno povećati izvjesnost kažnjavanja, uvesti mehanizme Mladi vozač i Privremena vozačka dozvola, poticati kupnju sigurnih vozila, propisati obvezu korištenja zimskih guma za sve te kružni tokovi trebaju postati prioritet, umjesto upitnih prometnih rješenja i projekata -

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Na hrvatskim cestama 2023. su poginule 274 osobe. Statistički, sa 71 poginulom osobom godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika – 75) hrvatske ceste bile su 58 posto pogibeljnije (realno 67 posto) od prosjeka EU-a (45) te je Hrvatska, već tradicionalno, bila među tri prometno-sigurnosno najlošije zemlje u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj i Bugarskoj).

Kad smo već očekivali da će se to loše stanje početi poboljšavati, kao hladan tu stiglo je MUP-ovo izvješće za prva četiri mjeseca 2024. Na našim je cestama bilo 12 posto više poginulih (65) i 21,7 posto više teško ozlijeđenih osoba nego u istom razdoblju 2023. No, bio je to tek uvod u loše ovogodišnje stanje, jer je u svibnju na našim cestama poginulo čak 27 osoba, gotovo dvostruko više od dosadašnjem mjesečnog prosjeka. Stoga je Hrvatska trenutačno vjerojatno prometno najnesigurnija zemlja EU-a.

Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. prije pet godina smo broj godišnje poginulih na cestama trebali spustiti na 213, a ove bismo godinu mogli završiti s više od 300! To pokazuje da se sustav prometne sigurnosti praktički raspao.

Ispunjenju postavljenog cilja pogodovalo je što je 0d 2011. nastao progresivan porast aktivne i pasivne sigurnosti automobila, najmanje dvostruko veći nego u razdoblju 2001. do 2010., a cestovnu infrastrukturu, dovršetkom mreže autocesta te izgradnjom/sanacijom državnih i županijskih cesta, poboljšali smo dvostruko više nego od uspostave Hrvatske dotada.

Neočekivana povoljna okolnost za ispunjenje cilja NPSCP-a bilo je masovno iseljavanje ih Hrvatske u proteklih deset godina, i to radno i vozački najaktivnijeg dijela stanovništva te prirodno odumiranje stanovništva. Došlo je do bitnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena te je bazu za izračun razmjerne smrtnosti na cestama trebalo korigirati za 10 posto naviše.

Brz obzira na povoljne okolnosti i velika očekivanja, NPSCP je ‘krahirao’. Glavni problem dosadašnje strategije je što su prioriteti pogrešno definirani te se išlo preširoko, forsiralo i ulagalo u nebitno te se “od šume se nije vidjelo drvo”.

Stvari su u osnovi jednostavne, ne treba nam “Nacionalni program…”, svrhovitost novoga pokazuje “uspjeh” dosadašnjeg i loš početak novog! Treba nam uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka.

Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka” inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto,

HR1, Dnevni ritam, 27. listopada 2023.
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

Nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju strategije koja osigurava najviše prometnih projekat i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.

To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za zdravlje stanovnika u 33 posto udjela kriv Covid-19. Za određene segmente u zdravstvu i mnoge pridružene poslovne subjekte nastao bi poslovni i financijski eldorado…

Nužno je sljedeće:

1. Utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa u sklopu Ministarstva prometa, koja bi bila odgovorna za funkcionalnost i sigurnost cestovnog prometa.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

3. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

4. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

5. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

6. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

7. Prometne projekte s visokoškolskim ustanovama financirati isključivo uz uvjet da 99 posto sredstava ostaje u njima, a 1 posto sveučilištu te da se koriste samo za djelatnike visokoškolskih ustanova (zaposlenike, honorarno angažirane i studente privatnim tvrtkama), izravne troškove izrade projekta te unapređenje znanstveno istraživačkog rada. Treba ukinuti još važeću praksu da 1 posto sredstava ide sveučilištu, samo 20 posto visokoškolskoj ustanovi, a 79 posto nositeljima projekta (!), što se često ugovaralo s privatnim tvrtkama, u vlasništvu ili povezane s…

Prilog:

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1979. – 1605 (“crni” rekord)
…
1990 . – 1360
1991. – 1020
1992. – 975
1993. – 855
1994. – 904
1995. – 800
1996. – 721
1997. – 714
1998. – 646
1999. – 662
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 275
2023. – 274