POŽEGA - Požeško-slavonska županija s ciljem poticanja mladih na bavljenje poljoprivredom nastavlja stipendirati sve učenike prvih razreda koji se obrazuju za poljoprivredno-prehrambena zanimanja. I ove školske godine svi učenici upisani u prve razrede trogodišnjih i četverogodišnjih programa srednje strukovne škole poljoprivredno-prehrambenih zanimanja na području Požeško-slavonske županije ostvaruju pravo na stipendiju u iznosu od 700,00 eura godišnje.

Požeško-slavonska županija poticajnu stipendiju provodi šestu godinu zaredom, a  u prethodnih pet školskih godina stipendirano je 292 učenika s ukupnim iznosom 196.176,76 eura.

- Ovom jedinstvenom stipendijom želimo pružiti dodatnu potporu našim mladima koji su se odlučili orijentirati poljoprivredi, a vjerujem i stvoriti poticaj kod generacija koje dolaze. Požeško-slavonska županija je tradicionalno poljoprivredni kraj i uz infrastrukturu u koju ulažemo, pri čemu je aktualna Odluka o sufinanciranju projekta Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u iznosu 10 milijuna eura, potrebni su nam mladi kvalificirani ljudi koji neće bježati od te strane gospodarstva, već će biti dionici razvoja moderne, a onda i konkurentne poljoprivrede županije – istaknula je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objave natječaja, odnosno od 10. rujna 2024. do 25. rujna 2024. godine.

Natječaj za dodjelu stipendija nalazi se ovdje.

POŽEGA - Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Požega tradicionalno dodjeljuje priznanje za gospodarstvenike "Zlatnu kunu" za tri kategorije: mali, srednji i veliki poduzetnik ili trgovačko društvo. Na svečanoj dodjeli u dvorani HGK Požega sve gospodarstvenike a posebno dobitnike nagrada pozdravili su i čestitali požeški gradonačelnik i saborski zastupnik dr. sc. Željko Glavić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, a kao domaćin i predsjednik HGK Požega Goran Šutalo, koji je skup i otvorio.

Prije dodjele nagrada tajnik HGK Županijske komore Požega Miro Del Vechio predstavio je stanje gospodarstva Požeško-slavonske županije. U 2023. gospodarstvo je ostvarilo blagi pad u odnosu na godinu prije. 1096 trgovačkih društva ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 816 milijuna eura što predstavlja blagi pad od 1,2 posto od odnosu na prethodnu godinu. Unatoč padu prihoda nastavljen je trend rasta dobiti te je dobit iznosila 49 milijuna eura. Također rasla je i prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u trgovačkim društvima te je u 2023. iznosila 847 eura. Blagi pad u 2023. zabilježila je i međunarodna razmjena (izvoz) no zato je za oko 8 posto rastao broj dolazaka i noćenja turista.  

Zlatnu plaketu za najuspješnije malo trgovačko društvo u 2023. godini dobila je tvrtka Cor d.o.o iz Požege koju je direktoru Dražanu Raštegorcu uručila gradonačelnica grada Pleternice Marija Šarić. 

Cor d.o.o. osnovan je 2010. u Požegi kao mikro tvrtka s pet zaposlenih. Tvrtka se bavi poslovima razminiranja, zaštite osoba i imovine, zaštite od požara i čišćenja i održavanja objekata. Iz mikro tvrtke u branši uspjeli su se razviti u stabilni konzorciji od tri tvrtke koje također bilježe zapažene poslovne rezultate. Trenutno imaju 20tak zaposlenih

U 2023. ostvarili su 3,8 milijuna eura prihoda s rastom od 43%, te 744 tisuće eura dobiti i rastom od 104%. Također i dalje su tvrtka s jednom od najvećih prosječnih plaća u Požeško-slavonskoj županiji s 2.384 eura. Ovo im je 4. Zlatna kuna.

Zlatnu plaketu za najuspješnije srednje trgovačko društvo u 2023. godini dobila je tvrtka Ceste Požega d.o.o. iz Požege a nagradu je primila direktorica Marina Šutalo koju je uručio požeški gradonačelnik Željko Glavić.

Trgovačko društvo Ceste Požega d.o.o. osnovano je 2016. godine dok je s intenzivnim radom započelo 2018. godine. Tvrtka se bavi s poslovima niskogradnje (rekonstrukcija cesta, izgradnja pločnika i parkirališta), usluge građevinskim strojevima, prijevozom rasutih tereta te recikliranjem građevinskog materijala. U 2022. godini otvorili su poslovnu jedinicu u Maloj Gorici kod Petrinja, pogon za proizvodnju betona koji i danas posluje uspješno.

U 2023. ostvarili su 6,7 milijuna prihoda što je rast u odnosu na godinu prije 112%, s 635 tisuća eura dobiti što predstavlja rast od čak 165%. Također rastao im je i broj zaposlenih na 40.

Zlatnu plaketu za najuspješnije veliko trgovačko društvo u 2023. godini dobila je tvrtka Color Emajl iz Požege koju je primio direktor Goran Šutalo a uručila ju je požeško-slavonska županica Antonija Jozić..

Tvrtka Color Emajl d.o.o. proizašla je iz obrta koji je 1984. osnovao Goran Šutalo. Bave se proizvodnjom samostojećih i ugradbenih kamina te dimovodnih elemenata. Color Emajl vodeći je europski proizvođač čeličnih bojenih dimovodnih elemenata i jedan od većih proizvođača čeličnih samostojećih i ugradbenih kamina više i srednje cjenovne razine. Preko 75% prihoda ostvaruju prodajom u inozemstvu plasmanom na tržište Europske unije, najvećim dijelom u Njemačku, Francusku, Skandinaviju, Austriju i Italiju

U 2023. ostvarili su preko 29 milijuna eura prihoda s 6,8 milijuna eura dobiti što u odnosu na godinu prije čini rast od 31%. Ovo im je 6. Zlatna kuna.

Na kraju se u ime dobitnika "Zlatne kune" zahvalio Goran Šutalo.

Dogodila su se dva požara  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 10. rujna 2024. oko 16 sati u mjestu Stari Brestorac, 43-godišnjak je u dvorištu benzinom polio i zapalio drva unatoč odredbama Odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenom donesene od strane Požeško-slavonske županije čime je počinio prekršaj iz Zakona o zaštiti od požara.

Ispitivanjem alkoholiziranosti kod njega je utvrđena i prisutnost alkohola u organizmu.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakon o zaštiti od požara.

U srijedu 11. rujna 2024. oko 5.50 sati u Požegi u Ulici Ante Starčevića, došlo je do samozapaljenja akumulatora na osobnom automobilu kojim je upravljao 45-godišnjak.

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 5.000,00 eura.

Protiv vlasnika psa slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - 

FOTO: Ilustracija

U utorak 10. rujna 2024. oko 14.35 sati u mjestu Požeška Koprivnica, 50-godišnjak je bez nadzora ostavio psa koji je izašao na ulicu i ugrizao 68-godišnjakinju.

Protiv vlasnika psa slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
 

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Slatine kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Prijevara“. Naime, osumnjičeni je tijekom listopada 2023. s odgovornom osobom trgovačkog društva iz Pleternice dogovorio isporuku artikala, te kao instrument plaćanja predao bjanko zadužnicu za koju je znao da je ista nenaplativa i da se trgovačko društvo neće moći naplatiti.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju od 7. do 9. rujna 2024., nepoznati počinitelj (ili više njih) je iz crkve na području Pakraca otuđio novac.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“ - 

FOTO: Ilustracija

U vremenu od 6. do 10. rujna 2024. u mjestu Trenkovo na Trgu Ante Starčevića, nepoznati počinitelj (ili više njih) je na dvorcu u vlasništvu Požeško-slavonske županije ispisao grafite. 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“.

Ovaj dvorac bio je već u "aferi grafiti" i proteklog mjeseca kada su bili ispisani nacistički grafiti na dvorcu za vrijeme održavanja Ribarskih večeri u Trenkovu. Vlasnik Dvorca baruna Trenka je Požeško-slavonska županija koja ima i pripremljen projekt obnove dvorca, ali realizacija projekta ne kreće već nekoliko godina.

POŽEGA - Na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega otvorena je izložba "Sto godina Hrvatskog lista - od Lista do Glasa (Slavonije)". Ova izložba obilježava veliku obljetnicu 100 godina osječkih novina koje vjerno oslikavaju svakodnevicu new samo Osijeka, već i ostalih slavonskih gradova između dva svjetska rata. a postavljena je povodom obilježavanja 100 godina Hrvatskog lista koji je počeo izlaziti 1920. godine. Kasnije je taj list preimenovan u Glas Slavonije i uspješno izlazi i danas.

Izložbu je postavio Muzej Slavonije u suradnji s Glasom Slavonije a na otvorenju izložbe o temi i Hrvatskom listu su govorile, ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, autorica izložbe dr. sc. Marina Vinaj, voditeljica knjižnice Muzeja Slavonije iz Osijeka i Dijana Klarić iz Gradske knjižnice Požega koja je pripremila Posebni dio izložbe koji prikazuje zbivanja i vijesti iz Požege u razdoblju od 1938. do 1940. godine.

- Nekako na prvu, čini se da izložba priča priču o prošlosti, no kad malo bolje razmisliš i kad ju gledaš sa strane, dobiješ osjećaj da ona itekako priča priču i o budućnosti. O budućnosti jednog medija koji je pred izumiranjem te bez obzira na njegovu silnu snagu koju ima, koju možete iščitavati gledajući ovu izložbu u smislu onoga što opisuje u trenutku nekoga vremena – rekla je ravnateljica Aleksandra Šutalo.

- Dolaze neka druga i drugačija vremena. Portali zamjenjuju olovni slog, informacija mora što prije stići do svog čitatelja, mobilne aplikacije pružaju neslućene mogućnosti, nostalgiji i sjećanjima usprkos. U riznicama muzeja i knjižnica, u prividu svevremenosti, ostaje sačuvana naša prošlost – valja ju ponekad ponovno iščitati. Uvezi novina u muzejima i knjižnicama čekaju svoje čitatelje na putu u prošlost, a izložbom će dio te prošlosti zaživjeti na ponovno otisnutim stranicama. Listate li novine široko ih rasprostirući uz prvu jutarnju kavu ili pak zadubljeni u ekran pametnog telefona, valja zaključiti, život grada zrcali se u novinama, kako nekada, tako I - danas – istakla je autorica izložbe, dr. sc. Marina Vinaj.

 - Hrvatski list sadržavao rubriku koja se zvala Širom Slavonije, a u toj rubrici su se nalazile vijesti iz ostalih gradova, uključujući i Požegu. Upravo je ta rubrika povezala Hrvatski list, Muzej Slavonije Osijek i Gradsku knjižnicu Požega u jednu predivnu suradnju. Dobila sam tu čast i privilegiju, užitak, iščitavati vijesti iz Požege objavljene u Hrvatskom listu. Profesorica mi je tu zaista puno pomogla i sugerirala da se skoncentriram na brojeve u kojima se nalazi najveći broj vijesti iz Požege. Tako da sam iščitavala vijesti iz 1938., 39., 40. i jednog dijela 1941. godine. Naime, u kolovozu 1939. godine utemeljena je Banovina Hrvatska, taj događaj je u ljudima proizveo domoljubni ushit, pojedinci i društva su počeli puno aktivnije djelovati nego što je to bilo prije. Posljedično tome, tada je bio povećan broj vijesti – ispričala je Dijana Klarić.

Procijene su da je u sektoru građevine iz Hrvatske otišlo čak 60 tisuća ljudi, a u isti sektor došlo je 80 tisuća stranih radnika. Dakle, prema brojkama Hrvatska ima 20 tisuća više ljudi nego prije odlaska domaće rane snage. Ipak, nije sve tako bajno. Brojke nam idu u prilog, no nedostaje kvalificiranih ljudi. Upravo na tu temu progovorio je Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva, koji nam je pojasnio koliko je ovaj problem zapravo velik za ovaj sektor, ali i otkrio kako se građevinari trebaju nositi s pronalaskom radnika i kako im treba pristupiti kako bi se oni zadržali.

„Ne bih rekao da je građevina na koljenima, unatoč izazovnoj situaciji s radnom snagom. Iako izazovi s pronalaženjem iskusnih i kvalitetnih radnika zaista postoje, zapravo bih rekao da je ovo najpovoljnije razdoblje za građevinu još od 2007. godine. Pritom mislim na količinu i veličinu projekata te na mogućnosti ugovaranja značajnih poslova. Trenutno se projekti odvijaju na više "frontova", što je odlično za sektor jer mu osigurava diversifikaciju i veću stabilnost. Mnogo je aktivnosti na obnovi i sanaciji, posebno u Zagrebu, Petrinji i Sisku zbog potresa, a raste i broj energetskih obnova financiranih iz EU fondova. Također, puno se ulaže u infrastrukturu, a unatoč višim cijenama prodajnih kvadrata, stanogradnja je i dalje aktivna. U razdoblju od siječnja do kraja lipnja ove godine izdano je 2,9% više građevinskih dozvola u usporedbi s istim razdobljem lani. Rast je minimalan, ali s obzirom na okolnosti, značajan. Nedostatak kvalitetne radne snage predstavlja najveći izazov za sve građevinske kompanije, ali moramo proći tranziciju sličnu onoj kroz koju je Njemačka prošla 80-ih i 90-ih godina, kada su i naši roditelji odlazili raditi u Njemačku, kao što danas stranci dolaze raditi k nama. Ključno je raditi na integraciji i edukaciji tih zaposlenika, što je nužan, ali i prilično skup proces“, govori nam Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor u DOMinvest grupi.

Pronalaženje kvalitetnog radnika danas je izuzetno izazovno, a pritom se ne misli samo na radnu snagu na gradilištu, već i na visoko obrazovane stručnjake, inženjere i arhitekte. Trenutno je vrijeme kada poslodavci moraju dokazivati da su upravo oni pravo radno mjesto za svakog zaposlenika kako bi ih privukli. Iako Saša Perko to vidi kao prednost, pojedine građevinske firme suočavaju se s mnogim poteškoćama u tom pogledu. Današnji zaposlenici ne fokusiraju se samo na plaću i financijske uvjete; iako su im oni vrlo važni, oni čine tek 50% kriterija koje razmatraju pri zapošljavanju. S dolaskom novih generacija, sve se više stavlja naglasak na razvoj i edukaciju kao ključne kriterije pri odabiru posla. Dugoročno, to je izvrsno za održivost industrije.

„Uvjeti koje radnici postavljaju raznoliki su. Oni uglavnom ovise o razini stručne spreme. Radnici na gradilištu obično donose odluke na temelju visine plaće, ali i dodatnih pogodnosti kao što su osiguran smještaj, plaćena prehrana, pokriveni troškovi prijevoza, riješene radne dozvole, plaćeni godišnji odmor i slično. Zaposlenici s višom stručnom spremom, osim financijskih uvjeta, cijene i organizacijsku kulturu, mogućnosti za edukaciju i napredak, fleksibilno radno vrijeme te dodatne pogodnosti poput bonusa, prigodnih nagrada, teambuildinga, službenog vozila, pokrivenih troškova goriva, mobitela i laptopa na korištenje. Oni također procjenjuju koliko im radno okruženje omogućava brzi napredak i kako organizacija može pozitivno utjecati na njihov karijerni razvoj. Naravno, financijski uvjeti igraju značajnu ulogu, a s porastom broja projekata i poslova, raste i potražnja za kvalitetnim radnicima, kojih je ipak ograničen broj“, objašnjava nam Perko.

Zapravo sve se promijenilo u odnosu na vrijeme kada su poslodavci govorili "ako nećeš ti, ima tko hoće". Iako je sada izazovnije pronaći kvalitetnog zaposlenika, takvi poslodavci više neće moći opstati, jer s takvim načinom razmišljanja jednostavno neće preživjeti. Ključ uspjeha leži u tome da svi unutar organizacije djeluju kao tim. Danas se često kaže da je "doba zaposlenika" i da oni postavljaju uvjete. Na kraju krajeva, oni su ti koji obavljaju posao i prirodno je da imaju pravo postavljati uvjete.

„Rekao bih da je jednako teško pronaći radnike u svim područjima. Ako bih ipak morao nešto izdvojiti, onda su to keramičari i instalateri. Ono što je zaista izazovno je pronaći stručnog, radišnog i pouzdanog radnika. Situacija je takva da svaka tvrtka čuva svoje kvalitetne radnike kao "kap vode na dlanu" jer su im iznimno vrijedni i korisni. U slučaju majstora na gradilištu, situacija je drugačija nego kod inženjera. Inženjeri se brže zasite projekata ili poslova kod poslodavaca koji ne napreduju progresivno, bilo u organizacijskom smislu, u smislu inženjerskog razvoja ili po veličini projekata. Njih motiviraju novi izazovi, veća gradilišta i različita iskustva. S druge strane, majstori na gradilištu motivirani su poštovanjem prema njihovom radu, osjećajem da su cijenjeni te sigurnošću da rade u tvrtki koja je stabilna i osigurava stabilna financijska primanja“, objašnjava nam direktor iz DOM invest grupe.

Kada bi trebali sažeti što je to „dobar radnik“ mogli bismo reći da se to sastoji od dva ključna elementa: usklađenosti s vrijednostima tvrtke i doprinosa vještinama koje su poslodavcu bitne, kao što su znanje, iskustvo, stručnost, komunikacija, efikasnost i slično. Takav radnik mora, prije svega, dijeliti i njegovati iste vrijednosti koje organizacija njeguje. Važno je da se radnik pridržava dogovora bez iznimki, preuzima odgovornost za svoje postupke i odluke, priznaje grešku kada se dogodi, ispravlja je i uči iz nje, bez traženja krivca. S druge strane, ako je, primjerice, na poziciji poslovođe na gradilištu, mora imati vještine vođenja ljudi, organizacije posla, kontrole kvalitete obavljenog rada, kao i komunikacijske i pregovaračke vještine. Ako posjeduje te vještine, ili barem one ključne, i uz to isporučuje rezultate koji se od njega očekuju, to znači da je on dobar radnik, smatra se u sektoru građevine.

Duljina edukacije novih radnika vrlo je individualna i ovisi o njihovom predznanju, ali i motivaciji. Ako se radi o radnicima bez ikakvog predznanja i iskustva u graditeljstvu, ali s velikom motivacijom za učenje, njihova edukacija traje od godinu do dvije dok ne postanu dovoljno samostalni da im nije potrebno stalno davati upute. No, da postanu potpuno profitabilni za kompaniju, vjerojatno će im trebati tri do pet godina. Motivacija za učenje i usvajanje novih vještina izuzetno je važna, a brzina učenja ključna. To je posebno važno u današnjem svijetu, gdje se tehnologija razvija nevjerojatnom brzinom.

„Kada govorimo o plaćama građevinskih radnika, rekao bih da se njihove plaće kreću između 1.500 i 1.800 € mjesečno. Ako se radi na projektu s kratkim rokovima i potrebom za prekovremenim radom, te se plaće mogu značajno povećati. Građevinski radnici najčešće se plaćaju po satnici. U Zagrebu satnice variraju od oko 7 €/h za pomoćne radnike do 12 €/h za visoko kvalificirane radnike koji obavljaju najzahtjevnije i tehnički najkompleksnije poslove. Danas su plaće radnika na gradilištu konačno u skladu s težinom i zahtjevnošću njihovog posla“, ističe Saša Perko koji smatra da se težina rada na gradilištu često podcjenjuje.

Dakle zaključak bi bio da hrvatska građevina nije baš „na koljenima“ po ovom pitanju, no svakako bi trebalo učiniti dosta stvari da se situacija popravi jer su ovo postali iznimno teški uvjeti za cijeli sektor. Možda bi se trebala izjednačiti ponuda i potražnja kako bi se trenutni kapaciteti građevinskih firmi uskladili s količinom posla, ili povećati broj i kvalitetu kvalificirane radne snage. Bilo bi dobro i da se ubrza korištenje napredne tehnologije jer poražavajući je podatak da je produktivnost u građevinarstvu trenutno na razini iz 1995. godine, dok je, primjerice, u industriji porasla za 80%. To je rezultat smjene radne snage u posljednjih desetak godina i vrlo spore prilagodbe tehnologije. Možda se to u budućnosti promijeni dolaskom mlađih generacija na rukovodeće pozicije te da će napokon i ovaj sektor dostići druge industrije u tehnološkoj razvijenosti.