Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pokupskog kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Prijevara“.

Naime, osumnjičeni je krajem ožujka 2024. sa 70-godišnjakom s područja Požege putem oglasa na društvenoj mreži dogovorio prodaju osobnog automobila, a nakon što mu je uplaćen predujam više se nije javljao niti isporučio vozilo.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  - 

FOTO: Ilustracija

U srijedu 2. listopada 2024. u 14.40 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na parkiralištu, 51-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te udarila zadnjim lijevim bočnim dijelom vozila u zadnji lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljala 57-godišnjakinja.

51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Stanje u sigurnosti cestovnog prometa blago se poboljšava, ali i dalje raste broj nesreća (5 posto) i ozlijeđenih u prometnim nesrećama (2 posto)  -

Premda je prosječna starost hrvatskih vozila na našim cestama porasla na 14,8 godina, to znači da su prosječno proizvedena 2009., dok su u prošloj godini bila prosječno iz 2008. godine.

Veća aktivna i pasivna sigurnost vozila, posebice ljeti kad se zbog turističkog prilijeva bitno smanjenje prosječna starost vozila na hrvatskim cestama, doprinijele su smanjenju broja poginulih na našim cestama u devet mjeseci 2024., u usporedbi s istim razdobljem lani, sa 195 na 182, ali i povećanju broja ozlijeđenih osoba, uz povećan broj prometnih nesreća.

Hrvatska je po sigurnosti cestovnog prometa i dalje pri dnu Europske unije, na 24. mjestu među 27 zemalja članica (gore su jedino Bugarska, Rumunjska i Latvija).

Kako bi se stanje poboljšalo nužne su sljedeće mjere:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

3. Poticati kupnju i vožnju novih sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju starih nesigurnih vozila:
– za nova vozila s pet zvjezdica po sustavu Euro-NCAP ukinuti trošarinu (PPMV) i godišnji porez (do 10 godina starosti) te uvesti bonus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu od 25 posto.
– za vozila starija od 10 godina uvesti malus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu, 50 posto s motorom snage od 85 kW (116 KS) i 100 posto s motorom snage od 110 kW (150 KS) i stražnjim pogonom.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 4. listopada 2024. dvije nove marke iz dugogodišnje serije prigodnih maraka „Lokomotive“ koja izlazi svake parne godine. Riječ je o seriji maraka uvedenoj 2008. u Program izdavanja prigodnih maraka, a ove su godine motivi električne lokomotive serije HŽ 1061 / JŽ 362 i serije HŽ 1141 / JŽ 441. Autorica maraka je samoborska dizajnerica Ariana Noršić koja je marke oblikovala prema crtežima samoborske akademske slikarice Maje Cipek. Nominalna vrijednost svake marke je 0,96 eura i otisnute su u 25.000 primjeraka po motivu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 6 maraka, a izdanje prati prigodna omotnica prvog dana (FDC). Svoj primjerak lokomotiva možete nabaviti od 4. listopada u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini www.epostshop.hr.

Tekst pratećeg letka uz prigodne poštanske marke napisaoje dr. sc. Josip Kajinić, zn. sur., kustos u Hrvatskom željezničkom muzeju.

Lokomotive (električne) serije HŽ 1061 / JŽ 362

Najstarija elektrificirana pruga u Republici Hrvatskoj puštena je u promet 1936. između Šapjana i Rijeke. Sve do 2013. pruga je imala napon 3 kV, koji se u drugoj polovini 20. stoljeća koristio i na pruzi od Zagreba do Rijeke sve dok nije zamijenjen naponom 25 kV i 50 Hz izmjenične struje od Zagreba do Karlovca 1986., zatim do Moravica 1987. te na kraju do Rijeke 2012. godine. U tom razdoblju najdublji trag ostavile su lokomotive serije JŽ 362, odnosno, od osamostaljenja Republike Hrvatske, HŽ 1061. Navedene lokomotive građene su od 1960. do 1969. kao zamjena za seriju JŽ 361, a s namjenom vuče putničkih i teretnih vlakova na elektrificiranim brdskim prugama. Proizvedene su u talijanskoj tvornici Ansaldo u Genovi u ukupno 50 primjeraka s dvije podserije.

Prva podserija proizvodila se od 1960. do 1964. pod brojevima 001 do 040, a druga od 1968. do 1969. pod brojevima 101 do 110. Prva podserija poslije je rekonstruirana u tvornici Ansaldo, dok je rekonstrukciju druge vodio TŽV „Gredelj“. Karakteristika ove lokomotive bile su tri pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾBoʾ sa šest vučnih motora s po 3150 kW satne i 2640 kW trajne snage motora, koji su mogli postići najveću dopuštenu brzinu 120 km/h. Masa lokomotive u prvoj podseriji bila je 112 t, dok je u drugoj iznosila 116 t. Duljina preko odbojnika prve podserije iznosila je 18,4 m, dok je u drugoj iznosila 19,44 m. Lokomotiva je imala mogućnost vuče, i grijanja, do 42 dvoosovinska vagona ili 21 četveroosovinski vagon.

S osamostaljenjem Republike Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 32 lokomotive kojima je serija preimenovana u HŽ 1061, dok ih je do kraja uporabe preostalo ukupno 22. U izvornoj izvedbi bojene su žutom bojom zbog čega su, uz nadimak „Talijan“, bile poznate i pod nazivom „žutka“. Pod upravom Hrvatskih željeznica poslije su obojene plavom bojom, no stari nadimak im je ostao.

Lokomotive (električne) serije HŽ 1141 / JŽ 441

S uvođenjem električnog napona snage 25 kV i 50 Hz izmjenične struje krajem 1960-ih godina na hrvatskim prugama uvedena su električna vučna vozila za navedeni napon pri čemu su svakako najdublji trag ostavile lokomotive serije JŽ 441, odnosno HŽ 1141 koje su u uporabi više od pola stoljeća. Prve lokomotive ove serije vozile su na relaciji Metković – Ploče otvorenoj 1969. i Dobova – Zagreb – Beograd elektrificiranoj 1970., a zatim i Zagreb – Sisak – Novska 1972. te Zagreb – Koprivnica 1981. godine. S izmjenama napona 3 kV na 25 kV i 50 Hz uvedene su u promet i na prugama Zagreb – Karlovac 1986., Karlovac – Moravice 1987. te, u konačnici, i Moravice – Rijeka 2012. te Rijeka – Šapjane 2013. godine. Time je cjelokupna mreža elektrificiranih pruga u Hrvatskoj dobila isti napon. Lokomotive HŽ 1141 / JŽ 441 prvi su put sagrađene 1967. godine. Proizvela ih je tvrtka Traktion-Uniona nastala suradnjom švedske tvornice ASEA, švicarskog Secherona i austrijskog Elin-Uniona. S njihovom licencijom jednu godinu poslije s kooperantima je proizvodnju nastavila zagrebačka tvornica Rade Končar. U ukupno 7 podserija proizvedeno je od 1967. do 1985. godine 285 primjeraka od čega 96 za hrvatsku željezničku upravu, dok su ostale raspodijeljene po drugim jugoslavenskim republikama, uz iznimku Slovenije, te su prodane Rumunjskoj i Turskoj.

Glavne karakteristike ove lokomotive bile su dvije pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾ s četiri vučna motora s po 34080 kW satne te 3860 kW trajne snage motora, koji su mogli postići brzinu 120 km/h, a podserije lokomotiva nakon 1976. mogle su postići brzinu do 140 km/h. Masa lokomotive kretala se od 78 t do 82 t, dok im je duljina iznosila 18,4 m. Snaga vuče i grijanja iznosila je do 35 dvoosovinskih ili 17 četveroosovinskih vagona.

S osamostaljenjem Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 93 lokomotive preimenovane u HŽ 1161. U izvornoj izvedbi lokomotive su bojene narančastom, a poslije plavom te crvenom bojom, a poznate su pod nazivom „ASEA“.

POŽEGA - Svjetski dan osmijeha (World smile day) obilježava se svake godine početkom listopada. Dan je to posvećen osmijehu, radosti, veselju i pozitivnoj energiji.

Davne 1963. umjetnik Harvey Ross Ball stvorio je prvog "smileya"- žutu ikonicu koja je postala sinonim za dobro raspoloženje. Njemu u čast obilježava se ovaj dan u cijelom svijetu. 

Učenici 1.a razreda i teacher Jasmina ugostili su stomatologinju Mihaelu Žakulu Skrčević i asistenticu Sanju Vukojević koje su im priredile poučnu radionicu o zdravlju i higijeni zubi te zdravoj prehrani, a zatim su s učenicima odigrale zabavan kviz. Podijelile su prigodne poklone i voće. Učenici su darivali i svoje prijatelje iz posebnih odjela s vrećicom iznenađenja tako da i oni budu veseli ovaj dan. Gost Klaun s njima je  mjerio duljinu osmijeha, igrao igre s balonima i pričao viceve. 

Za kraj prvašići poručuju "Nasmiješi se svima oko sebe!"

U vojničku službu u trajanju od dvije godine prima se 200 kandidata za vojnika/mornara i do pet kandidata za ponovni prijam na dočasničku dužnost s početkom službe 1. studenog 2024. godine  -

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 2. listopada 2024. godine javni natječaj za ugovorni prijam 200 vojnika/mornara i do pet dočasnika u djelatnu vojnu službu s početkom službe 1. studenog 2024. godine.

Prijam kandidata provest će se sukladno iskazanim potrebama prema mjestu službe: Benkovac, Bjelovar, Brijuni, Divulje, Gašinci (zdravstvena struka), Golubić, Gospić,  Karlovac, Knin, Lučko, Našice, Petrinja, Podvornica, Požega-Papuk, Pula, Orebić (Pelješac), Split, Trbounje, Varaždin, Velika Buna, Velika Gorica, Zemunik Donji i Zagreb.

Probni rad ugovornih vojnika/mornara traje šest mjeseci.

Na javni natječaj mogu se javiti osobe oba spola, a kandidati trebaju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske, koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona o službi u Oružanim snagama RH.

Kandidati za vojnike/mornare trebaju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona.

Posebni uvjeti za prijam vojnika/mornara propisani člankom 36. Zakona su:

-       najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje

-       najviše navršenih 30 godina života do kraja 2024. godine

-       uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. 

U vojničku službu mogu se primiti i vojnici/mornari kojima je služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu ako nisu stariji od 40 godina i koji, uz prethodno navedene uvjete, trebaju ispunjavati i uvjete propisane člankom 34.b Zakona i uvjete propisane točkom 3. Odluke o uvjetima i postupku sklapanja ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme (Narodne novine, br. 91/18).

Na dočasničku dužnost mogu se primiti kandidati koji ispunjavaju uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona i kojima je služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, ako nisu stariji od 40 godina i koji uz prethodno navedene uvjete moraju ispunjavati i uvjete propisane člankom 34.b Zakona. Kandidati za ponovni prijam na dočasničku dužnost raspoređuju se na dužnost u Oružane snage RH  u skladu s osobnim činom i stečenom vojno-stručnom specijalnosti.

Mjesto službe za ponovni prijam na dočasničku dužnost je teritorij Republike Hrvatske.

Uz prijavu na natječaj, kandidati su dužni priložiti: presliku osobne iskaznice, rodni list, svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju i uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak, koje ne smije biti starije od šest mjeseci.  

Kandidati koji ne podnesu pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjavaju uvjete iz natječaja, neće biti smatrani kandidatom prijavljenim na natječaj.

Prije prijma u službu u Oružane snage Republike Hrvatske kandidati će proći odabirni postupak tijekom kojeg će oni koji nisu ispunili uvjete biti isključeni iz postupka na temelju službenih podataka iz vojne evidencije, rezultata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu službu.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, nakon objave natječaja u Narodnim novinama, najkasnije do 12. listopada 2024.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u Područnim odjelima za poslove obrane i Područnim odsjecima za poslove obrane.

Više informacija o natječaju možete pronaći na: https://www.morh.hr/javni-natjecaj-za-prijam-vojnika-mornara-i-docasnika-u-djelatnu-vojnu-sluzbu-2/

Svaki doprinos u prevenciji nasilja puno je bitniji od otklanjanja posljedica koje nastaju samim nasiljem -

FOTO: PU požeško-slavonska

U utorak 1. listopada 2024. u prostorijama Hrvatskog ženskog društva Pleternica, kroz projekt Dnevni boravak za starije osobe kojeg provodi Hrvatsko žensko društvo Pleternica u partnerstvu s gradom Pleternica i Maticom umirovljenika Pleternica, povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba organizirana je edukacija starijih osoba pod nazivom „Osvješćivanje javnosti o nužnosti borbe protiv nasilja nad starijim osobama“. 

U okviru toga, policijski službenici Miro Miličević i Josip Treger su održali i predavanje  „Prevencija nasilja nad starijim osobama“ tijekom kojeg su istaknuli nekoliko bitnih poruka, a posebno su naglasili da nasilje nije privatna stvar niti je problem pojedinca, već je ono širi društveni problem koje obvezuje svakog da na primjeren način reagira i pokuša ga spriječiti, zaustaviti i prijaviti, kao i to, da do nasilja nerijetko dolazi zlouporabom moći u odnosima koji se ne temelje na jednakosti.

Budući da nasilje ostavlja brojne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje i socijalni život osobe koja ga je proživjela zaključeno je da je svaki doprinos u prevenciji nasilja puno bitniji od otklanjanja posljedica koje nastaju samim nasiljem.

U drugoj temi  „Prevencija kaznenih djela na štetu osoba starije životne dobi - savjeti o samo zaštitnom ponašanju“ nazočni su upoznati s novim oblicima prijevara, koje su najčešće usmjerene prema građanima starije životne dobi. Također su pozvani na povećani oprez budući da prevaranti u počinjenju kaznenih djela najčešće koriste situacije u kojima ciljano ostvaruju kontakte s osobama starije životne dobi, a posebice koriste situacije u kojima takve osobe same stanuju ili na različite načine koriste njihovu dobronamjernost, neupućenost ili nepažnju.

Na kraju svim sudionicima je skrenuta pozornost da ukoliko posumnjaju u osobe koje im dolaze, a posebice ako su oštećeni kaznenim djelom odmah obavijeste policiju na broj 192 ili se obrate najbližoj policijskoj postaji.

Hrvatska je još jednom obilježila Europski dan filantropije i zakladništva. Naime, svakog 1. listopada obilježava se Europski dan filantropije i zakladništva diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, i to u sklopu Tjedna filantropije.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društvau suradnji s Europskom zakladom za filantropiju i društveni razvoj kao koordinatoricom Hrvatskog foruma zaklada ZaDobro.BIT!, po deveti put se uključila u obilježavanje Europskog dana filantropije i zakladništva, i to tijekom Tjedna filantropije, koji je održan u razdoblju od 23. rujna do 1. listopada 2024. godine.

Članice Hrvatskog foruma zaklada ZaDobroBIT!, organizirale su ovim povodom brojne aktivnosti kojima je cilj bio motivirati što veći broj građana da svojim vlastitim angažmanom doprinesu daljnjem razvoju filantropije u Hrvatskoj.

FILANTROPIJA U ZAJEDNICI bila je središnja tema obilježavanja Tjedna filantropije kojom se potiče angažman kreatora promjena u lokalnoj zajednici s naglaskom na podršku potrebitima, ali i stvaranju ozračja dobrote i povezanosti stanovnika lokalnih zajednica. Središnje obilježavanje održano je 30.9. i 1.10. na dvije zadarske lokacije: u IMPACT centru - Europskom centru međusektorske suradnje za održivi razvoj te u Klaustaru Samostana sv. Frane.

Osim predstavnika osam gradova iz tri županije i deset srednjih škola, u radni dio obilježavanja uključili su se i mladi te osobe treće životne dobi koji kao kreatori pozitivnih promjena u svojim zajednicama osmišljavaju modele uključivanja građana u potrebne promjene te pokreću inicijative i aktivnosti kojima se doprinosi ostvarenju lokalnih potencijala samoodrživosti te kulture davanja u općekorisne svrhe u uključenim gradovima.

Horizontalnom temom Building Trust, Connecting Communities, međunarodni filantropski sektor naglašava svoj važan utjecaj, zajednice koje osnažuje i inovacije kojima teži. #October1Europe dan je za prepoznavanje važnosti utjecaja zaklada u Europi i svijetu te njihove nezaobilazne uloge u poticanju i podržavanju inicijativa, inovacija, ali i dugoročnih programa kojima se gradi povjerenje i ulaže u društveni razvoj kroz kulturu, djelovanje mladih, zaštitu prirode i okoliša, socijalnu skrb, obrazovanje, prevenciju zdravlja, promociju i zaštitu ljudskih prava te razvoj modernih, zelenih i uključivih lokalnih zajednica.

Obilježavanjem ovogodišnjeg Europskog dana filantropije i zakladništva dokazali smo da kao zajednica kojoj pripadamo i u kojoj živimo može postati još bolja povezivanjem svih koji žele doprinijeti pozitivnim promjenama. Svatko od nas može biti kreator pozitivnih promjena, a zajedničkim radom možemo postići velike stvari i stvoriti bolje, održivije, prosperitetnije i sretnije zajednice.

FOTO: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

POŽEGA - "Povratak u Zlatnu dolinu" književna je manifestacija koju je Gradska knjižnica Požega osmislila i pokrenula 2022. godine s ciljem revitalizacije života i djela dječje književnice Zlate Kolarić-Kišur, ali i s ciljem popularizacije dječje dramske književnosti raspisivanjem književnog natječaja za dječji igrokaz na nacionalnoj razini, nadahnut stvaralaštvom te omiljene dječje autorice.

Na raspisani ovogodišnji natječaj, kojem je tema bila sreća, javilo se 5 književnika s 5 igrokaza. Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva u sastavu Sanje Nikčević (teatrologinje i književne kritičarke), Kornelije Marks (odgajateljice i voditeljice Male škole kazališta, Gradsko kazalište Požega) i Dijane Klarić (voditeljice projekta, Gradska knjižnica Požega) autorica je najuspješnijeg rada Anita Rašić koja je za ovu prigodu napisala igrokaz Uspješni i (ne)sretni.

Osim natječaja, manifestacija podrazumijeva i uprizorenje pobjedničkog igrokaza koje će izvesti Mala škola kazališta Gradskog kazališta Požega 29. listopada u Gradskom kazalištu Požega u prigodi obilježavanja 130. obljetnice rođenja Zlate Kolarić-Kišur, kad će i prigodnom izložbom u Gradskoj knjižnici Požega biti predstavljen i jedan dio njezine vrijedne ostavštine. Manifestacija se sufinancira kao javna potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

POŽEGA / FERIČANCI - Prema planu i programu rada planinari HPD "Sokolovac" Požega proteklog vikenda bili su gosti planinarskih prijatelja iz HPD "Sokol" iz Feričanaca. Navedeno planinarsko društvo već tradicionalno organizira planinarski pohod odnosno manifestaciju "Kroz vinograde i šume" već 33. godinu za redom. Planinarska ekipa u jutarnjim satima okupila se kod "Ćire" te usprkos lošemu vremenu krenula put Feričanaca. Nakon okupljanja ispred mjesne Škole za sve sudionike pohoda bio je organiziran planinarski doručak i piće dobrodošlice.

Nakon pozdravnih riječi domaćina krenulo se put najljepših predjela vinograda i šuma koja se nalaze na Krndiji. Iako je kiša neumorno padala te stvarala blato planinari su uspjeli uspješno odraditi planiranu stazu te ukrasti dašak jeseni kroz svoje fotoaparate te uživati na friškom zraku. Prilikom povratka sve okupljene je očekivao tradicionalni grah pripremljen po posebnoj recepturi te vinska kapljica koja je razgalila dušu svih sudionika nakon čeka je i potekla pjesma. Na pohod se odazvalo desetak društava iz Slavonije s ukupno 90-ak planinara. Koordinator izleta ispred Društva je bio Antun Kruno Bilić.