VELIKI INTERES MLADIH ZA RAD UZ NAKNADU OD 1600 KUNA - 

KONAČNO SMO DOBILI PRILIKU DA STEKNEMO ISKUSTVO

JER BEZ NJEGA NAS NITKO NIJE HTIO ZAPOSLITI -

POŽEGA - Iako je odluka Vlade da se mladim ljudima omogući da za mjesečni iznos od 1.600 kuna odrade pripravnički staž te nakon toga polože stručni ispit uglavnom naišla na kritike zbog male naknade, praksa je pokazala da je većina onih koji su ispunjavali uvjete da se prijave za takav rad to i napravila. Nastala je prava navala na ustanove i tvrtke gdje se moglo obaviti Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

U Požeško–slavonskoj županiji tijekom prošle godine takav oblik rada koristilo je 347 osoba, a trenutno ih je oko 140. – Velika je navala i na županijsku upravu. Stalno nam dolaze molbe i to različitih struka. Stalno imamo maksimalan broj, odnosno onoliko koliko imamo mjesta u uredima i mentora, a čak neke šaljemo i po općinama u kojima nitko od zaposlenih ne može biti mentor pa im netko bude iz naše uprave – ističe Marijan Aladrović, župan Požeško–slavonske županije u čijoj upravi pripravnički odrađuje 11 osoba. 

U gradskoj upravi Požege gdje je zaposleno 36 djelatnika primili su čak 28 mladih ljudi, maksimalan broj. Naime svi koji mogu biti mentori to su i postali, a svaki od njih ima maksimalan broj  'učenika' – dvoje.

Među njima su i dvije sestre i brat Hrčka iz Čaglina. Andreja (28) je dipl. ing. prometa, njezina godinu dana mlađa sestra Mirka dipl. inž. poljoprivrede, a 25-godišnji Mario dipl. inž. elektrotehnike.

 - Našim roditeljima je bilo jako teško nas školovati jer je samo tata zaposlen u Hrvatskim željeznicama. Svi smo kod kuće još radili poljoprivredu, uglavnom smo se bavili uzgojem krastavaca i paprike kako bi mi mogli studirati. Tata nam je uvijek govorio da je rad na zemlji mukotrpan te da se mi školujemo kako bi nam bilo lakše. A evo sada smo završili školu, ali nikako da nađemo posao – kazala je Mirka koja je diplomirala prije dvije i pol godine i u tom vremenu poslala više od stotinu zamolbi za posao. U međuvremenu je radila i na moru u sezoni kao prodavačica u butiku.

Mario koji je prva generacija koja je završila elektrotehniku po „bolonji“ i koji je sve položio u roku nije uspio do sada naći posao ni u struci ni van struke. – Većina me pitala za radno iskustvo, a ja ga nemam gdje steći jer se zapošljavaju samo s iskustvom – kaže Mario.

Sestre i brat Hrčka zbog toga su jako zahvalni gradskoj upravi Požege i njezinom gradonačelniku što su dobili priliku da barem odrade pripravnički staž te polože stručni ispit. – Ne predajemo se ogorčenju i beznađu i vjerujemo da će se situacija promijeniti i da ćemo moći pokazati svoje znanje i kvalifikacije. Očekujemo da ćemo nakon položenog stručnog ispita te stjecanja određenog iskustva imati više sreće u pronalasku posla. Barem netko od nas – poručuju Hrčke.

Požeški gradonačelnik Zdravko Ronko ističe da mladi ljudi koji su u sebe uložili puno, a još više njihovi roditelji i društvo zaslužuju barem da nakon završenog studija dobiju mogućnost stručnog osposobljavanja. – Barem da održavaju bistrinu uma, osvježavaju znanje, zadržavaju radne navike, dalje se obrazuju, stječu iskustva što je itekako važno u njihovom daljnjem razvoju kad će trebati preuzeti odgovornost za grad i domovinu. Nije lako ni nama, posebno mentorima ali svjesni da su ti krasni mladi ljudi naša budućnost ni jednom zaposleniku nikakva žrtva nije teška iako to rade bez naknade – istaknuo je Ronko.  (a.t.)

DNEVNI BORAVAK I POMOĆ U KUĆI POŽEGA, JAKŠIĆ BRESTOVAC - 

POŽEGA – Korisnici Dnevnog boravka i pomoći u kući za grad Požegu, općine Jakšić i Brestovac na Valentinovo su građanima Požege darivali srce i slatkiše.

 - Naši korisnici su to sami izrađivali na likovnim radionicama u sklopu Dnevnog boravka. Pri izradi pomagala nam je poznata požeška slikarica Anita Grbavac Jakobović, koja već neko vrijeme dolazi u naš boravak i pomaže u kreativnim radionicama. Posjetili smo i dječje vrtiće gdje smo za djecu izveli i jednu točku koju smo pripremili, malo se družili sa djecom, a i oni su nama prikazali što znaju o ljubavi i Valentinovu – istakla je Irena Martinek, voditeljica programa, koja dodaje da svakog dana u Dnevnom boravku za starije sugrađane boravi do 25 korisnika a u pojedinim radionicama, kao i ovoj uključi se desetak i više korisnika. Zajedno sa 8 geronto domaćica, pomoćnim radnicima i medicinskom sestrom obilaze oko 200 korisnika u njihovim domovima. Oko stotinu korisnika, najčešće samačkih domaćinstava je na području grada Požege, a po pedeset s područja općina Brestovac i Jakšić.

- Ovo je jedan prekrasan rad koji su uradile „djevojčice“ kako ih ja zovem, jer ne mogu ih zvati bake, na kreativnoj radionici koju provodimo od prošle godine. Kako je bilo posebno lijepo u radionici za Božić, kako smo se radovali savkom susretu, odlučili smo izraditi srceta za Valentinovo. Rad se odvija uz pjesmu i veselo druženje, ne pričamo o bolestima, nego samo vedro i veselo. Rezultat je da danas šetamo po gradu i darivamo naše sugrađane sa srcetima i bombonima. Mada ljudi nisu navikli da im se nešto daje, vrlo radosno su prihvaćali ovaj poklon – rekla je Anita Jakobović Grbavac i najavila novu radionicu za Uskrs.

SMOTRA NARODNIH NOŠNJI I OBIČAJA MLADOST I LJEPOTA SLAVONIJE U STARIM MIKANOVCIMA - 

Zbog majčinih i očevih gena jednako voli pjesmu i ples kao i policijski posao

PAKRAC - Mia Kelemen iz Filipovca, sela između Pakraca i Lipika, najljepša je slavonska snaša. Titulu je osvojila na smotri narodnih nošnji i običaja "Mladost i ljepota Slavonije" održanoj u Starim Mikanovcima a na natjecanje ju je, zajedno s Arijanom Arland u kategoriji najljepših djevojaka, prijavilo Kulturno-umjetničko društvo "Seljačka sloga" iz Prekopakre čija je članica od 2006. godine. - Očekivala sam da ću možda biti prva ili druga pratilja ali ne i pobjednica. No, drago mi je da je ispalo ovako. Nastavila sam obiteljsku tradiciju jer je moja mama 1982. godine u Đakovu osvojila drugo mjesto – kazala je Mia.

   Dvadesetčetverogodišnja Mia lijepa je i vesela djevojka međutim, za osvajanje titule najljepše snaše trebalo joj je još ponešto. Naime, nastup u Starim Mikanovcima nije bio u stilu klasičnih natjecanja ljepote nego se ocjenjivala i nošnja, potom način kako je svaka od natjecateljica nosila svoju nošnju ali i to što o njoj zna. - Sve smo najprije pred žirijem predstavile svoju nošnju nakon čega smo odgovarale na njihova pitanja a onda smo sve to morali ponoviti i pred publikom. Prvi dio je prošao odlično no, pred publikom, kad su me obasjali reflektori, uhvatila me trema, ruke su mi se počele znojiti, glas je zadrhtao i na kraju sam se počela smijati – prisjetila se Mia. Nošnja koju je nosila, dodala je, stara je više od stotinu godina i sastavljena je tako da najbolje predstavi specifičnost kraja iz kojeg je došla u Mikanovce. - Naše nošnje poznate su po bjelini jer su izrađene od domaćeg bijelog platna. Zato nas i zovu 'bijeli Šokci'. Specifična je i jer se sastoji od sitnih šnitica pa se u njoj ne smije sjediti kako se ne bi rašnitala. Tako sam za vrijeme natjecanja na nogama stajala od dva popodne do deset navečer ali mi nije bilo teško – dodala je Mia.

   Kao najljepša snaša Mia je za nagradu dobila zlatovez, peškir, kožnu suknju i cvijeće. Po povratku kući dobila je i čokoladu i to od šefa na poslu, načelnika PU požeško-slavonske Daria Dasovića. Mia je naime, po zanimanju policajka.! - Mama i baka u KUD-u su članice više od 30 godina i od njih sam pokupila dio gena a otac je policajac pa sam očito, dio naslijedila i od njega. Završila sam ekonomsku školu u Daruvaru ali me, nekako, uvijek privlačio policijski posao tako da sam se na kraju prekvalificirala. Tata je zbog toga bio presretan a mama baš i nije - kazala je Mia. Nakon prekvalifikacije, dodala je, radila je neko vrijeme u Zadru, potom u Zagrebu i sada je u policijskoj postaji u Pakracu. Neugodnosti do sada na poslu nije imala iako, kaže, očito je da se među ljudima na policijski posao još uvijek gleda kao na muški. - Lakše mi je bilo raditi u Zagrebu gdje me ljudi nisu poznavali ali, ipak želim živjeti u Pakracu. To je moj grad i iako mladima ne pruža mnogo mogućnosti za zabavu, drag mi je – kazala je na kraju najljepša slavonska snaša.    (vm)

ODBOJKA ŽENE: 2. HOL - istok - 

POŽEGA - Ekipa Ženskog odbojkaškog kluba Vallis Aurea koja se natječe u Drugoj hrvatskoj odbojkaškoj ligi – istok krenula je u drugi dio prvenstva s dvije uvjerljive pobjede protiv ekipa OAK Osijek (3-1) i Posavina Brod (3-0). U najboljoj sezoni otkako je klub osnovan 2005. godine, ekipa se trenutno nalazi u vrhu tablice, gdje s ekipom ŽOK Osijek vodi borbu za drugu poziciju. Prvo mjesto čvrsto drži ekipa Agrotehnike iz Osijeka, koja u dosadašnjem dijelu prvenstva ima 10 pobjeda iz 10 utakmica. Iako ima još dosta do kraja prvenstva biti će teško bilo kojoj ekipi ugroziti sigurno prvo mjesto koje sada drži Agrotehnika.

Ekipa ŽOK Vallis Aurea već je drugu godinu za redom osvojila drugo mjesto u konkurenciji najboljih ženskih kolektiva u izboru najboljih sportaša i sportskih kolektiva u gradu Požegi. Veliki uspjeh ovog kluba je pozivanje Karle Glasnović, koja je već duži niz godina naša najbolja igračica, u juniorsku reprezentaciju Hrvatske i igranje kvalifikacija za Europsko prvenstvo koje se održavalo u Bugarskoj. U klubu se najveći naglasak daje na rad s mlađim uzrastima, tako da u prvoj i drugoj ekipi, koja se natječe u trećoj ligi, imamo samo dvije igračice koje su završile srednju školu. U klubu, uz navedene dvije natjecateljske ekipe organizirana je škola odbojke, koju pohađaju najmlađi članovi našeg kluba. U svim kategorijama klub ima osamdesetak članica, što daje garanciju da i u budućnosti možemo očekivati odlične rezultate.

LOVAČKO DRUŠTVO „VRANOVAC“ VETOVO -

LUKAČ – Jedno od aktivnijih društava, Vranovac Vetovo, tradicionalno nakon završenih lovnih aktivnosti priređuje lovačku zabavu na koje lovci dovode i svoje supruge. Uz lovačke specijalitete i svirku Nehajskih bećara lovci su se pokazali i kao dobri plesači.

LD Vranovac je utemeljeno 1933. godine, danas ima 52 člana koja su raspoređena u tri lovne grupe, Vetovo, Podgorje i Hrnjevac-Lukač. Raspolažu sa 1800 ha lovišta na obroncima Papuka i 2.700 ha ravničarskog lovišta. Imaju izgrađenu svu lovačku infrastrukturu i svaka lovna grupa svoju lovačku kuću. – Lovačke kuće su u potpunosti opremljene za boravak i rado nam dolaze lovci iz Slovenije i Italije, koji borave i više dana u lovu i našim lovištima. Na taj način mi smo već godinama u lovačkom turizmu. Naša lovišta obiluju divljom svinjom, a imamo i znatan broj jelenske divljači – istakao je Zdenko Maglajić, predsjednik društva. Za svoj fond divljači brinu se hraneći divljač, a već su postavili u lovištu i tri automatske hranilice koje doziraju potrebnu hranu za divljač. Ovih dana montirat će i četvrtu automatsku hranilicu.

Najstariji lovac u županiji

Društvo u svom članstvu ima i najstarijeg lovca u županiji, Adama Balentovića, (1925.g.) koji je lovac od 1946. godine, dakle punih 66 godina.


Lovac je postao kada je došao u službu za učitelja u Podgorje. Iako rodom iz Županje brzo se prilagodio novom kraju i postao i lovac u mjesnom lovačkom društvu. Lovački ispit položio je 1948. Godine, a u društvu je obavljao niz dužnosti, posebno tajnika u nekoliko mandata. Danas je u mirovini, ali još uvijek aktivan. U svom bogatom lovačkom stažu stekao je i niz trofeja, 10-tak jelena, srnjaka, divljih veprova, koje sa ljubavlju i evidencijom o svakom trofeju čuva u svom domu.

NA INICIJATIVU MJEŠTANA GOLOBRDACA ZBOR GRAĐANA -

GOLOBRDCI – Golobrdci je jedno od 31. naselja koje pripada gradu Požegi. Na koji način osigurati da život u Golobrdcima bude bolji, a naselje ljepše razgovaralo se na Zboru građana koji je sazvan na inicijativu mještana, a zboru je prisustvovao i gradonačelnik Zdravko Ronko s pročelnicima odjela. U potpunosti će uskoro biti izgrađena vodovodna i kanalizacijska mreža, uređen je društveni dom, postavljena javna rasvjeta, uređeno groblje, uskoro kreće i autobusna linija gradskog javnog prijevoza.

Mjesni odbor Golobrdci uvrstio je u plan dovršenje uređenja društvenog doma, nasipavanje parkirališta i uređenje puta do kapelice na groblju, nasipanje poljskih putova, saniranje smetlišta i saniranje deponije ljevaoničkog pijeska. - Sredstva smo osigurali, kazeta na "Vinogradinama" je spremna, ugovor je zaključen i kroz mjesec dana  sav će se  otpad odlagati na način koji traži struka i koji prihvaća Ministarstvo zaštite okoliša. Ova sadašnja deponija bit će kvalitetno sanirana u najkraćem roku i sada tražim i od građana Golobrdaca da svoje smeće i svoj otpad ne odlažu više na tom mjestu, nego na odlagalište "Vinogradine" - rekao je gradonačelnik Ronko koji je pozvao da se sva domaćinstva priključe na novoizgrađenu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, što je od posebne važnosti za čuvanje okoliša, posebno zaštitu podzemlja u kojem su golobrdački bunari. Vrijednost ove investicije bila je preko 3,5 milijuna kuna, od čega su domaćinstva sudjelovala s 212 tisuća kuna.

Gradonačelnik Ronko je mještane informirao i o legalizaciji nelegalno sagrađenih objekata, za što grad Požega daje olakšicu od 50% za jednokratnu uplatu komunalnog doprinosa, te dodatnih 20% za objekte koji služe privređivanju, obrtnicima i poljoprivrednicima. Grad Požega nastavlja davati poticaje za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda, za proizvodnju gljiva, za oplodnju krmača i formiranje matičnih stada koza i ovaca a od početka godine poticaj proizvođačima mlijeka i to 0,10 kn po litri mlijeka predanog otkupljivaču. 

PRVENSTVO SREDNJIH ŠKOLA U STOLNOM TENISU ZA DJEVOJKE I MLADIĆE  -

POŽEGA – U maloj dvorani Grabrik u organizaciji Školskog sportskog saveza Požeško slavonske županije održano je prvenstvo ŠŠD srednjih škola u stolnom tenisu za djevojke i mladiće. U kategoriji djevojaka nastupila su četiri ŠŠD i to Ekonomik (Ekonomska škola Požega), Gimnazija (Gimnazija Požega), Obrtnik (Obrtnička škola Požega) i Srednja škola Pakrac (Pakrac). Djevojke su igrale liga sustav jednostruki bod, a postignuti su slijedeći rezultati:

ŠŠD Obrtnik – ŠŠD SP Pakrac 0:3, ŠŠD Gimnazija – ŠŠD Ekonomik 3:2, ŠŠD SŠ Pakrac – ŠŠD Ekonomik  1:3, ŠŠD Obrtnik – ŠŠD Gimnazija 2:3, ŠŠD Ekonomik – ŠŠD Obrtnik 2:3, ŠŠD Gimnazija – ŠŠD SŠ Pakrac 2:3.

Redoslijed: 1. ŠŠD Srednja škola Pakrac, 2. ŠŠD Gimnazija Požega, 3. ŠŠD Obrtnik, 4. ŠŠD Ekonomik.

SASTAVI EKIPA:

ŠŠD SŠ PAKRAC: Antea Komljenović, Marija Pavlović, Katarina Markalaus. Voditelj Lerka Tomić prof.

ŠŠD GIMNAZIJA: Kristina Samardžić, Petra Parac, Mateja Matijević, Paula Pavlović. Voditelj Željko Barić-Pilić prof.

ŠŠD OBRTNIK:Leonarda Bednaić, Marija Matić, Nikolina Šutao, Matea Vidović. Voditelj Josip Klaić prof.

ŠŠD EKONOMIK: Ana Perak, Marta Ivić, Marija Dumančić. Voditelj Tonka Kunkera prof.

U kategoriji mladića nastupilo je svih sedam školskih sportskih društava, a ekipe su bile podijeljene u dvije grupe. U grupi A igrali su: ŠŠD KKG (Katolička klasična gimnazija), ŠŠD Gimnazija (Gimnazija Požega), ŠŠD Tehničar (Tehnička škola Požega), a u grupi B ŠŠD Ekonomik (Ekonomska škola Požega), ŠŠS SŠ Pakrac (Pakrac), ŠŠD Klas (Poljoprivredno prehrambena škola Požega), ŠŠD Obrtnik (Obrtnička škola Požega).

Rezultati:

Grupa A: ŠŠD Gimnazija – ŠŠD Tehničar  3:0, ŠŠD KKG – ŠŠD Gimnazija 0:3, ŠŠD Tehničar – ŠD KKG 0:3. Redoslijed u grupi A: 1. ŠŠD Gimnazija, 2. ŠŠD KKG, 3. ŠŠD Tehničar.

Grupa B: ŠŠD Ekonomik – ŠŠD Obrtnik 3:0, ŠŠD SŠ Pakrac – ŠŠD Klas 3:2, ŠŠD Obrtnik – ŠŠD Klas 3:1, ŠŠD Ekonomik – ŠŠD SŠ Pakrac 2:3, ŠŠD SŠ Pakrac – ŠŠD Obrtnik 3:1, ŠŠD Klas – ŠŠD Ekonomik 2:3.

Redoslijed: 1. ŠŠD SŠ Pakrac, 2. ŠŠD Ekonomik, 3. ŠŠD Obrtnik, 4. ŠŠD Klas.

Susret za 3.-4. mjesto: ŠŠD KKG – ŠŠD Ekonomik  3:1.

Susret za 1.-2. mjesto: ŠŠD Gimnazija – ŠŠD Srednja škola Pakrac   3:1.

Konačni redoslijed: 1. ŠŠD Gimnazija, 2. ŠŠD Srednja škola Pakrac, 3. ŠŠD KKG, 4. ŠŠD Ekonomik, 5. ŠŠD Tehničar, 6. ŠŠD Obrtnik, 7. ŠŠD Klas.

SASTAVI EKIPA:

ŠŠD GIMNAZIJA: Bruno Kolesar, Leon Abramović, Ivan Vrban, Lovro Popović. Voditelj Željko Barić-Pilić prof.

ŠŠD SŠ PAKRAC: Josip Roban, Toni Božić, Luka Malčić. Voditelj Ljerka Tomić prof.

ŠŠD K.K.G: Matej Filipović, Josip Marinac, Petar Petrović, Matej Babić. Voditelj Mario Raguž prof.

ŠŠD EKONOMIK: Antonio Lešković, Domagoj Matuha, Sven Sloviak. Voditelj Tonka Kunkera prof.

ŠŠD TEHNIČAR: Luka Kordić, Nikola Novosel, Tomislav Pipinić, Ilija Stipić. Voditelj Danijela Sakoman prof.

ŠŠD OBRTNIK: Matej Blašković, Luka Hećimović, Marko Jurčević, Marko Rstić. Voditelj Josip Dumančić prof.

ŠŠD KLAS: Butić, Bojić, Šutalo. Voditelj Zlatko Kraker prof.

                                                                                              Josip Neferović 

PROJEKT „SIGURNO MJESTO“   -

POŽEGA - Ženska soba - Centar za seksualna prava u partnerstvu sa S.O.S. telefonom - Poziv u pomoć Virovitica, Centrom za razvoj i podršku civilnog društva „DELFIN" Pakrac i Centar za žene ADELA Sisak provodi projekt „Sigurno mjesto“ kojeg financijski podržava Europska unija.

Cilj projekta je jačanje uloge, kapaciteta i suradnje organizacija civilnog društva i lokalnih aktera u pružanju inovativnih socijalnih usluga za žrtve rodno uvjetovanog nasilja u područjima od posebne državne skrbi, kroz edukaciju, umrežavanje te razvoj i implementaciju minimalnih standarda u radu sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.

U Hrvatskoj, pa tako i na području Policijske uprave požeško slavonske,  rodno uvjetovano nasilje s naglaskom na nasilje nad ženama predstavlja jedan od  kontinuiranih i rastućih problema.

U svrhu senzibiliziranja građana, osobito žrtava nasilja na prijavljivanje nasilničkog ponašanja u obitelji, prevencije nasilja u vezama, podizanja razine znanja o prepoznavanju, uočavanju i reagiranju na sve vrste nasilničkog ponašanja te informiranje o postojećim mehanizmima i resursima za prijavljivanje nasilja i promjena stavova o nasilju i rodnim stereotipima Policijska uprava požeško slavonska i Centar za razvoj i podršku civilnog društva “DELFIN” Pakrac, organizirali su preventivno-edukativnu javnu akciju u pješačkoj zoni grada Požege pod nazivom „Ljubav, NE trpi nasilje”. Građani su se mogli informirati o akciji na samom štandu ili putem promidžbenom materijala, ali i aktivno uključiti u rad na prevenciji i suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja s naglaskom na obiteljsko nasilje. 

POŽEGA JE GRAD SA NAJVIŠE PRILAGOĐENIH PROSTORA ZA INVALIDNE OSOBE  -

POŽEGA – Požega je najpristupačniji grad za osobe s invaliditetom jer do sada ima oko 70% javnih površina i prostora, javnih ustanova i objekata koji su pristupačni za osobe s invaliditetom, a od sada je postala pristupačna i gradska kuća i svi uredi gradske uprave. Sada osobe s invaliditetom mogu podiznom platformom ili dizalom odmah sa parkirališta iza gradske kuće doći do požeškog gradonačelnika i službenika gradske uprave.

Prvi se dizalom popeo Ivan Begić, 100-tni invalid, inače predsjednik Udruge osoba s invaliditetom grada i Požeško-slavonske županije i na taj način ga zajedno sa gradonačelnikom Ronkom i službeno pustio u promet. – Mi osobe s invaliditetom smo hendikepirane a svakako i starija populacija građana pa je ova platforma veliko rasterećenja za sve nas. Na čast ovog grada i u ime svih osoba s invaliditetom zahvaljujem gradu, gradonačelniku i svim službama kojem su uložile truda da dizalo dođe u gradsku kuću – rekao je Ivan Begić i istakao da se i dalje radi na povećanju pristupačnosti javnih površina i javnih objekata u gradu Požegi, a udruga potiče i druge lokalne sredine da prilagode svoje prostore osobama s invaliditetom.

 - U gradu Požegi živi gotovo 3.000 osoba s invaliditetom što je 11% našeg  stanovništva, a grad Požega vodi o tome računa. Mi smo još deset godina prije naše Nacionalne strategije na državnoj razini donijeli odluku o izjednačavanju prava osoba s invaliditetom. Krenuli smo rušiti barijere, prvo u glavama, a onda i fizičke barijere kako bi svaka osoba s invaliditetom imala jednakopravni pristup svim uslugama i informacijama. Kroz ovih 11 godina napravili smo što smo mogli, do sada oko 70% je riješeno. Vrijednost ovog projekta je oko 250 tisuća kuna, a projekt je sufinanciran s 146 tisuća kuna od Ministarstva branitelja i Ministarstva socijalne skrbi. U zajedničkoj sinergiji ministarstava i lokalne samouprave napravili smo lijep posao i svima građanima omogućili da budu jednakopravni – istakao je gradonačelnik Zdravko Ronko.

IZLOŽBOM SLIKA ZATVORENI 'DANI MATKA PEIĆA' U ZAVODU HAZU  -

POŽEGA - Jednostavnost i  prodornost u slikarskom prikazu – epiteti su kojima je ugledni slikar Ljubo Babić okarakterizirao rad svojega tadašnjeg studenta, a kasnije svestranog umjetnika i likovnog kritičara, akademika Matka Peića. Naravno s razlogom jer su svježa i neposredna zapažanja te prodorna vizualnost odredila kasnije Peićev likovni izraz.

    Pisao je kistom, a slikao riječima. Na ovo drugo, a manje vrednovano u njegovu umjetničkom opusu upozorava Peićeva likovna retrospektiva postavljena u požeškom Zavodu za znanstveni rad HAZU. „Ova je izložba posebno vrijedna jer predstavlja svojevrstan presjek likovnog opusa Matka Peića. Riječ je o četrdesetak radova iz zbirke požeškoga muzeja, a posebna cjelina u njoj su akvarelirani crteži s prikazom žene. Matko crtežom traži karakterni izraz,  akvarelom žensku suptilnost.  Otkriva bogatstvo njihove slojevitosti i gradacije. Crta djevojke, žene, nasmijane, ozbiljne ili tužne, bijele ili crne, u šetnji, na plaži, žene majke, žene pod šeširom ili pod feredžom, pune i vitke, stare i mlade. Sve  su one u specifičnom izrazu nenadmašnog opservatora Matka Peića individualizirane prema izgledu, karakteru i klasnoj pripadnosti“ ističe kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja Lidija Ivančević Španiček u pogovoru izložbi.

Većina akvareliranih crteža nadahnutih ženom u punoj dimenziji njezinog bića, a koje čuva muzejska zbirka, nastale su osamdesetih i devedesetih godina. Ima tu i ranih Peićevih radova iz gimnazijskih i studentskih dana, no svi jednako apostrofiraju Peića kao vješta crtača i slikara. Bio je i vrstan pejzažist često temama istinski vezan uz zavičajno, požeško. Podsjeća na to dramatičan motiv Thallerove kolibe šibane olujom, ali i topli, nostalgični akvareli s prikazima središnjeg trga, franjevačkog samostana.

 - Ovo je samo dio vrijedne i za Požegu neprocjenjive ostavštine akademika Matka Peića. Na žalost, dobar dio još je na sudu, dakle za sada nemamo sve što htio i želio ostaviti Požegi. Ipak ovdje u Zavodu željeli smo iznova potaknuti vrednovanje njegova književnog, publicističkog i likovnog opusa. I to upravo kroz zavičajnu dimenziju  koja je uveliko odredila njegov život i umjetnost. 'Dani Matka Peića' doprinos su njegova rodnog grada upravo tomu - istaknula je dr. sc. Snježana Jakobović, voditeljica Zavoda, jednog od priređivača priredbe. Požegu poetično i neponovljivo portretirao u svojim djelima, a ona mu to dostojno vraća i to uz 90. Obljetnicu  Peićeva rođenja.

sn