DANAS OBILJEŽAVAMO SVJETSKI DAN MORA I OCEANA  -

Pandemija koronavirusa pogodila je sve mediteranske zemlje, a kod mnogih pretjerana ovisnost o turizmu može dodatno otežati oporavak. Na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva vlade mediteranskih zemalja na zajedničku “Plavu strategiju oporavka”. More je naš ključni zajednički resurs te je nužno da se vlade usredotoče na njegovu zaštitu i oporavak.

U sklopu WWF-ove inicijative “Plavi oporavak za Sredozemlje” analizirani su ekološki i ekonomski aspekti Sredozemlja za 2020. godinu. WWF procjenjuje da plava ekonomija može generirati godišnju vrijednost od 450 milijardi američkih dolara, što je više od polovice godišnjeg Fonda za oporavak EU. Međutim, od takve ekonomije možemo kao društvo prosperirati isključivo ako očuvanje mora tj. zaštita prirode postane norma.

“Ekološke katastrofe, sve toplija klima, ekstremne vremenske prilike, izbjeglička kriza, nezaposlenost, pandemija: možemo reći da je Sredozemlje u stalnom izvanrednom stanju. More je jedno od naših najvažnijih i najvrednijih zajedničkih resursa te moramo uložiti u njegov oporavak želimo li osigurati stabilnu budućnost. Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti uslijed pandemije virusa Covid-19 potvrdilo je da se smanjenjem ljudskog pritiska na okoliš riblji stokovi mogu oporaviti. Želimo li osigurati dovoljno resursa za budućnost, potrebne su hrabre promjene koje će čuvati prirodu i ljude”, rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa WWF Adria.             
Kako bi se ostvario “Plavi oporavak” potrebno je zadovoljiti dva uvjeta. Najprije moramo stvoriti uvjete za oporavak mora. Iako vodeći svjetski znanstvenici navode da bi najmanje 30% mora trebalo biti pod zaštitom, učinkovito je zaštićeno samo 1.27% Sredozemlja. Učinkovito upravljanje zaštićenim morskim područjima ključno je za obnovu ribljih stokova, održavanje ribolovnih i turističkih aktivnosti te reguliranje klime. Zatim moramo redizajnirati naš ekonomski sustav. WWF-ova analiza za 2020. godinu pokazuje da se svih sedam glavnih pomorskih sektora (pomorski promet, akvakultura, rekreacijski i sportski ribolov, mali gospodarski ribolov, kruzeri, nautički turizam i vjetroelektrane na moru) oslanjaju ili se natječu za ista morska područja, što rezultira sve većim prijetnjama za prirodu, ekonomiju i ljude.            
"Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska ekonomija ovisna o Jadranskom moru i priobalju - prije svega kroz turizam, ali i marikulturu, ribarstvo te pomorstvo. Način na koji smo poslovali posljednjih 50 godina štetan je i destruktivan. Takav pristup donosi korist manjini i pojedincima, ali sigurno ne doprinosi očuvanju naših prirodnih resursa, stabilnoj i održivoj ekonomiji, te kvalitetnijem životu svih naših građana i građanki. Održiva plava ekonomija nudi niz mogućnosti koje je moguće primijeniti u svim morskim sektorima. Naše more zaslužuje bolji odnos, a ukoliko budemo dobri i pažljivi skrbnici, vratit će nam višestruko”, naglašava Mosor Prvan iz morskog programa u WWF Adria.  

VELIKA - Prolazak mjera protiv korona virusa jedva su dočekali i planinari a oni iz HPD "Sokolovac" odmah su organizirali i radnu akciju na uređenju svog Planinarskog doma Lapjak u Velikoj. Na radnoj akciji okupilo se preko 30 raspoloženih članova društva.

Nakon pića dobrodošlice i kave prionuli su čišćenju i uređenju okoliša svojih planinarskih objekata, a osim PD "Lapjak" uređivala se i čistila i Planinarska kuća "Trišnjica". Od ujutro uređivanje i radovi trajali su sve do ručka.

 - Pokošena je trava, uređen cvjetnjak, očišćeno je parkiralište i nadstrešnica iza doma, uređen je okoliš planinarske kuće "Trišnjica". Prema narodnoj izreci koja govori o tome kakvi su ljudi na djelu da su takvi i na jelu, nakon obavljenog posla članovi su složno prionuli na pripremljeno jelo - kaže predsjednik HPD "Sokolovac" Predrag Livak.

Pripremljen je bio krumpir na meksički način s hokkaido tikvom, crvenim lukom i kukuruzom, mesna plata s dvije vrste mesa i roštilj kobasicama, salata od krastavaca, luka, paprike i rikole. Sve to su priredile vrijedne članice društva prema preporukama tajanstvenog šefa kuhinje.

NAKON PAUZE ZBOG KORONE PRVI JE IŠAO TRAIL GARČIN  -

GARČIN / DILJ GORA - Nakon cijelog ovog cirkusa što nam je napravila korona i pauze zbog epidemije, konačno su i trkači dočekali da se sve smiri i da krenu sa utrkama. Prva na redu, bila je utka Trail u Garčinu. Nova utrka u organizaciji Ultramaraton kluba Mazator koja je vodila prekrasnim stazama Dilja. I među 201 finišerom u tri kategorije Atletski klub Požega ostvario je fantastične rezultate. Svi  trkači - natjecatelji završili su među 20 najboljih.

 - Stazu dužine 20 km Krešimir Valentić je "preletio", osvojio treće mjesto i popeo se na pobjedničko postolje. Valentić je od početka držao visoki tempo trčanja i cijelo vrijeme bio među tri vodeća te mu je drugo mjesto pobjeglo za jednu sekundu. Na istoj stazi imali smo još dva predstavnika Ivana Vitenberga i Manuela Čarđića. Vitenberg je također odradio odličnu utrku i po teškom i sparnom vremenu zauzeo četvrto mjesto i našem klubu donio još jedan vrhunski rezultat. Čarđić je kroz cilj prošao kao 15., ostvarivši solidan rezultat zadržao se u sredini poretka.

Na stazi od 10 km nastupili su Aleksandar Buranji i Dinko Zima te su i oni uhvatili dobre plasmane. Zima je zauzeo 9. mjesto što je veliki rezultat jer je još u procesu oporavka od prometne nezgode. Buranji se nakon rođenja djeteta velikim koracima vraća u trkačku formu što je i danas potvrdio na stazi gdje je uz dobar tempo trčanja osvojio 19. mjesto - ističe Manuel Čarđić, koji dodaje da je i ova utrka potvrda da su dobro radili i trenirali sve ovo vrijeme dok je korona blokirala izlazak na treninge i stazu i dokazali smo da smo jači od nje. Čestitke svima i veselimo se novim utrkama!

Budite informirani putem nove mobilne aplikacije za upozorenja o hrani  -

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se 7. lipnja drugu godinu zaredom, a ovogodišnje geslo pod kojim se odvija – „Sigurnost hrane – briga svih nas“ – ističe aktivnu ulogu i odgovornost svih dionika u sustavu sigurnosti hrane. Upravo s ciljem osiguranja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i podizanja svijesti o sigurnosti hrane, Ministarstvo poljoprivrede i AKD razvili su mobilnu aplikaciju HRana koja promptno informira građane o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta za koje postoji rizik ili opasnost za zdravlje ljudi i životinja ili mogu štetno utjecati na okoliš, koja je u mjesec dana preuzeta i instalirana 2397 puta. 

UN i Svjetska zdravstvena organizacija u ovogodišnjoj kampanji podizanja svijesti o sigurnosti hrane ističu važnost svih dionika u sustavu, pri čemu je zadaća vlada i državnih institucija osigurati sigurnu i nutritivno vrijednu hranu za sve svoje građane, poljoprivredni proizvođači odgovorni su za usvajanje dobrih praksi i sigurnog uzgoja, sudionici u poslovnom procesu dostave hrane do krajnjih potrošača dužni su osigurati hranu u svakoj fazi procesa, dok svi potrošači imaju pravo na informiranu odluku i izbor sigurne, zdrave i nutritivno vrijedne hrane, pri čemu je sigurnost hrane i aktivna suradnja na tom pitanju zajednička odgovornost i obaveza svih uključenih strana.

„Izvanredne okolnosti izazvane širenjem epidemije COVID-19 su više nego ikada kod građana probudile svijest o važnosti osiguranja lanaca opskrbe hranom te sigurnosti i ispravnosti hrane. Doista je riječ o zajedničkoj odgovornosti, obavezi i dužnosti svih uključenih strana, a aktivna i intenzivna međusobna suradnja jedini je način za osiguranje kontinuirane neometane opskrbe zdravom i sigurnom hranom svih naših građana. Smatram da svi mi, kao kupci i potrošači, imamo pravo na informirani izbor hrane za sebe i svoje obitelji odnosno bez odgode dobiti informaciju da se na tržištu nalazi neispravna hrana. Pozivam građane da preuzmu aplikaciju HRana i budu besplatno i momentalno obavješteni o neispravnom proizvodu koji se opoziva s tržišta“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U aplikaciji koju građani besplatno koriste na svojim mobilnim uređajima nalaze se informacije o nesukladnim proizvodima za koje se radi opoziv s tržišta, a nalaze se na tržištu i u roku trajanja, uz niz drugih edukativnih informacija za potrošače. Informacije koje Ministarstvo poljoprivrede ažurira u realnom vremenu građani primaju putem obavijesti aplikacije, a obavijest sadržava prikaz upozorenja o hrani i dodatne informacije o nesukladnom proizvodu (naziv proizvoda i sliku, rok trajanja, vrstu rizika za zdravlje, izvršenu radnju nadležnih institucija, status distribucije i sl.) te podatke o subjektu o poslovanju hranom koji je taj proizvod stavio na tržište. Aplikacija kroz dva izbornika nudi sve obavijesti na razini EU na engleskom jeziku te informacije na hrvatskom jeziku koje se odnose samo na hrvatsko tržište. 

Siva ekonomija je još jedan korak u uništavanju poduzetnika  -

Iz anketa koje smo proveli među našim članovima jasno je kako većini poduzetnika jako smeta rad na crno jer smanjuje njihovu konkurentnost. No većina njih misli kako su upravo previsoki porezi i nameti glavni uzroci zašto pojedinci pribjegavaju takvom poslovanju.

Procjene sive ekonomije su rađene redovito u zadnjim desetljećima. Ovisno o metodologijama, brojke se razlikuju. Sigurno je da se radi o gubitcima u desecima milijardi kuna, to jest i o značajnim postocima hrvatskog BDP-a. Prema svim relevantnim istraživanjima, Hrvatska uz Bugarsku ima najveći postotak sive ekonomije u Europi, a ovisno o istraživanju on se kreće od 25% do čak 35%.

Mikro, mali i srednji poduzetnici te obrtnici, također osjećaju posljedice takvog načina poslovanja, i oni koji posluju u potpunosti po zakonu, zasigurno su jedni od najviše pogođenih dionika u ovoj kompleksnoj temi.

Udruga Glas poduzetnika je u svome kratkom postojanju dobila više zamolbi da pokuša nešto poduzeti i podignuti svijest o toj gorućoj temi, koja ipak često padne u drugi plan s obzirom na dnevno politička zbivanja. Iz tih razloga, prvo smo htjeli ustanoviti koliko našim članovima i njihovom poslovanju smeta nečiji (konkurentski) rad na crno? Kao odgovor na to pitanje o ozbiljnosti ove teme dobili smo ovakve odgovore: Gotovo 65% ispitanika javlja da im rad na crno prilično smeta i smanjuje njihovu konkurentnost, a samim time i prihode. Dodatnih 15% uočava da im takav rad umjereno smeta. Nešto preko 14% radi takve poslove da im rad na crno gotovo uopće ne smeta, a 1% ispitanika je toliko pogođeno sa radom na crno da planiraju napustiti zemlju.

Iz tih podataka je vidljivo da je značajan dio poduzetnika koji rade potpuno pošteno i po zakonima direktno pogođen i obeshrabren u poslovanju zbog tuđeg rada na crno.

Naravno kroz razne komentare članova potvrđeno je da tema nije jednodimenzionalna i da se treba identificirati tko je sve odgovoran za toliku razinu sive ekonomije. Kako bismo produbili temu pitali smo naše članove i drugo pitanje: Koji su uzroci rada na crno? I dobili smo ove odgovore: Preko 73% ispitanika smatra kako je sav taj rad na crno direktna posljedica velikog broja poreza i nameta koje država uzima. Još dodatnih 10% misli i svjedoči da se to događa jer je nužnost za preživljavanje. Oko 9% ispitanika misli kako su uzrok oni poduzetnici koji su pohlepni i ne žele platiti porez, nego što više novca zadržati sebi na nelegalan način. 3% ispitanika smatra kako je administracija previše komplicirana te je lakše stvari odraditi na crno nego popratiti sve zakone.

Iako je za moguće da su neki ispitanici bili prisiljeni odraditi neke poslove na crno, jasno je da gledajući širu sliku, većina poduzetnika je na gubitku što više ima rada na crno.

I dok razlozi kao što su pohlepa određenog broja poduzetnika, zasigurno stoje u nekim slučajevima, očito je da to nije glavni razlog problema koji se do sada nije uspio efikasno riješiti. Mnogi su na to prisiljeni, rade to iz nužde i kako bi preživjeli, te zbog toga dobivaju određeno razumijevanje. Ali glavni krivac je vrlo vjerojatno, skupa i neefikasna država, s bujajućom administracijom koju sve manje poduzetnika uspijeva pratiti i zadovoljiti sve zahtjeve.

„Preduvjet za suzbijanje rada na crno je pravedno i jednakomjerno oporezivanje prihoda od svih vrsta rada i prihoda od imovine te transparentan i efikasan javni sektor.“ rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge. „Probajte zamisliti da je trošak državnog aparata 20% manji te da se siva i crna ekonomija smanje na trećinu sadašnjeg obima. To bi dovelo do toga da bi ukupno porezno opterećenje bilo bitno manje i da hrvatsko gospodarstvo postane bitno konkurentnije. Umjesto represije inspekcija, potrebno je zakonsku regulativu postaviti na način da rad na crno ne bude isplativ i povoljniji u odnosu na legalan rad. To je cilj kojem težimo, to je Hrvatska 2.0!“

UGP smatra kako će značajan dio sive ekonomije i problema koji proizlaze iz rada na crno biti riješen ako se usvoje naši zahtjevi i ako se nova vlada bude rukovodila našim postulatima #višepravde, #višerada, #manjiporezi i #digitalizacija. Neki koraci su već poduzeti, ali vrijeme je da se s individualnih slučajeva, kao što su pojedini gradovi koji su uveli transparentnost trošenja sredstava, prijeđe na cjelovit transparentni sustav za koji je krajnje vrijeme da bude postavljen na zdrave temelje.

POŽEGA - Gost u Požegi je danas bio premijer Vlade RH i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, koji je nazočio sjednici Predsjedništva ŽO HDZ požeško-slavonskog. Njegov domaćin je bio predsjednik požeško-slavonskog HDZ-a prof. dr. sc. Željko Glavić. Uz premijera Požegu su posjetili i ministri Zdravko Marić, Josip Aladrović i Mario Banožić, nositelji liste za 5. Izbornu jedinicu na predstojećim izborima za Sabor RH. Oni su održali zatvoreni sastanak za javnost, na kojemu su raspravljali o situaciji u Požeško-slavonskoj županiji i tijeku priprema za izbore.

Nakon sastanka premijer Plenković je istakao da je on i HDZ uvjeren u pobjedu na izborima, te istakao i razloge zbog čega je u to čvrsto uvjeren: - Ovo je županija u kojoj je HDZ na proteklim lokalnim izborima dobila 100% potporu u svim jedinicama lokalne samouprave. Ovo što je napravljeno u prošlom mandatu za ovu županiju, kada je riječ o prihodima lokalne i područne samouprave to je duplo veći prihod, 196,4%, dodatnih 100 milijuna kuna prihoda općinama, gradovima i županiji. Ova županija ima 1,2 milijardi kuna ugovorenih EU sredstava, više od 56 milijuna kuna u ovoj županiji je isplaćeno za 8.000 radnika za plaće u krizi Covid 19. Tu su brojne mjere za ruralni razvoj, projekti za razvoj infrastrukture. Mislim da smo pokazali koliko nam je važan ravnomjerni regionalni razvoj. Projekt Slavonija je u svim slavonskim županijama napravio ogroman iskorak i to kanimo raditi i dalje. To je naš prioritet u kojemu smo ugovorili preko 20 milijardi kuna - istakao je Plenković, te prokomentirao da će birači to prepoznati i jako dobro promisliti kome će dati svoje povjerenje na ovim izborima, komentirajući Škoru i njegov Domovinski pokret. Ovo su izbori na koje ćete ići sigurno za one koji su osigurali radna mjesta, gospodarski rast, pa čak i u ovakvim okolnostima, koje su potvrdile i rejting agencije.

 - Uostalom izbor između mene kao predsjednika Vlade RH i gospodina Bernardića koji se već više puta u svojim izjavama diskvalificirao, velika je razlika. Evo i primjer Mosta, Škore, jedni su rekli u drugom krugu predsjedničkih izbora nemojte glasati, a drugi križajte listić. Zbog toga su zaslužni što danas imamo SDP-ovog kandidata na Pantovčaku. Ljudi neće glasati za tu opciju. Mi idemo na pobjedu jer imamo postignuća, imamo vrhunske ljude na listama, imamo bolji rejting, a to ljudi u Slavoniji dobro znaju. Ovi izbori su jednostavni, jer mi smo se dobro snašli u ovoj krizi korona virusa za razliku od drugih. Ekonomske mjere koje smo dali za savladavanje krize su isključivo politička volja ove Vlade da se kriza prevlada. Tako je diljem Hrvatske, gdje je ova naša Vlada dala 6 milijardi kuna za zaposlene u privatnom sektoru, 550 tisuća je u travnju dobilo plaće, a dobit će ih i za svibanj, a mjere nastavljamo. Nije se to dogodilo slučajno. Hrvatski građani zabrinuti za budućnost znaju što od nas mogu dobiti, a za ove druge ne znaju što im mogu dati. Osobito ovdje u Slavoniji izbor onih koji se nudi ne bi trebao biti težak - istakao je Plenković, koji smatra da cijela Hrvatska živi bolje, a tako i Slavonija. Prosječna plaća i minimalne plaće porasle su kao niti u jednoj Vladi do sada. Planiramo da se minimalna plaća u narednom razdoblju poveća na 4.250 kuna. Danas je Hrvatska puno bolja nego 2016. kada smo mi dobili povjerenje građana za prvo poluvrijeme.

Na pitanje tko ide na listu iz Požeško-slavonske županije Plenković je istakao da se još malo strpimo, ali da će svakako biti na listi najbolji i najkvalitetniji ljudi.

POŽEGA - Nešto prije 15 sati došlo je do prometne nesreće u zaista vrludavom i uskom Vranduku. Sudarili su se BMW požeških registarskih oznaka i VW Pasat požeških registarskih oznaka. BMW je prešao potpuno na suprotnu stranu prije samog sudara i udario u zaštitnu ogradu, koja ga je spasila od slijetanja u kanal. jedna osoba je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezena u Opću županijsku bolnicu Požega, a o težini ozljeda izvijestit ćemo po završetku očevida.

Policijski djelatnici PP Požega trenutno provode očevid, a promet je potpuno u prekidu jer se vozila nalaze na uskom dijelu kolnika ulice Vranduk. 

POŽEGA - Turistička zajednica grada Požege najavila je ipak održavanje 40. po redu Požeške Kulenijade. Ova Kulenijada, najstarija od svih manifestacija koje promiču ovaj slavonski specijalitet, ove će se godine održati u nešto drugačijem izdanju. Naime, sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za sprečavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja manifestacija, ovogodišnja, 40. požeška Kulenijada održat će se dana 26. lipnja u restoranu „Grgin dol“ od 12 do 17 sati.

Proizvođači svoje uzorke kulena mogu poslati poštom, dostaviti osobno u Turistički ured Grada Požege, Trg Svetog Trojstva 11, u periodu od 23. do 26. lipnja 2020. godine, a moguće je i preuzimanje uzoraka od strane djelatnika TZ Grada Požege uz prethodni dogovor. Kotizacija za sudjelovanje natjecatelja se ne naplaćuje, a rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni istoga dana, 26. lipnja, na službenoj web stranici TZ Grada Požege do 19 sati, dok će sudionici svoje diplome dobiti poštom.

Danas 05. lipnja u RH novooboljelih od korona virusa nema, a ukupno bilježimo do sada 2.247 oboljelih.

Do sada je testirano 68.267 osoba, od toga 270 u posljednja 24 sata.

Na bolničkom liječenju je još samo 12 osoba. Od toga su na respiratoru 3 pacijenta.

Ukupan broj ozdravljenih je 2.113, što je 8 novoozdravljenih u 24 sata.

Ukupan broj preminulih je 103.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivni centar 113 više nije u funkciji, sve informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Najava akcije u prometu

Policija i ovog vikenda nastavlja s poduzimanjem pojačanih aktivnosti u prometu, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

 Isto tako ciljano će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Uz navedene mjere i aktivnosti u  noći sa subote na nedjelju 6./7. lipnja  provest će se i preventivno-represivna akcija usmjerena na alkoholiziranost vozača u prometu.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.