Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day (WDD)) najveća je svjetska kampanja za podizanje svijesti o dijabetesu. Obilježava se svake godine 14. studenoga, na rođendan Sir Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom otkrio inzulin 1922. godine.
WDD su 1991. godine proglasili Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija, a postao je službeni Dan Ujedinjenih naroda 2006. godine usvajanjem Rezolucije Ujedinjenih naroda 61/225.
Šećerna bolest naziva se globalnom epidemijom jer broj oboljelih raste prvenstveno zbog promjena u načinu života, uključujući veći unos visokokalorične hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost. Procjenjuje se da 537 milijuna ljudi u svijetu, u dobi od 20 do 79 godina, ima dijabetes, a polovica ih nema dijagnozu ni liječenje. Godišnje od dijabetesa umire preko 6,7 milijuna ljudi, od kojih je trećina mlađa od 60 godina. Svjetski troškovi zdravstvene skrbi za dijabetes dosežu 966 milijardi dolara. U Europi s dijabetesom živi 61 milijun osoba, a godišnji troškovi liječenja iznose 189 milijardi dolara, dok više od milijun ljudi umire od posljedica bolesti svake godine.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2023. bilo 395.058 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,8 % u 2022. godini.
Temom ”Dijabetes i blagostanje” (engl. Diabetes and well-being) federacija nas podsjeća da se milijuni oboljelih od dijabetesa suočavaju sa svakodnevnim izazovima kod kuće, na poslu i u školi. Liječenje dijabetesa često je usmjereno samo na razinu glukoze (šećera) u krvi (GUK), a zanemaruje se činjenica da oboljeli moraju neprestano biti organizirani i odgovorni.
Glavne poruke ovogodišnjeg dana šećerne bolesti jesu:
1. Dijabetes može utjecati na svaki dio života osobe, često negativno utječući na njezino blagostanje.
2. Trenutačna skrb za osobe oboljele od dijabetesa ne nudi dovoljnu podršku osobnom blagostanju.
3. Podrška osobnom blagostanju trebala bi biti prioritet u skrbi za oboljele od dijabetesa.
Dijabetes (šećerna bolest) je kronično zdravstveno stanje u kojem je došlo do poremećaja u prijenosu glukoze, koju dobivamo iz hrane, u stanice. Tijelo osobe koja ima dijabetes ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može koristiti kako bi trebalo.
Većina hrane koju jedemo razgrađuje se u šećer i oslobađa u krvotok. Kada razina GUK-a poraste to je signal gušterači da otpusti inzulin. Inzulin djeluje kao ključ za prijenos šećera iz krvi u stanice tijela kako bi se koristio kao energija za rad. Kada nema dovoljno inzulina ili stanice prestanu reagirati na inzulin, previše šećera u krvi ostaje u krvotoku.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).
Dijabetes tipa 1
Smatra se da je dijabetes tipa 1 uzrokovan autoimunom reakcijom u kojoj tijelo greškom napada vlastite stanice, što sprječava tijelo da proizvodi inzulin. Simptomi dijabetesa tipa 1 često se naglo razvijaju. Obično se dijagnosticira u djece, tinejdžera i mladih odraslih osoba. U osoba koje imaju dijabetes tipa 1 tijelo ne može proizvoditi inzulin pa je potrebno svakodnevno uzimati lijek inzulin. Dijabetes tipa 1 rjeđi je od tipa 2; kod otprilike 5 – 10 % oboljelih od dijabetesa riječ je o tipu 1.
Dijabetes tipa 2
Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne iskorištava dobro inzulin i ne može održavati GUK na normalnoj razini. Kod oko 90 – 95 % oboljelih od dijabetesa riječ je o tipu 2. Razvija se sporije, najčešće tijekom više godina i obično se dijagnosticira u odraslih. Na početku bolesti simptomi obično nisu jako izraženi, što prevenira pravodobnu dijagnostiku. Dijabetes tipa 2 može se spriječiti ili odgoditi promjenama u načinu života, poput gubitka težine, zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
Gestacijski dijabetes
Gestacijski dijabetes vrsta je dijabetesa koju neke žene razviju tijekom trudnoće. Žene koje imaju povišene vrijednosti glukoze u krvi tijekom trudnoće češće imaju komplikacije, a djeca takvih majki rađaju se s težinom koja je prevelika za njihovu gestacijsku dob. Čak i ako se razina GUK-a majke smanji nakon rođenja djeteta, iste su žene u većem riziku od obolijevanja od dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.
Kako prepoznati šećernu bolest?
U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost obolijevanja od dijabetesa.
Kada kontrolirati šećer u krvi?
Provjerite razinu šećera u krvi ako: niste kontrolirali razinu GUK-a u protekle dvije godine, ako ste stariji od 50 godina, imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25), u vašoj obitelji postoje osobe koje boluju od dijabetesa, imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi, imate sindrom policističnih jajnika, ako ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg, ako ste trudni, i to između 23. i 26. tjedna trudnoće (7, 8).
Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma. Svakako se obratite liječniku i provjerite razinu GUK-a ako primijetite: učestalo mokrenje, izraženu žeđ, pojačanu glad, gubitak tjelesne mase, povraćanje i bol u trbuhu, trnce („mravce“) u rukama ili stopalima, zamagljen vid, učestale infekcije, rane koje sporo zarastaju.
Kako liječiti dijabetes?
Nakon pregleda i učinjenih potrebnih pretraga liječnik će vam preporučiti odgovarajuću prehranu i primjerenu redovitu tjelovježbu te vas uputiti kako provoditi samokontrolu bolesti. Svi oboljeli moraju se pridržavati temeljnih načela i redovito obavljati godišnju dijabetičku kontrolu (https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/05/Letak-godi%C5%A1nja-dijabeti%C4%8Dka-kontrola.pdf).
Temeljna načela liječenja dijabetesa jesu: edukacija o bolesti i samokontrola, uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost.
