Peti po redu poziv za subvencionirane kredite za mlade obitelji bliži se kraju. Ponedjeljak, 19. listopada, posljednji je dan za predaju dokumentacije za subvenciju kredita za kupnju kuće ili stana ili gradnju kuće.

Posljednji službeni podaci APN-a govore da je do sada zaprimljeno 2.986 zahtjeva što pokazuje i dalje velik interes građana za ovu mjeru Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zahtjevi se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja, a do sad je obrađeno 1.130 zahtjeva od kojih je odobreno njih 930.

Riječ je o već dobro poznatom i prihvaćenom programu u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorođeno dijete za vrijeme trajanja subvencije. Prošle su godine donesene i izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita kojima se subvencija produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina.

Podsjetimo kako se na poziv mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisit će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te će se kretati od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

U ovom krugu subvencioniranih stambenih kredita sudjeluje 14 banaka s efektivnim kamatnim stopama u rasponu od 2,12 do 3,50 posto.

U dosadašnja 4 provedena poziva 8 153 obitelji riješilo je svoje stambeno pitanje kupnjom stana, 3.525 kupnjom kuće te 1.333  izgradnjom kuće. Prosjek godina onih koji dobivaju subvencije je 33, a prosječna mjesečna rata ili anuitet 385 eura od koje mjesečna subvencija iznosi oko 130 eura. Prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 69.500 eura ili 521.250 kuna koji će korisnici otplaćivati u prosjeku 21 godinu. 

Država je za subvencije do sad uplatila preko 244 milijuna kuna. 

HPD Gojzerica iz Požege unatoč najavi lošeg vremena po drugi puta se odlučila u cijelosti preći jednu od najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj, Premužićevu stazu. Na pohod se uputilo 8 planinara iz Požege 2. listopada 2020. prema mjestu Krasno polje, gdje nas je čekao poznati autoprijevoznik Dragec koji nas je odbacio do samog početka Premužićeve staze , podno Zavižana. Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km (4 sata hoda) prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927 m). Staza je izgrađena u samo četiri godine, od 1930. do 1933., a zbog kvalitete gradnje i uklopljenosti u prirodni okoliš ova staza predstavlja biser graditeljstva pješačkih puteva u Hrvatskoj.

Nazvana je po šumarskom inženjeru Anti Premužiću (1889. - 1979.). On ju je projektirao, organizirao izgradnju i sudjelovao u njoj. Trasirana je tako da nema velikih uspona, gotovo čitavo vrijeme se kreće na otprilike 1600 m nadmorske visine, a visinska razlika između najviše i najniže točke u cijeloj njenoj dužini je samo 200 m.

Osim vožnje iz Požege do Zavižana , taj dan nas je čekao i dug put pješačenja od 4:30 sata do prvog skloništa na Velikom Alanu. Tu nas je dočekala radosna i vesela domarka Dubravka koja nam je spremila ukusni gulaš za večeru. Nakon kraćeg druženja uz okrjepu i razgovor sa mladom ekipom iz Istre krenulo se dosta rano na spavanje jer nas je sutra čekao najteži dan oko 30 km duga staza i vremenski oko 9 sati hoda.

Subota 3.listopada.2020. nakon buđenja kave i doručka napuštamo PK Alan u 07:00 i krećemo na drugu dionicu od PK Alan do PD Ravni Dabar.

Ova dionica je najduža, oko 30 km i predviđeno je 10 sati hoda što za ovako dobru i motiviranu grupu nije predstavljalo nikakav problem. Krenuli smo cestom do križanja ceste s Premužićevom stazom kod spomenika i nastavili njome  desno prema jugu i nakon 20 min prešli smo na morsku stranu staze gdje nam se otvorio prekrasan vidik na more i otoke, prolazimo odvojak za vrh Zečjak s lijeve strane, a staza nastavlja ujednačenom visinom po primorskoj padini naizmjence livadama i šumom. Naš polazak na Premužićevu zbog najave lošeg vremena iznenadio je i domare i našeg prijevoznika Drageca, a još više nas je iznenadila mlada ekipa od 6 članova na koju smo naišli na Velebitu. A to su bili migranti koji su nas srdačno pozdravili i prošli pokraj nas kao da su Ličani. Naši članovi su obavijestili policiju, a mi se nadamo se da ih je pronašla. To nas nije smelo u našem daljnjem planu iako smo svi pomalo bili u brizi. Prolazimo za nekih tri sata uz odmore mjesto gdje se skreće za Šatorinu preko Ograđenice pa se spuštamo stazom uz gornji rub polja Mliništa do izvora Gornja Korita pa preko prijevoja stižemo na gornji rub polja Radlovca. Nakon Radlovca se nastavlja šumom. Prolazimo skretanje desno za silazni put u napušteni zaselak Pejakušu a prije Skorpovca lijevo spojni put za Kuginu kuću. U Skorpovcu se nalazi planinarsko sklonište Skorpovac do kojeg smo stigli za šest sati hoda. Tu pravimo pauzu od 45 min. nakon koje nas čeka još tri sata hodanja do podnožja Visibabe pa do prijevoja Dabarske kose gdje izlazimo na Dabarsku cestu. Za dvadesetak minuta sretni što smo uspjeli savladati ovu dionicu silazimo cestom do doma gdje stižemo nešto prije 17:00 sati. Gdje nas čeka domar Mile i hladno velebitsko pivo.

Po dolasku na R. Dabar slijedi presvlačenje i večera i zajedničko druženje na kojem nam se pridružio i naš domar i prijatelj Milan.

Nedjelja: 4.listopada.2020. ustajanje pa kavica koja je već mirisala, doručak i polazak na zadnju dionicu do kraja Premužićeve staze.

Tu smo se pozdravili sa Miletom i nastavili dalje po Premužićevoj stazi još nekih 3 sata hodanja kroz dolce Veliki i Mali Papratnjak. Prolazimo odvojak za vrh Badanj i sad već kolnim putem nastavljamo prema B. Oštarijama gdje dolazimo do završetka Premužićeve staze. Sad kad smo stvarno sve ishodali i prešli slijedi prava okrjepa uz zasluženo Velebitsko pivo, kavicu i zajednički ručak u hostelu Baške oštarije i ujedno čekamo Drageca da nas preveze natrag do Vile Velebita u Krasnom.

''Na kraju bih se zahvalio prijateljima iz PD HZZOa iz Požege na podršci i zajedničkom druženju i hodanju, zahvalio bih se posebno vodiču Zdravku Matičeviću i iskusnoj planinarki Nadi Banović na pomoći i naravno zahvaljujem se svim planinarima što ste bili prava ekipa.

Čestitam svima na uspješno ishodanoj Premužićevoj stazi!'' – kaže Frano Barišić vodič i organizator ovog izleta.

Frano Barišić – planinarski vodič u HPD Gojzerica Požega.

U razdoblju od 12. do 18.  listopada 2020. provodit će se pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na pojačani nadzor teretnih automobila i autobusa,  a koji je dio usklađenih aktivnosti s akcijama ROADPOL-a za 2020. Ciljana akcija provodit će se sutra, u četvrtak 15. listopada 2020. godine u vremenu od 10 do 18 sati, na više lokacija na području PU požeško-slavonske.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

PONUDA CVIJEĆA – VOLONTERI OŠ ANTUNA KANIŽLIĆA ZA MARIJINE OBROKE -

Učenička zadruga OŠ Antuna Kanižlića Pčelice i školski volonteri opet su u akciji kako bi prikupili donacije za djecu Marijinih obroka koja svoj jedini dnevni obrok primaju na mjestu školovanja – u školi. Kako se prošle školske godine nije mogao održati tradicionalni sajam rabljenih stvari zbog novih preporuka ponašanja radi pandemije virusa COVID-19, pronašlo se novo rješenje. U četvrtak 15. listopada 2020. godine tako će volonteri svojim sugrađanima ponuditi sadnice sobnog i vanjskog cvijeća koje je uzgojeno u školi ili dobiveno kao donacija.

Razarajući utjecaj karantene uzrokovane virusom COVID-19 na najsiromašnije zajednice na svijetu postaje bolno jasan. Svakodnevno pristižu novi zahtjevi za pomoć najranjivijoj društvenoj skupini – djeci:  siročadi, djeci s ceste, bolesnoj djeci koja trpe sve vrste zlostavljanja i zanemarivanja. Većina djece pogođene ovom situacijom nekad je imala hranu osiguranu od strane donatora i volontera, što je trenutno vrlo otežano uslijed pandemije. Velik je broj djece ostao bez svog svakodnevnog školskog obroka i danima bude bez hrane.

Kako bi barem malo ublažili situaciju i osigurali barem dio obroka djeci u potrebi, volonteri OŠ Antuna Kanižlića osmislili su akcije kojima će prikupljati donacije za školu u Liberiji, koja i nosi ime OŠ Antuna Kanižlića Požega kao stalnih donatora, u kojoj se trenutno školuje 214 djece. Stoga je i primjereno da ono najljepše iz Požege bude osnova prve humanitarne akcije u ovoj školskoj godini pa akcija nosi naziv „Požeški domovi, vrtovi i dvorišta“. Akcija se temelji na ponudi, ali i razmjeni, sadnica sobnog i vanjskog cvijeća koja će se održati u četvrtak 15. listopada 2020. od 9.00 do 13.00 sati. Na štandovima ispred zgrade Gradskog muzeja Požega volonteri će, u zamjenu za novčanu donaciju, sugrađanima ponuditi velik izbor sadnica.

Pozivamo ovim putem građanke i građane našega Grada da prošetaju do štanda i pronađu cvijet kojim će uljepšati svoj dom, vrt ili dvorište, ali i da na štand donesu svoje sadnice koje ćemo dalje razmjenjivati. Svaka donacija je itekako vrijedna. Iznova i iznova vidimo da su svi napori da se pomogne djeci koja pate da se razviju i pobjegnu od siromaštva beskorisni ako prvo ne osiguramo da imaju dovoljno za jesti svaki dan.

"Hrana čini bolje. Ne možemo sve riješiti. Toliko toga što se događa u svijetu je izvan svake naše kontrole. Ali za najsiromašnije dijete hrana uvijek čini bolje. Puno, puno bolje.“ (Magnus MacFarlane-Barrow)

Prometna problematika

U utorak 13. listopada 2002. oko 6.50 sati u Pakracu u Ulici Ivana Gundulića, 28-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“ ,bjelovarskih registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine sletio je vozilom na travnatu površinu i udario u propisno parkirani osobni automobil marke „Kia“, daruvarskih registarskih oznaka, a u vlasništvu 30-godišnjaka. Protiv 28-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine.

Kod 24-godišnjakinje pronađena marihuana

U utorak 13. listopada 2020. na području Požege, policijski službenici su kod 24-godišnjakinje pronašli marihuanu zbog čega protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Narušavale javni red i mir

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da su se dana 11. rujna 2020. oko 19 sati u Požegi u Sokolovoj ulici, verbalno i tjelesno sukobile 31-godišnjakinja i 47-godišnjakinja. Tom prilikom 47-godišnjakinja je lakše ozlijeđena, a protiv obje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 61 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 55 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 6 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 337 osoba, a ukupno je testirano 10413 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 130 uzoraka, od kojih je 11 pozitivnih. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

 Nova prigodna poštanska marka s motivom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu  -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 14. listopada 2020. novu prigodnu poštansku marku u povodu 125. obljetnice zgrade zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Marka, u čijoj su realizaciji korišteni materijali iz privatne zbirke Nikole Noršića, otisnuta je u nakladi od 100 tisuća primjeraka, a izdana je arku od 12 maraka. Autor izdanja je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Nominalna vrijednost nove prigodne poštanske marke iznosi 3,30 kuna, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nastojanje da se u Zagrebu podigne nova kazališna zgrada, proteže se od Eduarda baruna Jelačića Bužimskog koji 1871. namjenski oporučuje dio svoje ostavštine za njezinu gradnju. Nakon potresa 1880. i djelomičnog oštećenja starog Stankovićeva kazališta na Gornjem gradu, predsjednik Kazališnog odbora Marijan Derenčin nastavlja napore za podizanje nove kazališne zgrade. Zamrla nastojanja pokreće ban Karlo grof Khuen-Héderváry, ali ih zakočuje polemika oko izbora lokacije. Do konkretizacije dolazi tek 1893. zahvaljujući poticajima Izidora Kršnjavog i prihvaćanjem banova zahtjeva da se kazalište sagradi na središtu sajmišta, sučelice Sveučilištu, što se dokazalo kao idealno urbanističko rješenje.

Obnavljaju se pregovori s bečkim arhitektima Ferdinandom Fellnerom i Hermannom Helmerom, poznatim projektantima brojnih kazališta u Europi i SAD-u, te otpočinju radovi koji traju šesnaest i pol mjeseci (od 15. svibnja 1894. do 8. listopada 1895.). Svečano otvorenje održano je 14. listopada 1895. kada je car Franjo Josip na balkonu s tri simbolična završna udarca srebrnim čekićem, radom kipara Roberta Frangeša Mihanovića, zgradu predao dramskim i opernim umjetnicima koji su navečer upriličili prigodnu predstavu.

Kazalište je projektirano prema trodijelnoj shemi. Neoklasicističke je vanjštine i neobarokne unutrašnjosti. Bogato raščlanjeni ulaz okomito se nastavlja lođom i ograđenim balkonom te s dva tornjića i kupolom gledališta straga. Prvi dio zgrade čini predvorje s obostranim bočnim stubama za gledališni balkon te blago svinuto stubište za polukat i prvi kat na kojem je i svečani foaje s lođom. Drugi dio sastoji se od gledališta i garderoba u prizemlju, loža u mezaninu i na prvom katu i vertikalnih loža sa salonom uz portal pozornice. Treći dio tvori pozornica (glavna, bočna i stražnja za unošenje dekoracija), uredi i popratne prostorije. Povijesno-alegorijske prizore na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Aleksander Demetrius Goltz. Svečani zastor, znan kao Hrvatski preporod, na kojem se u prednjem planu monumentalne kompozicije pjesniku Ivanu Gunduliću klanjaju hrvatski preporoditelji, izradio je Vlaho Bukovac, a Ivan Tišov naknadno je 1909. likovno opremio svečani foaje. Temeljitom rekonstrukcijom zgrade od 1967. do 1969. ukinute su lože na balkonu i smanjen parket, čime se broj gledatelja sveo s oko tisuću na 829 te je zgrada tehnološki osuvremenjena.

Tijekom postojanja zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, u kojoj su nastupala brojna kazališta i umjetnici svjetskog renomea, jedna je od najomiljenijih veduta Zagreba. Potres početkom 2020. nasreću je samo donekle oštetio interijer.

U posljednja 24 sata zabilježena su 372 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2.774 -

Među njima su 424 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 27 pacijenata.

Preminule su 3 osobe ili ukupno do sada 330 osoba je preminulo od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su  zabilježene 20.993 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 17.889 osoba od toga 307 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 15.912 osoba.

Do danas je ukupno testirano 366.235 osoba, od toga 5.259 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju završila je obradu svih zaprimljenih zahtjeva za pčelarsku godinu 2020., a u okviru provedbe mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Ukupan iznos raspoloživih sredstava predviđen omotnicom za 2020. godinu u potpunosti je iskorišten te su isplaćena sredstva korisnicima u ukupnom iznosu od 14, 8 milijuna kuna.

Veliki odaziv pčelara zabilježen je za Mjeru 1 - Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara - kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme, kao i edukacije pčelara i senzorskih analitičara te Mjeru 2 - Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze kojom se nastoji ispravno, pravovremeno i učinkovito kontrolirati i suzbijati štetnike i bolesti u pčelinjim zajednicama.

Prošle godine doneseni Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine kroz 3 godine predviđa ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna, a cilj je provedbom mjera stvoriti uvjete za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te stvoriti osnovu za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Mjere koje se provode u okviru Nacionalnog pčelarskog programa 2020. - 2022. su tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, obnavljanje pčelinjeg fonda, suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, praćenje tržišta te poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

„Potpuno iskorištenje omotnice rezultat je dijelom pomno osmišljenih i provedenih mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa koji je zamišljen i realiziran kao temelj za stvaranje uvjeta za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. U velikoj mjeri za ovaj uspjeh zaslužni su sami pčelari – sve bolje evidentiranje i efikasnije organiziranje pčelara doprinijelo je porastu broja registriranih pčelara i pčelinjih zajednica što, uz odgovarajuću edukaciju i pomoć, rezultira potpunim iskorištenjem dostupnih sredstava, osnažuje ovu gospodarsku granu i razvija ruralne prostore“, naglasila je tim povodom ministrica poljoprivrede Marija Vučković.