POŽEGA - Nešto iza 11 sati došlo je do prometne nesreće u Babinom viru u Požegi, na križanju ulica Slavka Kolara i Tina Ujevića. Do nesreće je došlo zbog toga što vozač osobnog automobila nije propustim teretno vozilo, manji kamion, koji je prolazio kroz raskrižje s prvenstvom prolaza. Sreća da je ova prometna nesreća završila samo s matreijalnom štetom bez ozlijeđenih osoba. 

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Također će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti sudionika u prometu biti će provedena u noći sa subote na nedjelju.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

POŽEGA - Uz Međunarodni dan nematerijalne kulturne baštine Gradski muzej Požega uživo je preko svoga Facebook profila predstavio projekt digitalizacije i restauracije fonotečnih zapisa Požeškog kraja. Projekt su predstavili njezina autorica, viša kustosica Maja Žebčević Matić, zatim zamjenica ravnateljice Ivana Domanović, majstor tona i sound designer Zoran Knežević iz Švicarske te dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar.

 - Institut za etnologiju i folkloristiku je s digitalizacijom svojih fondova započeo još 1997. godine s prvenstvenom namjerom restauracije, odnosno zaštite izvornika od daljnjeg propadanja i korištenja, no ubrzo se pokazalo da ulaganje u digitalizaciju donosi mnogo više od toga. Zahvaljujući digitalizaciji građe i mogućnosti njezine objave putem digitalnih platformi, danas smo omogućili široj javnosti pristup kulturnom nasljeđu koje je desetljećima bilo skriveno iza zidova IEF-a i poznato tek užem krugu ljudi – rekla je dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar, pročelnica i voditeljica Dokumentacijskog odjela IEF-a.

Od 2002. godine Institut za etnologiju i folkloristiku omogućio je online pretraživanje baza podataka, a od 2015. godine nastoji osmišljenom stručnom pripremom i razvojem digitalnog repozitorija, zahvaljujući metapodacima, što više građe učiniti pretraživom i javno dostupnom. Bez obzira na opsežnost građe i poslova pripreme, ograničene financijske i ljudske resurse, digitalizacijski projekti provode se kontinuirano, pomoću raznih modela osiguravanja sredstava, poput ove uspješne suradnje s Etnološkim odjelom Gradskog muzeja Požega.

Zoran Knežević je pojasnio kako se to događa u praksi, a Ivana Domanović je govorila o drugim projektima požeškog Muzeja u kojima se koristi suvremena tehnologija kako bi se približila djelatnost Muzeja građanima.

Maja Žebčević Matić zahvalila se na financijskoj pomoći Ministarstvu kulture i Grada Požege, stručnosti, susretljivosti i razumijevanju Instituta za etnologiju i folkloristiku, ravnateljici dr. sc. Ivi Niemčić, a nadasve pročelnici voditeljici Dokumentacijskog odjela dr. sc. Koraljki Kuzman Šlogar te na ekspeditivnosti stručnom suradniku IEF-a Marku Lukini te izvođaču digitalizacije Zoranu Kneževiću, Trigon d.o.o..

 - U ovoj fazi digitalizacije audio arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku izlučena je sva fonotečna građa koja se odnosi na požeški kraj, a do sada nije digitalizirana. Radi se o snimkama zapisa pučkih pjesama, običaja i pripovijetki požeških sela (Biškupci, Zagrađe, Orljavac, Kaptol, Kutjevo, Čaglin, Ruševo, Velika, Požega) iz 1968. godine, folklornoj građi snimljenoj 1971. godine, snimkama Kulturno - umjetničkih društava iz požeškog kraja na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu od 1969. godine do 1995. godine, kao i na Brodskom kolu iz 2007. godine te snimci posljednjeg dudaša Đure Kneževića iz 1995. godine. Ukupno, riječ je o otprilike 52,5 sata originalnih zvučnih zapisa koji su ovim projektom od sada dostupni u Etnološkom odjelu Gradskog muzeja u Požegi uz svu do sada digitaliziranu građu požeškog kraja čiji se originali čuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku – rekla je autorica projekta, viša kustosica Maja Žebčević Matić.

Ovim projektom Gradski muzej Požega učinio je veliki iskorak u spašavanju i približavanju baštine požeškoga kraja svojim korisnicima.

POŽEGA - U Maloj vijećnici Požeško-slavonske županije održan je sastanak Upravnog odbora Hrvatskog motociklističkog saveza. Sastanku su uz predsjednika HMS-a Stjepana Peršina, tajnika Ivana Laftera i članova Upravnog odbora, prisustvovali župan Alojz Tomašević te predsjednik Moto kluba i Udruge hrvatskih branitelja Krešimir Pavelić.

  - Čast mi je što imam priliku ugostiti vas i hvala što ste došli u našu županiju održati sastanak i razgovarati o budućnosti moto sporta u Požegi. Ljudi koji su tražili inicijativu, naši motoristi koji su imali volju te u suradnji sa županijom i Ministarstvom obrane, ali i zapovjednikom naše vojarne, osigurali smo vojni poligon Glavicu i vratili utrke u Požeg – rekao je župan Alojz Tomašević.

Predsjednik Hrvatskog motociklističkog saveza Stjepan Peršin rekao je kako su došli u našu županiju zahvaliti se, ali i zamoliti za podršku kako bi se proces povratka staze Glavica moto-sportu Hrvatske nastavio i dalje te kako bi vozačima iz cijele Hrvatske bilo omogućeno nastaviti dalje razvijati se i napredovati. - Želja nam je da se na Glavici, kao i na svim ostalim stazama u Hrvatskoj osjeti briga prema vozačima. Uvijek ste bili potpora našem radu, a vaša razmišljanja nama su garancija da ovaj sport ide dalje te vam se ovom prilikom i zahvaljujemo na tome - rekao je Stjepan Peršin. 

Letovi će se provoditi na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, a moguće je probijanje zvučnog zida

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u petak, 23. listopada 2020. godine, u vremenu od 10:00 do 14:00 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Požeško-slavonske županije, na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

POŽEGA - Obilazeći završne poslove i postavljanje opreme i novoj Školsko sportsko dvorani pri OŠ Dobriše Cesarića požeški gradonačelnik i saborski zastupnik Darko Puljašić prokomentirao je i nedavno priopćenje za javnost požeškog SDP-a i kritike na razvoj sportske infrastrukture. On je dao rekapitulaciju ulaganja od 2014. godine i evo što je tom prilikom Puljašić istakao:  - Ponukan priopćenjem za javnost Socijaldemokratske partije grada Požege dužan sam informirati i podsjetiti naše sugrađane o svim aktivnostima i projektima odrađenima u području sporta i sportske infrastrukture u posljednjih 7 sedam godina od kada grad Požegu vodi Hrvatska demokratska zajednica. Tada je Grad Požega počeo raditi na jedan transparentan način, na način da se osigurao egzistencijalni minimum sportskim klubovima u gradu kroz pokrivanje troškova prijevoza, kotizacija, sudaca i osiguravanja kvalitete sportskih objekata na kojima sportaši trebaju nastupiti. Taj je model zaživio u jesen 2013. godine i tada postavljeni temelji i danas se razvijaju i unaprjeđuju.

Ukupno je Požeškom športskom savezu za rad u posljednje četiri godine dodijeljeno 11.004.346,30 kuna (po godinama: 2020. -  2.752.272,75; 2019. -  3.424.435,48; 2018. -  2.429.672,07; 2017. - 2.397.966,00). Od tog iznos, za suce, kotizacije i prijevoz Grad Požega izdvojio je 4.185.032,49 kn  ( po godinama: 2020. -    847.080,40; 2019. - 1.221.915,77; 2018. - 1.048.059,66; 2017. - 1.067.979,66).

2014. godina

U listopadu 2014. godine otvoren je novo uređeni Sportsko – rekreacijski centar opremljen suvremenim nogometnim i košarkaškim, modernim dječjim igralištem, spravama za vježbanje na otvorenom te brojim drugim sadržajima. Projekt je bio vrijedan gotovo četiri milijuna kuna, a s milijun i pol kuna financiralo ga je Ministarstvo regionalnog razvoja.

 Iste godine, napravljena je obnova krovišta na SD „Tomislav Pirc“, tadašnjoj dvorani Grabrik, a izvršeni su i radovi na poboljšanju energetske učinkovitosti, odnosno sprječavanju gubitka energije. Za uređenje sportske dvorane uloženo je dva milijuna kuna. Vrijednost radova na uređenju fasade, zamjeni stolarije i krovištu bila je 1,4 milijuna kuna, a 600.000 kuna uloženo je za dodatne radove, nakon skidanja krova za ojačavanje konstrukcije.

Na zgradi Gradske kuglane izvršeni su radovi na obnovi fasade, zamjeni stolarije, krovišta, rasvjete u dvorani te uređenja parkirališta. Vrijednost radova bila je preko 800.000 kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirao 60 posto, a ostalo Grad, dok su radovi na sanaciji rasvjete bili vrijedni 150.000 kuna. Uz obnovljenu fasadu, Gradska kuglana dobila je i parkiralište u čije je uređenje uloženo preko 400 tisuća kuna.

Te je godine izgrađena šetnica s lijeve strane nasipa uz Orljavu, između Orljavske i Primorske ulice, uz novi Sportsko – rekreacijski centar. Radove su financirali Grad Požega (578.344,73 kn)  i Hrvatske vode.

Te je godine s čak 14,7 posto svog proračuna izdvojenih za sport i rekreaciju Grad Požega uvršten u top deset gradova u RH po ulaganju u zdrav i sportski duh.

2015. godina

Godine 2015. Požega je dobila još jednu šetnicu. Po lijevoobalnom nasipu koji prolazi kroz park kraj Orljave, od pješačkog mosta na vodnoj stepenici preko rijeke Orljave do nasipa željezničke pruge, izgrađeno je oko 300 metara pješačke staze, a uređena je i pješačka staza kroz park u dužini od 139 metara. Riječ je o još jednom zajedničkom projektu Grada Požege i Hrvatskih voda od kojih je 33 % sufinancirao Grad (464.210,76 kn) Cijelom dužinom šetnice postavljene su klupe i košarice za otpad.

2016.godina

Nakon što su 2015. godine okončani radovi na rekonstrukciji gradske sportske dvorane „Tomislav Pirc“, godine 2016. krenulo se sa sanacijom i uređenjem unutrašnjih prostora dvorane. Prebrušen je i prelakiran parket u maloj dvorani. Ista je oličena, označena i uređena, tako da sada pruža znatno bolje uvjete za rad. Oličeni su i uređeni službeni ulazi, kako u prizemlju tako i na katu. Početkom 2106. godine sanirane su i svlačionice s tuš kabinama koje pripadaju maloj dvorani. Oličena je i uređena sportska ambulanta, kao i mala dvorana u prizemlju koja je predviđena za plesove i druge srodne aktivnosti.

Nakon 63 godine, Požega je napokon dobila nove i suvremene Gradske bazene. Na mjestu starog dječjeg bazena izgrađen je novi bazen dimenzija 25x12 metara, dok je novi olimpijski bazen standardne veličine 50x25 metara. U sklopu kompleksa Gradskih bazena napravljeno je košarkaško i odbojkaško igralište, zatim dječje igralište, izgrađene su nove svlačionice, sanitarni čvorovi i ugostiteljski objekt te 54 nova parkirna mjesta.

2017. godina

Godine 2017. krenulo se s uređenjem šetnice uz Veličanku dugačku gotovo 2 km. Investitor radova bile su Hrvatske vode, dok je Grad Požega bio investitor nabave opločnjaka u iznosu 248.635,63 kn.

Krajem prosinca započeli su radovi na projektu dogradnje i nadogradnje školsko – sportske dvorane OŠ „Dobriša Cesarić“. Riječ je o projektu vrijednom više od 12 milijuna kuna koji se provodi u dvije faze. Ova prva faza izgradnje vrijedna je 5,6 milijuna kuna, za što će biti izgrađena pomoćna dvorana sa svlačionicama, kuhinjom i prostorom za upravu. Prva faza će biti u potpunoj funkciji do rujna i početka nove školske godine, dok je u drugoj fazi predviđena izgradnja nove dvodijelne dvorane.

2018. godine

Započeli su radovi na izgradnji šetnice na dionici Orljava Babin Vir. Investitor radova bile su Hrvatske vode, dok je i ovoga puta Grad Požega bio investitor nabave opločnjaka u vrijednosti 249.992,43 kn.

U rujnu te godine završeni su i radovi na prvoj fazi projekta dogradnje i nadogradnje školsko – sportske dvorane OŠ „Dobriša Cesarić“. Prva faza bila je vrijedna 5,6 milijuna kuna, a izgrađene su pomoćna dvorana sa svlačionicama, kuhinja, blagovaonica, dvije učionice i prostor za upravu.

U jesen iste godine proveden je i projekt Ciklo odmorišta Zlatne doline. Šest lokacija u županiji sredinom studenog dobilo je svoju ciklo stanicu, tj. stup koji je samoodrživ, napaja se solarnom energijom, posjeduje LED rasvjetu te time stvara i noćnu uličnu svjetiljku. Solarna ciklo stanica izrađena je od nehrđajućeg čelika visoke kvalitete i služi za popravke bicikala na svakoj od lokacija.

Zalaganjem predstavnika NK Mihaljevci i mještana Mihaljevaca te uz financijsku pomoć Grada Požege gotovo u potpunosti je obnovljen sportski objekt Nogometnog kluba Croatia. Grad Požega do sada je za obnovu ovoga sportskog objekta uložio gotovo 200 tisuća kuna.

2019. godina

            Godine 2019. Hrvatske vode započele su projekt izgradnje šetnice na dionici Orljava istok 1, gdje je također Grad Požega bio investitor nabave opločnjaka u vrijednosti 248.574,50 kn.

2020. godina

            Nastavlja se izgradnja šetnice na dionici Orljava istok II, a Grad Požega i ovoga puta nabavlja opločnjake u vrijednosti 208.465,50 kn.

Dužina svih izgrađenih šetnica na području Grada Požege od 2013. godine do danas je cca 6090 m u koje je Grad Požega uložio oko 2 milijuna kuna.

Na inicijativu stanara te na radost brojne djece uređeno je košarkaško igralište u Babinom viru. Radove vrijedne gotovo 250 tisuće kuna izvela je tvrtka Niskogradnja Jurčak. Dimenzija asfaltirane površine za igralište je 19 x 32 m unutar kojega se nalazi košarkaško igralište dimenzija 15 x 28 m.

Početkom rujna završeni su radovi na projektu "Energetska obnova zgrade dvorana Sokol na adresi dr. Franje Tuđmana 4, Požega. Radovima je izvršena zamjena postojeće stolarije i ugradnja nove vanjske stolarije, čime se postiže povećanje toplinske zaštite vanjskih zidova građevine i povećanje toplinske zaštite krovne konstrukcije.Obnovom energetske funkcionalne cjeline projektirana je ušteda toplinske energije za grijanje nakon provedbe projekta od 62,51%. Projektirana ušteda toplinske energije zadovoljava sektorski specifični kriterij prihvatljivosti, a to je ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta. Projektom će se postići energetska ušteda na godišnjem nivou za 53,84% te će se iz energetskog razreda D, objekt svrstati u energetski razred C.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.016.866,08 kn, dok bespovratna sredstva iznose do 1.118.041,32 kn, a dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektom energetske obnove se također sufinancira izrada projektne dokumentaciju za energetsku obnovu zgrade, stručni nadzor građenja, provedba energetskog pregleda i izrada energetskog certifikata nakon energetske obnove, usluga upravljanja projektom i administracije te promidžba i vidljivost. Izvođač radova je tvrtka L projekt, a ukupna ugovorena vrijednost radova iznosi 1.124.122,50 kn. Radovima na energetskoj obnovi prethodili su radovi na sanaciji konstrukcije dvorane čija je vrijednost 492.016,25 kuna s PDV-om.

2021. godina

Napravljeno je idejno rješenje za izgradnju dvorane Osnovne škole Antuna Kanižlića, a sljedeći korak je izrada glavnog projekta i, nadamo se, apliciranje na jedan od natječaja financiran od strane EU. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 27.000.000,00 kuna. Uz samu dvoranu, objekt bi imao i druge prateće sadržaje (5 učionica, sanitarni čvor, kabinet i spremišta za sprave. Izgradnjom ovoga objekta zadovoljit će se potrebe škole i zajednice za polivalentnim prostorom u kojemu će se održavati obrazovni, društveni i drugi sadržaji namijenjeni učenicima i građanima. Ulaz u dvoranu predviđeni je iz škole i s ulice, što će omogućiti društveno korištenje dvorane te tako imati korist za širu zajednicu.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.867 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.394  -

Među njima je 716 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 49 pacijenata.

Preminulo je 7 osoba ili ukupno do sada imamo 413 preminulih pod Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 31.717 osoba zaraženo novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 22.910 osoba od toga 846 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 25.889 osoba.

Do danas je ukupno testirano 428.961 osoba, od toga 7.313 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr  

Tragična nesreća, u kojoj je jučer u 17:35, na Županijskoj cesti Poreč – Višnjan, teško alkoholizirani 60-godišnjak, Peugeotom 207, skrenuo na suprotnu stranu i 50-postotnim lijevim offsetom (najnepovoljnijom opcijom, jer se kinetička energija vozila usmjerava na smanjenu i asimetričnu deformacijsku zonu te koncentrirano na ugao noseće strukture karoserije ispred vozača, a ne cijelu prednju plohu) frontalno udario u prednji lijevi dio Nissana Sunny, kojim je upravljala 70-godišnjakinja, smrtno stradala u sudaru, dogodila se po obrascu čestom na hrvatskim prometnicama, zbog kojeg su naše ceste, razmjerno, 50 posto pogibeljnije od prosjeka EU-a.

Dva su bitna razloga za to:

Prvi: 60-godišnjak je za volan sjeo “mrtav-pijan”, s oko dva promila alkohola u krvi. Na to ukazuje 1,67 promila izmjerenih pulskoj bolnici, po protoku vremena od početka vožnji do nesreće i od nesreće do medicinske intervencije. S toliko alkohola u organizmu vjerojatno je teško mogao i hodati, a što se ipak upustio u vožnju, ukazuje da se nimalo nije plašio da bi zbog toga mogao biti sankcioniran i kažnjen!

Izvjesnost kažnjavanja je, očito, bila blizu nule i tko zna koliko je puta dotad alkoholiziran vozio, bez imalo straha od policije te našeg neučinkovitog i nepoštenog pravosuđa. Da jučer nije bio zaustavljen u tragičnoj nesreći, izvjesno bi nastavio tako voziti do tragične nesreće u drugoj situaciji.

Što bi se na američkoj cesti dogodilo, i to s 15-20 puta (!) manjom koncentracijom alkohola u krvi?! Lisice na ruke, s leđne strane, i – zatvor.

Pritom teški prekršitelji moraju precizno slijediti upute policijskog službenika (pokazati ruke, lagano napustiti vozilo…), a ako odstupe i počnu se nekontrolirano ponašati, riskiraju teške fizičke posljedice pri uhićenju.

Vozite s 0,1 promil alkohola (u većini američkih saveznih država dozvoljeno je 0,08, u nekima nula) – zatvor. Ali i ako je istekla prometna dozvola – zatvor! Logično, jer teško neispravan vozač i/ili vozilo izravno ugrožavaju živote u prometu.

Zbog toga u SAD-u praktički nema vozačkih ispita: niste u kaznenoj evidenciji i protiv vas se ne vodi sudski proces, nemate poreznog duga – ispunite obrazac potrebnim podacima, slikaju vas i daju vam vozačku dozvolu i upozore da trebate poštivati prometne propise.

Kakva autoškola?! Pa, ne treba vam autoškola da znate kako ne smijete pijani sjesti za volan kao ni, primjerice, napustiti benzinsku stanicu bez da prethodno platite gorivo. I za jedno i drugo kazna je – zatvor, izravno s mjesta počinjenja kaznenog djela.

Kod nas se ovakav, za građane skup, a neučinkovit prometni sustav uvelike gura zbog velikih financijskih dobitaka interesnih skupina i udruga građana s javnim ovlastima. A jasno je da se tragične nesreće rijetko događaju zbog manjka vještine vožnje. One u pravilu nastaju zbog teškog, namjernog kršenja prometnih propisa, odnosno devijantnog, protuzakonitog ponašanja u vožnji

Drugi razlog lošeg stanja sigurnosti našeg cestovnog prometa pokazuje što je krajnje neodgovorni i teško pijani 60-godišnjak vozio automobil niže klase (B-segmenta), koji se proizvodio od 2006. do 2012., dakle razmjerno siguran, a nesretna 70-godišnjakinja za klasu veći iz C-segmenta.

Trebalo je to biti povoljno za njen ishod, ali, nažalost, upravljala je automobilom koji se proizvodio od 1987. do 1991., po mjerilima aktivne i pasivne sigurnosti, iz “prethistorijskog doba”.

Usto, karoserije se tada još nisu potpuno pocinčavale, pa je izvorno nesigurna struktura manje ili više bila kompromitirana korozijom. Vozila je, ukratko, “lijes na kotačima”, oslobođen godišnjeg poreza, kojeg treba platiti na nova sigurna vozila, bez ikakvog malusa na autoosiguranje!

A da je zlosretna vozačica, u trećoj životnoj dobi, poželjela voziti novi, siguran automobil, kojim bi štitila sebe i sve sudionike u prometu (ako vozač doživi infarkt, vozilo samo zakoči pred pješakom…) država bi tražila da plati i “boga i vraga”.

Treba platiti tri slijedna poreza (poreza na porez), prvi u maržama zastupnika i trgovca, za ukupne troškove poslovanja, a država uzima dio u svakoj stavci, potom jedan od najvećih PDV-a, potom visoku trošarinu (PPMV) i na kraju godišnji porez, za vozila stara do 10 godina!

Dakle, pristojan automobil B-segmenta tvorničke cijene 50.000 kn naš kupac plaća oko 100.000 kn! I ne želi se odreći svog nerazumno visokog dijela, premda time bitno pogoršava prometnu sigurnost, a usto uprihodi manje, jer prosječni građani zbog toga rijetko kupuju nove, a uglavnom rabljene, nerijetko stare.

To je višestruko štetno za sve sudionike u prometu i cijeli sustav, ugrožava nacionalne interese, a toliko je apsurdno da ukazuje na nedostatak temeljne inteligencije onih koji o tome odlučuju.

Dokaz: da su oba vozila imala po barem četiri zvjezdice za sigurnost po Euro-NCAP-u te da je barem jedno bilo opremljeno sustavom autonomnog kočenja, ishod vjerojatno ne bi bio tragičan.

A da su oba imala sustave autonomnog kočenja, što podrazumijeva i po pet zvjezdica za sigurnost po sustavu Euro-NCAP, nesreća se vjerojatno ne bi ni dogodila! Usprkos teškoj alkoholiziranosti vozača, jer bi automobili sami preuzeli bitnu kontrolu. Došlo bi, možda, do nezgode.

Ali takva vozila naš porezni sustav teško penalizira i čini nedostupnim prosječnim građanima te ih upućuje i motivira da voze i kupuju “lijesove na kotačima”.

Ova, po američkim standardima bizarna, a po našim tipična tragična nesreća pokazuje da za nužno povećanje sigurnosti na našim cestama prvenstveno treba uvesti mjeru 50-postotnog smanjenja trošarine i godišnjeg poreza za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost, a ako su usto opremljena i sustavom autonomnog kočenja, trošarinu i godišnji porez treba ukinuti.

Usto, bez štetnog političkog populizma, treba uvesti malus na autoosiguranje starih, nesigurnih vozila te dodatni bonus na sigurna. Potom se trebamo fokusirati na sljedeće tri mjere:

1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja.
2. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja.
3. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja.

Za to je nužno prometnice premrežiti radarskim kamerama, a na elektroničkim nadzorom nepokrivenim lokacijama povećati fizički – policijski nadzor.

Istodobno, iz temelja treba početi mijenjati i unapređivati neučinkovit i uvelike nepošten pravosudni sustav. 

Željko Marušić

U četvrtak 22. listopada 2020. oko 8 sati u mjestu Poljana u Ulici Ljudevita Gaja, 26-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „MAN“, pulskih registarskih oznaka kojemu je bilo pridodano priključno vozilo, uslijed nepropisnog uključivanja u promet udario je u metalnu ogradu na kolnom ulazu osnovne škole. Protiv 26-godišnjaka slijedi prekršajni nalog.

Istoga dana, oko 11.45 sati u Pakracu u Ulici Petra Preradovića, nepoznati vozač je nepoznatim vozilom udario u nepropisno parkirani osobni automobil marke „BMW“, daruvarskih registarskih oznaka, a kojeg je prethodno parkirao 44-godišnjak. Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je upravljao, no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i utvrdili da je prometnu nesreću skrivio 63-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 2,16 promila upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, daruvarskih registarskih oznaka. Protiv 63-godišnjaka slijedi prekršajni nalog, dok je 44-godišnjaku naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prometnog prekršaja.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 102 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 88 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 14 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 458 osoba, a ukupno je testirano 11356 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 159 uzoraka, od kojih je 10 pozitivnih.  Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204