Prometna problematika

U utorak 22. prosinca 2020. oko 15.30 sati u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira, nepoznati vozač je nepoznatim vozilom sišao s kolnika na putnu bankinu i travnatu površinu te udario u prometni znak. Nakon prometne nesreće nepoznati vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za počiniteljem.

Požar

U utorak, 22. prosinca 2020. oko 19.10 sati u Požegi u Majurskoj ulici u obiteljskoj kući, 35-godišnjakinja je bez nadzora na štednjaku ostavila posudu s uljem prilikom čega je došlo zapaljenja ulja i požara koji se proširio na tavanski prostor kuće.

Požar su gasili vatrogasci, 4 djelatnika  JVP grada Požega s navalnim vozilom i vatrogasnim ljestvama, budući se požar širio na krovište kuće. Požar je uspješno ugašen.

FOTO JVP grada Požega

Pronašla ručnu bombu u dvorištu

U utorak 22. prosinca 2020. oko 8.45 sati u Pakracu u Ulici 30. svibnja, 63-godišnjakinja je prilikom radova u dvorištu pronašla ručnu bombu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata. Navedenu bombu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 555 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 519 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 36 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.339 osoba, a ukupno je testirano 22.268 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 266 uzoraka, od kojih je 48 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

BISKUPOVA BOŽIĆNA PORUKA 2020.  -

 Trenutačne izvanredne okolnosti zbog virusne ugroze pomogle su mi da dublje shvatim poruku zapisa evanđelista Luke o Isusovu rođenju i pronađem odgovor na pitanje koje me ponešto mučilo: Kako slaviti Božić u sadašnjim brojnim ograničenjima i biti vjernik u doba pandemije?

Božićno djetešce u bolesničkom krevetu 

1. U prijašnjim božićnim slavljima pozornost mi je privlačio evanđeoski opis samog djetešca Isusa, Marije i Josipa, pastira i anđela, nebeskog svjetla i navještaja radosti. Međutim, čitajući ga u uvjetima ugroze koronavirusom, otkrio sam koliko je aktualna tvrdnja sv. Luke da „za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2, 7), napose kad sam je povezao s Isusovom izjavom: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40) te s Njegovom žrtvom na križu. Spoznao sam da ovoga Božića Isus na svoj način leži na bolničkim krevetima oboljelih od Covida 19. Evanđeoski zapis o tome kako za Isusa, Josipa i Mariju nije bilo mjesta u betlehemskom svratištu dobio je za mene posebno značenje pred činjenicom velikog broja zaraženih i oboljelih kod nas i pitanjem hoćemo li ih moći sve smjestiti u bolnice, sadašnja najvažnija svratišta za ugrožene osobe u našoj domovini. Na temelju tog jednostavnog a snažnog evanđeoskog prikaza jasnije sam razumio kako mnoga ljudska srca zbog omalovažavanja opasnosti zaraze koronavirusom i uvjeravanja da ne postoji nikakva ugroza, jer je to navodno sve obična prijevara, nisu sposobna biti svratišta samilosti, suosjećanja, spremnosti na žrtvu za bolesne, za nastojanja oko provođenja pandemijskih mjera kako bismo se svi zaštitili od zaraze.

        Vjerom prepoznati dubinu pandemijskog zbivanja

2. Ovogodišnji Božić potiče nas da budnom vjerom pristupimo onomu što nam se ovih dana događa te se poklonimo Isusu Kristu svojim konkretnim ponašanjem prema osobama koje su zaražene i boluju od Covida 19. Božić usmjerava našu vjerničku pozornost i osjetljivost također prema preminulima i njihovim najbližima, prema provoditeljima mjera očuvanja od zaraze, a napose zdravstvenim djelatnicima koji danonoćno u bolnicama ne štede sebe, nego se izvanrednom požrtvovnošću brinu o bolesnima i sve čine da pobijede smrtonosni virus. S pravom u njima možemo nazreti anđele koji silaze s neba kako bi navijestili radosnu vijest da je s nama, napose u bolesnicima, prisutan Sin Očev koji je na sebe preuzeo ljudske boli i smrt. Žrtva i brižnost bolničkog osoblja svjedoči da zadnju riječ ima Ljubav koju je Isus unio u našu prolaznost te su svi patnici na nedokučiv Božji način dionici pobjede te iste Ljubavi, Slave Božje, objavljene u siromaštvu betlehemske štalice.

Pastiri pokraj bolničkih kreveta

3. Medicinski su djelatnici i svojevrsni pastiri pokraj bolesničkih kreveta, tih suvremenih jaslica u kojima trpi sâm Isus Krist. Oni svjedoče da onda kad nestanu sve mogućnosti bolničkog, medicinskog i svakog drugog ljudskog svratišta i pomoći, naši bolesnici ostaju smješteni u Božje samilosno srce, očitovano u Isusu Kristu i Njegovoj ljubavi na križu, kao jedinoj pobjedničkoj snazi u našim najtežim životnim stanjima. Osim toga uvjeren sam kako ovoga Božića i naša ograničenost na obiteljski krug krije u sebi neke duboke dimenzije ljudskog postojanja koje valja vjernički otkriti. Zajedničkom molitvom možemo u svoje domove i srca unijeti Božju blizinu, moćnu oživjeti međusobno razumijevanje i plemenitost. Tako osnaženi bit ćemo jači od svih postavljenih granica i omogućiti da se unatoč svemu i ove godine iskreno radujemo Božiću, snazi nikad uskraćene Božje neizmjerne ljubavi za nas u Isusu Kristu. U vjerničkom iskustvu otajstva svjetla, zasinulog u Betlehemu, koje i u sadašnjim teškim okolnostima čovječanstva pobjeđuje mrak, od srca vam svima želim sretan Božić i blagoslovljenu 2021. godinu!

Protupandemijske mjere i ograničenja  euharistijskih slavlja

4. Mogao bi netko pomisliti kako sam se u navedenom socijalnom pristupu Božiću odrekao svoga katoličkog identiteta za koji je ključan Isusov nalog na posljednjoj večeri: „Uzmite i jedite, uzmite i pijte – činite to meni na spomen“(usp. Mt 26, 26; Mk 14, 22; 1Kor 11, 25)povezan i s dolaskom na misu polnoćku i sudjelovanjem na božićnom euharistijskom slavlju. Važnost navedene liturgijske sastavnice proslave Božića obrazložio je II. vatikanski sabor tvrdnjom da je Euharistija „izvor i vrhunac cijeloga kršćanskog života“ (LG 11) iz kojega proistječe sva snaga Crkve (usp. SC 10) i po kojoj se ona očituje i ostvaruje. A Zakonik kanonskog prava o njoj kaže: „Euharistijska žrtva, spomen-čin Gospodnje smrti i uskrsnuća, u kojoj se ovjekovječuje žrtva križa, vrhunac je i izvor svega bogoštovlja i kršćanskog života, kojom se označuje i ostvaruje jedinstvo Božjeg naroda i dovršava izgradnja Tijela Kristova“ (kanon 897).

 Ograničenja postavljena kod nas ovih dana za euharistijska slavlja i samu proslavu Božića zaoštrila su pitanje: Kako biti vjernik u doba pandemije? Nacionalni stožer civilne zaštite i hrvatska Vlada zaslužuju svaku pohvalu i zahvalu za sve što čine da očuvaju zdravlje hrvatskih građana i organiziraju zdravstveni sustav u teškim okolnostima. No, epidemiološki stručnjaci i javni politički dužnosnici u donošenju mjera polaze gotovo isključivo od zdravstvenog i gospodarskog kriterija, stavljajući kršćane u nezavidan položaj. Oni se upuštaju u područje vjere za koje nisu mjerodavni kad sudjelovanje vjernika na euharistijskom slavlju u crkvi stavljaju u istu ravan s odlaskom građana u trgovine, poduzeća, škole, gostionice, kafiće, teretane, te od crkvenih službenika i drugih vjernika očekuju da provode iste ili slične mjere u crkvi i na svetim slavljima kao i u navedenim ustanovama. Ovdje se ne radi samo o pitanju ograničavanja broja vjernika na svetoj misi, nego o daleko dubljem problemu mogućnosti kršćana da i u sadašnjim okolnostima ostvaruju svoj vjernički identitet u Crkvi kao ustanovi božanskog podrijetla. Ako ponajprije zbog psiholoških razloga smatramo da se djeca i mladi trebaju u sadašnjim okolnostima okupljati u školi na nastavi, vjernicima se zbog istih, ali i spomenutih viših razloga ne bi smjelo ograničavati sudjelovanje na svetoj misi u crkvi. Zbog primjene navedenih mjera na Crkvu, bez poštivanja njezine specifičnosti, nemali broj katolika ima bojazan mudrog Gamalijela kad je odvraćao židovske prvake da ne zabranjuju apostolima djelovati u ime Isusovo: „da se i s Bogom u ratu ne nađemo“ (Dj 5, 39).

Mjerodavnost vjere i stručni pristup pandemiji

5. Miješanje javnih dužnosnika u vjerske kompetencije nazire se i u njihovim mjerama kojima određuju ili preporučuju vrijeme u koje će se slaviti božićna misa polnoćka, koliko će vjernika na njoj sudjelovati i kako će biti u crkvi raspoređeni, što će se i kako pjevati, koliko će sveto slavlje vremenski trajati, kako će duga biti homilija, na koji se način vjernici trebaju pričešćivati. Sve navedeno očituje kako nije bilo dovoljne i kvalitetne komunikacije između Hrvatske biskupske konferencije i javnih dužnosnika o crkvenoj i vjerničkoj specifičnosti u trenutačnom izvanrednom stanju. Pri donošenju mjera koje se odnose na vjernike i na liturgijska slavlja nije se posvema pridržavalo autonomije znanstvene struke i autonomije Crkve u njezinu vjerskom poslanju niti pravila II. vatikanskog sabora (usp. SC 22) na koje je podsjetila Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata u svom Pismu od 15. kolovoza ove godine kada je ustvrdila: „Liturgijski propisi nisu područje na kojem građanske vlasti mogu vršiti svoju zakonodavnu vlast, već samo nadležne crkvene vlasti.“ Valjalo bi učiniti kod nas sve što je potrebno kako bi se potpunije ostvarila odredba spomenutog Pisma Kongregacije za bogoštovlje: „Dužna pozornost na pridržavanje higijenskih i sigurnosnih mjera ne smije dovesti do sterilizacije gestâ i obredâ te u vjernicima, pa i na nesvjestan način, pobuđivati strah i nesigurnost. Povjerava se razboritom, ali odlučnom, djelovanju biskupâ da javne vlasti ne označavaju sudjelovanje vjernika u slavljenju Euharistije tek kao neko 'okupljanje' i da ono ne bude izjednačeno ili čak smatrano manje važnim od okupljanja u rekreativne svrhe.“ Taj je zahtjev to opravdaniji zato što crkvena okupljanja kod nas do sada nisu bila izvorom značajnijih žarišta zaraze. Poštivanje specifičnosti Crkve i vjerničkog identiteta ne znači njihovo privilegiranje, kako to pokatkad nazivaju određeni krugovi u našem društvu. Na to upozorava ovih dana i Trajni odbor Komisije biskupskih konferencija Europske unije u dokumentu koji se osvrće na upute Europske komisije o slavljenju ovogodišnjih božićnih blagdana od 2. prosinca 2020. Dokument podsjeća javne dužnosnike na obvezu izvršavanja članka 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unijepo kojem je „ključno savjetovati se s Crkvama i religijskim zajednicama kad se razmatraju pitanja koja u dokumentima Europske unije imaju vjerski karakter“.

Poštivanje vjerničkog identiteta

6. Smatram uputnim u ovim razmišljanjima spomenuti temelj vjerničke i crkvene specifičnosti, koju bi u sadašnjim okolnostima trebalo poštivati. U vrijeme svoga teološkog studija s nemalim oduševljenjem slušao sam izlaganja profesora fundamentalne teologije koji nam je tumačio kako kršćanstvo nije religija nego vjera. Ilustrirao nam je to na primjeru rasprave zapisane u evanđelju koju je Ivan Krstitelj vodio sa Židovima o Isusu i njegovog odlučnog uvjeravanja: „Tko odozgor dolazi, on je iznad sviju, tko je sa zemlje, zemaljski je i zemaljski govori. Tko dolazi s neba, on je iznad sviju, što je vidio i čuo – za to svjedoči“ (Iv 3, 31–32). I završava tvrdnjom: „Tko vjeruje u Sina, ima vječni život: a tko neće da vjeruje u Sina, neće vidjeti života: gnjev Božji ostaje na njemu“ (Iv 3, 36). Još je upečatljivija  izravna Isusova riječ: „Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke“ (Iv 6, 51). Kršćanstvo je prihvaćanje onoga što je Bog objavio, vjera u ono što dolazi odozgor, opredjeljenje za vjerno življenje u skladu s Božjom objavom u Isusu Kristu i ostvarivanje vlastitog identiteta tim putem. Vjera nije jedna od aktivnosti, neko usputno zanimanje, radni zadatak, nego cjeloživotni identitet određene osobe, vrijednosno opredjeljenje za Isusa Krista i njegovo evanđelje, smisao u koji je netko uložio cijelu egzistenciju, ne privremeno nego za vječnost. Kršćanin se stoga trajno nalazi pred pitanjem koje su postavili apostoli židovskim prvacima: „Sudite je li pred Bogom pravo slušati radije vas nego Boga?“ (Dj 4, 19). Živjeti u društvu sukladno svojem vjerničkom identitetu nije pitanje samo ljudskih sloboda ili prava koja netko može ograničiti zbog određenih zemaljskih ciljeva, nego stvar dobro oblikovane savjesti koju moramo uvijek slijediti i na koju nitko nema pravo vršiti nasilje. Uz priziv savjesti u moralnim pitanjima, mnogi su kršćani stoga to isto činili i s obzirom na svoju vjeru. Ovakav njihov stav nije slijepi fundamentalizam ili fanatizam, nego razumski obrazloženo opredjeljenje dosljednog životnog svjedočenja sustava vrijednosti vlastitog vjerskog identiteta, kojem su brojni kršćani tijekom povijesti bili vjerni sve do mučeništva.

Sudjelovanje na misi i pitanje savjesti

7. Zacijelo bi odgovorni društveni čimbenici u našem društvu pri donošenju odluka ili preporuka vezanih uz vjerničko sudjelovanje u crkvi na svetim slavljima u vrijeme zaraze trebali imati na umu da obustavama ili ograničavanjima okupljanja zadiru u područje savjesti te se zapitati je li mogu očekivati od biskupa, svećenika i drugih vjernika da provode odredbe koje su u suprotnosti s njihovim vjerničkim identitetom. Naime, crkvenim službenicima zadaća je okupljati vjernike u crkvi, a ne ograničavati njihov dolazak te onaj tko izdaje propise vezane uz to pitanje treba provjeriti jesu li oni realni i provedivi. To se odnosi i na slučajeve kad javni dužnosnici donose preporuke o tome što će se pjevati u liturgijskim slavljima, kako će se vršiti neki liturgijski čini, koliko će vjernika biti u crkvi i kako će se ondje ponašati, kad određuju prenošenje svetih slavlja putem digitalnih medija te očekuju da ih biskupi oblikuju u odredbe, a svećenici provode. Crkveni službenici imaju poslanje promicati slavu Božju i služiti joj, a ne odvraćati vjernike od dolaska na sveta slavlja niti ih ograničavati, zabranjivati pjevanje ili bilo što drugo što im je obveza prema Bogu. U tom slučaju zavrijedili bi Isusov prijekor: „Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske“ (Mk 7,8). Sudjelovanje na svetoj misi nije disciplinsko, pravno ili samo moralno pitanje, nego identitetsko pitanje svakog vjernika te ga crkveni službenici nemaju pravo osloboditi od toga da živi u skladu s bîti svoje vjere, na isti način kao što ih mogu odriješiti od disciplinske obveze posta i drugih vjerskih dužnosti iste vrste. O tome može odlučiti samo vjernik po vlastitoj savjesti, provjerivši je li to za njega moguće ili nemoguće, je li spriječen to ostvariti ili nije. 

          Mjere sigurnosti i duhovni imunitet

8. Kako bi se izbjeglo zalaženje javnih dužnosnika na područje mjerodavnosti vjere u oblikovanju protupandemijskih mjera, bilo bi mudro među epidemiološke i druge stručnjake koji ih donose uključiti i stručnjake za pitanja vjerskog identiteta. Naime, u vrijeme kad je ljudima potrebna posebna duhovna snaga koja pridonosi njihovu cjelovitom imunitetu, ne bismo se smjeli olako odreći dobrobiti kojoj pridonosi Crkva.

Ovo božićno razmišljanje o mogućnosti biti vjernik u doba pandemije ne želi ni najmanje obezvrijediti mjere koje se poduzimaju za obranu od zaraze koronavirusom i obeshrabriti ljude da ih provode, među ostalim i cijepljenjem koje će uskoro biti omogućeno, nego se zauzima da se pri tom poštuje specifičnost Crkve, kao što se to s pravom čini s bolnicama, školama, trgovinama i drugim ustanovama bitnima za naš život i društvenu zajednicu. Osim toga, navedenom razmišljanju cilj je potaknuti katolike i sve druge dobronamjerne građane da u oblikovanju javnog mnijenja o pitanjima vezanima za zarazu koronavirusom uključe i vjernička mjerila u skladu s načelom koje smo zastupali od početka ugroze koronavirusom: „Ništa vjerničkog ne dokidati, nego prilagoditi.“ Katolik se zacijelo može tako prilagoditi poštivanju mjera protiv zaraze koronavirusom da se ne odrekne svoga vjerničkog identiteta i da to od njega nitko ne zahtijeva zbog bilo kojeg razloga.

Molim Božji blagoslov za sve vjernike da u ovo izvanredno vrijeme ne oslabe u svojoj pripadnosti Bogu i Crkvi, nego u božićnom otajstvu pronađu nadahnuće i ohrabrenje za obnovljenu vjernost Bogu kojem su povjerili svoju sudbinu.

Uz srdačan pozdrav u Gospodinu –

vaš požeški biskup Antun

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.595 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.115  -

Među njima je 2895 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 294 pacijenta.
Preminula je 71 osoba a ukupno do sada imamo 3.328 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 197323 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 3328 preminulo, ukupno se oporavilo 178 880 osoba od toga 2514 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 48 166 osoba.
Do danas je ukupno testirano 964 313 osoba, od toga 9 088 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pitanja i odgovori vezani uz Odluku o zabrani napuštanja županije prema mjestu prebivališta ili boravišta u Republici Hrvatskoj 

Riječima Moje drago srce započinje, prema mišljenju većine književnih kritičara, jedno od najljepših, najintimnijih, najtužnijih i najčitanijih pisama u hrvatskoj književnosti – oproštajno pismo Petra Zrinskoga voljenoj supruzi Ani napisano netom prije njegova pogubljenja. Petar Zrinski, vojskovođa, hrvatski ban i pjesnik, rodio se u Vrbovcu 1621. godine. Bio je u braku s Anom Katarinom Zrinski. Nakon uhićenja, istrage i jednogodišnjega tamnovanja zbog urote je pogubljen zajedno s Franom Krstom Frankopanom 30. travnja 1671. godine. Prije smrti napisao je svojoj supruzi pismo Moje drago srce.

Ogranak Matice hrvatske u Požegi o 400. obljetnici rođenja Petra Zrinskog i 350. obljetnici pogubljenja P. Zrinskog i F. Krste Frankopana organizira Natječaj za najljepše ljubavno pismo imaginarnoj osobi  za učenike između 14 i 18 godina.

Rok predaje pisma: 

Način slanja pisma:

Napomene:

Sva pisma moraju biti potpisana zaporkom po vlastitom izboru (zbog anonimnosti pri čitanju pisama).

Molimo vas da u e-mailu dodatno navedete:

- svoje ime i prezime i pripadajuću zaporku

- broj telefona i  e-mail adresu

- naziv škole koju pohađate i razred

Važno:

Objava rezultata:

Završna svečanost (čitanje najljepših pisama i nagrađivanje):

Prosudbeno povjerenstvo za čitanje i ocjenjivanje pisama:

 Blanka Đimoti Zima, Anita Katić, Marijana Ćorluka

Privitak:

Pismo Petra Zrinskog

Moje drago srce. Nimaj se žalostiti svrhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga srčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči, ako sam te u čem zbantuval, aliti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsemogučega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoče smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim thronušem u diki vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti. U Novem Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29. dan aprila meseca, o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju hčerju Auroru Veroniku blagoslovi.

Groff Zrini Petar

***********************************

Moje drago srce. Nemoj se žalostiti zbog ovoga mojeg pisma niti uzrujavati. Po Božjoj volji, sutra u deset sati će mi glavu sjeći, kao i tvojem bratu. Danas smo se mi svečano oprostili jedan od drugog. Zato pišem sada po ovom listu i od tebe tražim jedan konačni oproštaj, tebe moleći ako sam te u nečem naljutio ili ti se nečim zamjerio (kako ja znam nekad) oprosti mi. Bogu hvala, ja sam se za smrt dobro pripremio i ne bojim se. Uzdam se u Boga Svemogućega, koji me je na ovom svijetu ponizio, da mi se smiluje, i molit ću Ga (Kojem se sutra nadam doći) da se svi mi zajedno pred Njegovim svetim prijestoljem u slavi zauvijek nađemo. Više ne znam što bih ti mogao napisati. Ja sam sve ostavio na Božju volju. Ti se ništa ne žalosti, jer to je moralo tako biti. U Novom Mjestu, pred zadnji dan mojeg života, 29. dana, travnja mjeseca u sedam sati uvečer, godine 1671. Neka te Gospodin Bog s mojom kćeri Aurorom Veronikom blagoslovi.

Grof Zrinski Petar

Najviše biootpada dolazi putem odvojenog kućnog sakupljanja biootpada: povrća, voća i otpada iz vrtova. Slijedi trava, granje i lišće s javnih površina. Takav otpad je primjereniji za kompostiranje nego za fermentaciju. Kuhinjski otpad, koji uključuje otpad od mesa i ribe bolji je za fermentacijsko postrojenje i pretvaranje u električnu energiju jer životinjske masti sadrže više energije od vrtnog otpada. Čisti papir i karton treba ići na recikliranje, a onečišćen hranom u postrojenje za kompostiranje. Kompostabilna plastika ne bi trebala u postrojenje za fermentaciju. Ne sadrži dovoljno energije za pretvaranje u bioplin. Papirnate vrećice su u tom slučaju bolje.

Što se tiče kompostiranja kompostabilne plastike, pogoni za kompostiranje uglavnom nisu zainteresirani za njihovu uporabu. Dobivaju dovoljno organskog otpada. Prihvaćanjem kompostabilne plastike dolazi do onečišćenja otpadnih tokova, između ostalog i zbog potrošača koji ne razlikuju kompostabilne i konvencionalne plastične proizvode. Osim toga, certifikati i norme za kompostabilnu plastiku temelje se na laboratorijskim uvjetima koji se ne temeljena stvarnim uvjetima kompostiranja.

Najvažniji kriterij za kompostiranje kompostabilne plastične vrećice je njezina debljina. Tanke vrećice će nestati tijekom kompostiranja, pa ih većinom postrojenja za kompostiranje prihvaćaju, između ostalog i zato što se u njih sakuplja kućni biootpad.

PLA, polilaktidna plastika, načinjena od mliječne kiseline, nije dobrodošla u pogone za kompostiranje jer njezina razgradnja predugo traje. Ne vole ju ni sakupljači plastičnog otpada, jer onečišćuje otpadne tokove za recikliranje. Ukoliko se PLA primjenjuje kao tanak sloj na papirnatim čašicama i spremnicima, tada će nestati tijekom kompostiranja, no ukoliko je taj sloj predebeo, onda će onečistiti kompost. Iz istog razloga, prevelike debljine, se ne prihvaća ni pribor za jedenje načinjen od kompostabilne plastike.

Danas kompostabilna plastika još uvijek ima relativno maleni udio u kućnom organskom otpadu. Ukoliko će se taj udio povećavati, može predstavljati problem pri kompostiranju zbog onečišćenja komposta. Uz to, nužna su i daljnja istraživanja utjecaja komposta od kompostabilne plastike na tlo.

Maja
Rujnić
Havstad

zg-magazin

ZAGRAĐE - Nakon dogovora između uprave kluba i igrača NK "Graničara" iz Zagrađe i ove godine klub je odlučio napraviti jednu simboličnu gestu te darivati svoje najmlađe sumještane u Zagrađu sa Božićnim paketićima njih ukupno 60. Kako bi priča bila potpuna i životopisna vjerni članovi su za tu priliku izradili posebne saonice za Djeda Božićnjaka i njegove vilenjake. Uredno pripravljena, sređena te napunjena poklonima krenula je niz selo kako bi obišla svako dijete te unijela sreću, veselje i zadovoljstvo u svaku obitelj. Veliki broj građana je izlazio te pozdravljao veselu povorku. U saonicama se osim dječjih poklona našlo nešto toplo za popiti, poput čaja i toplih napitaka za one malo starije koje su članovi kluba počastili.  

- Uz poklone dijelili smo i čestitke kluba za nadolazeće blagdane. Još jednom su članovi NK "Graničar" iz Zagrađa pokazali veliko srce i ljubav prema mjestu gdje žive, rade te treniraju u nadi da ćemo doživjeti neka bolja vremena. Smisao i svrha kluba nije samo osvajanje prvenstva i bodova već humanost, društvena uključivost i solidarnost prema društvu u kojemu radi. Hvala svima koji ste nas dočekali. Sve je odrađeno uz pridržavanje epidemioloških mjera - ističe Bruno Horvat potpredsjednik NK "Graničar" Zagrađe.

Bijeg s mjesta prometne nesreće

U ponedjeljak 21. prosinca 2020. oko 9.40 sati između mjesta Batinjani i Prekopakra, nepoznati vozač je nepoznatim vozilom  dolaskom do zavoja uslijed neprilagođene brzine prešao na suprotnu prometnu traku i udario u bočno ogledalo osobnog automobila marke „Honda“, daruvarskih registarskih oznaka, a kojim je upravljao 42-godišnjak. Nakon udara nepoznati vozač je napustio mjesto prometne nesreće, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za počiniteljem.

Zabilježena tri naleta vozila na životinje na cesti

U ponedjeljak 21. prosinca 2020. oko 16.50 sati u Pakracu  u Ulici Krndija, 39-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Audi, zagrebačkih registarskih oznaka, udario je u divljač koja je istrčala na kolnik.

Istoga dana, oko 19.15 sati u mjestu Kadanovci, 49-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Škoda“, bosanskohercegovačkih registarskih oznaka, udarila je u svinju koja je istrčala iz putnog kanala.

Nešto kasnije, oko 22.55 sati u mjestu Kukunjevac, 23-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, daruvarskih registarskih oznaka, naletio je vozilom na divljač koja je istrčala na kolnik.

Kako bi se izbjegli ovakvi  događaji upozoravamo vozače na maksimalan oprez na cestama pogotovo u jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima. Također,  upozoravamo vozače na neočekivanu pojavu divljači na cestama izvan naselja, posebice na dionicama ceste na kojima je vidno postavljena prometna signalizacija koja upozorava na pojavu divljači.

Sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom, vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara za prekršaj.

Također i vlasnik koji je ostavio životinju bez nadzora na cesti, uz odgovornost za nastalu štetu, odgovara i za prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.