Materijalna šteta se procjenjuje na oko 4.500,00 eura  -

FOTO: DVD Pakrac

U nedjelju 2. studenoga 2025. oko 12.10 sati u Pakracu u Ulici Krndija, uslijed kvara na instalacijama između motora i mjenjača došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 27-godišnjak.

Požar su gasili vatrogasci DVD Pakrac i JVP PSŽ koji o tome izvještavaju:

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 4.500,00 eura.

Poplave u Slavoniji, potres u Zagrebu i oluje u Dalmaciji samo su dio elementarnih nepogoda koje su posljednjih godina pogodile Hrvatsku. Štete se broje u milijardama eura, a sve veći broj građana želi osigurati svoju imovinu.

No, s rastom potražnje, rastu i cijene. U samo godinu dana osiguranje imovine poskupjelo je do 40%. Stručnjaci tvrde: ovo nije samo poskupljenje, već evolucija zaštite.

Je li riječ o klasičnom dizanju cijena ili novoj, boljoj razini zaštite? Istražili smo u nastavku.

Police i 90€ skuplje u odnosu na prošlu godinu

Cijene osiguranja imovine su u samo godinu dana skočile i do 40%. Poskupljenje ćemo ilustrirati na stanu od 50m². Prošle godine, najopširniji paket jednog osiguratelja koštao je 211,56€ godišnje. Danas je gotovo 90€ skuplji i iznosi 299,72€.

Što je dovelo do ovolikog skoka otkriva nam Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.

“Rast cijena nije došao preko noći. Na cijene su utjecale promjene u građevinskom sektoru: od rasta cijena gradnje, troškova radne snage do novih preferencija građana. Osiguratelji su svoje police morali prilagoditi tim okolnostima. Zato današnje ponude, iako skuplje, nude šira pokrića i konkretniju zaštitu.”

Razlike između osiguravajućih kuća gotovo 190€

Je li cijena “najvećih” paketa ista kod svih osiguravatelja provjerili smo putem kompare.hr, platforme za usporedbu osiguranja. Najpovoljniju ponudu pronašli smo po cijeni od 114,96€ godišnje. To je gotovo 190€ jeftinije u odnosu na prethodnog osiguratelja. Ipak, nije sve tako crno–bijelo.

“Dok kod obveznog auto osiguranja cijene variraju unatoč istim pokrićima, kod osiguranja imovine skuplja polica obično znači širu zaštitu. Ponude nisu standardizirane, što znači da svaki osiguravatelj proizvoljno formira svoje pakete.

U praksi što je veća cijena, veći su i limiti. Međutim, treba naglasiti da ne trebaju svi ista pokrića – izbor ovisi o području stanovanja i specifičnim rizicima. Zato u kompare.hr uvijek nastojimo pronaći najbolji omjer cijene i odgovarajuće zaštite.” objašnjava Radlović

Zašto je važno osigurati imovinu?

Prema rezultatima ankete Europske investicijske banke (EIB) čak 91% Hrvata je u posljednjih pet godina iskusilo barem jedan ekstremni vremenski događaj. Gotovo tri četvrtine imalo je neposredne posljedice, a više od četvrtine pretrpjelo je stvarnu štetu na nekretnini.

Kada se zbroje svi troškovi, riječ je o milijardama eura. Zato postaje jasno da zaštita vlastite imovine više nije stvar izbora, već nužnosti.

Važno je reagirati na vrijeme

Često vjerujemo da se nezgode događaju isključivo drugima, sve dok se jednom ne dogode nama. Potres u Zagrebu i Petrinji najbolji je primjer kako nepredvidive situacije mogu promijeniti život, osobito onima čija imovina nije osigurana.

Danas većina ljudi imovinu osigurava prilikom ugovaranja kredita, ali potreba za zaštitom postoji i izvan formalnih okvira. Unatoč poskupljenju, cijene osiguranja i dalje su zanemarive u usporedbi s mogućom štetom.

U konačnici, ne govorimo samo o četiri zida. Govorimo o mjestu u kojem gradimo život, stvaramo uspomene i ulažemo godine života, truda i financija. Zato osiguranje nije samo potreba, već jedini način da sačuvamo ono što nam je najvažnije – naš dom.

Svakodnevno se pitamo na čemu država zarađuje, a gdje gubi novac? Naravno nije svaka investicija plodna za zaradu, a postoje investicije i koje naprosto moraju postojati iako nemaju značajnu dobit. Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor grupacije tvrtki DOMinvest svakodnevno se susreće s brojnim izazovima koji usporavaju brojne projekte ali i poskupljuju njihovu realizaciju.

Saša Perko, poznat po brojnim izlaganjima o problemima u građevinarstvu, ovaj je puta progovorio o ulaganjima države, tzv. multiplikatorima, ali i o tome koliko porazne olakšice zapravo mogu biti, ili ne trebaju, dobre za državu.

Država troši novac, ulaže u infrastrukturu, u porezne olakšice, u obrazovanje, uskoro vjerojatno više i u vojnu industriju... Koliko zapravo država daje novaca, a koliko zarađuje?

Država ne zarađuje samo kroz poreze, koji predstavljaju kratkoročan prihod, nego kroz povrate na svoja ulaganja – tzv. multiplikatore. Ako multiplikator iznosi 2, to znači da svaki euro javnog novca stvori dodatna dva eura u gospodarstvu. Najveći učinak imaju ulaganja u obrazovanje, digitalnu infrastrukturu i istraživanje – njihovi multiplikatori dosežu oko 2,2. Odmah iza slijede infrastruktura i energetska učinkovitost, s multiplikatorima između 1,2 i 1,8. S druge strane, vojna industrija, iako postaje novi europski trend, ima multiplikator od svega 0,8 jer se većina opreme uvozi i novac odlazi iz zemlje. Zato ključ nije u tome koliko država troši, nego kako i gdje – jer između troška i investicije postoji golema razlika.

Koja investicija je najbolja da država zaradi novac i kolika je to zarada?

Najbolje investicije su one koje stvaraju višestruki povrat – koje ne samo troše, nego i pokreću druge sektore. Ulaganja u istraživanje, digitalnu infrastrukturu i obrazovanje jačaju dugoročnu konkurentnost, dok građevina i infrastruktura daju trenutačni impuls gospodarstvu kroz zapošljavanje, potrošnju i lanac dobavljača. Upravo zato su projekti koji kombiniraju tehnološki i građevinski aspekt najvrjedniji: grade temelje buduće produktivnosti. Suprotno tome, ulaganja bez šireg učinka – poput prevelike vojne potrošnje – mogu privremeno podići statistiku rasta, ali ne stvaraju trajnu vrijednost u domaćem gospodarstvu. Ključ je u investicijama koje čine ekonomiju učinkovitijom, ne samo većom.

Na koji način zarađuje kroz te investicije?

Država zarađuje kroz sve ono što se pokrene nakon što se projekt završi – nove poslove, veću potrošnju, poreze i rast produktivnosti. Primjerice, izgradnja autoceste koja spaja gradove ili prometnice koja povezuje gospodarsku zonu povećava promet roba, privlači ulaganja i otvara nova radna mjesta. Svaki takav infrastrukturni projekt pokreće čitav lanac: od građevinskih tvrtki i projektanata do lokalnih proizvođača i uslužnih djelatnosti. To je stvarni povrat – kada ulaganje u beton i čelik stvori trajan rast. Nasuprot tome, ulaganja koja nemaju domaći učinak, poput kupnja opreme ili ulaganja koja (uglavnom) stoje, dugoročno ne poboljšavaju ekonomsku sliku zemlje.

Gdje se puno novaca ulaže, a država ne zarađuje dobro? Koje su investicije manje unosne?

Država najviše gubi kad ulaže u projekte koji nemaju jasan učinak – bilo da se radi o zgradama bez funkcije, subvencijama bez rezultata ili politički vođenim investicijama. Takvi projekti stvaraju kratkoročan dojam aktivnosti, ali dugoročno trošak održavanja i neaktivacije tih investicija. Iako se Europa trenutačno snažno okreće vojnoj industriji, ključno je da svaka zemlja, pa i Hrvatska, unutar tog smjera traži domaću komponentu – uključivanje građevine, industrije i lokalne proizvodnje. Samo tada ta ulaganja stvaraju pravi povrat. Dakle, nije pitanje trebamo li ulagati, nego kako osigurati da svaki euro javnog novca ostane u domaćem gospodarstvu i proizvodi višestruki učinak.

Znači li to da vojna industrija zapravo unazađuje gospodarstvo? Ali takva ulaganja su sigurnosna, ne možemo ih izbjeći!

Vojna ulaganja sama po sebi ne moraju biti loša – problem nastaje ako novac ne ostaje u domaćem gospodarstvu. Ako nabavljamo gotovu opremu iz inozemstva, učinak je ograničen i kratkotrajan. No, ako u tim projektima sudjeluju hrvatske tvrtke, tada obrambena ulaganja mogu imati i razvojni učinak. Takav pristup stvara nova radna mjesta i potiče industriju, umjesto da sredstva samo odlaze van. Dakle, ključ nije u pitanju treba li ulagati u obranu, apsolutno treba, nego kako taj novac pretvoriti u domaći gospodarski motor.

Ima li država alata da manje profitabilne sektore učini profitabilnijima ili ti neki sektori naprosto nikad neće zarađivati?

Država danas pametno koristi sredstva EU fondova – posebno u projektima vrtića, škola i fakulteta. Takve investicije istodobno jačaju obrazovni sustav i predstavljaju društvenu infrastrukturu, čime se postiže dvostruki učinak. S jedne strane poboljšavaju se uvjeti za edukaciju i rast ljudskog kapitala, a s druge strane aktivira se građevinski sektor i domaća industrija. Drugim riječima, jednom investicijom država povećava multiplikator na dvije strane – u društvenom i gospodarskom smislu. To je dobar primjer kako pametno korištenje europskog novca može istovremeno modernizirati zemlju, imati društveni efekt i potaknuti njezin ekonomski rast.

Kako da onda država bolje zarađuje, a da pritom ne zaboravi ulagati u one segmente koji nisu unosni? Kojih bi se stvari država trebala 'uhvatiti' kako bismo kao zemlja napredovali, da joj se u budućnosti više vraća?

Država bi trebala planirati ulaganja kao investitor – prema povratu i učinku, a ne samo prema političkoj vidljivosti. To znači birati projekte s najvećim multiplikatorima: infrastrukturu, digitalizaciju, istraživanje i obrazovanje. Hrvatska ima snažnu građevinsku i inženjersku bazu koja može nositi takav razvoj, ali mora ulagati u projekte koji donose stvarnu promjenu – u učinkovitost, produktivnost i dugoročni rast. Novi europski val ulaganja u obranu može imati smisla ako se u njega uključe domaće tvrtke i industrija, jer tada novac ostaje u zemlji i stvara dodatnu vrijednost. Ukratko – država napreduje kad svaki euro tretira kao investiciju koja mora imati mjerljiv povrat, a ne kao trošak koji se samo potroši.

Jesu li porezne olakšice dobre za državu?

Porezne olakšice mogu biti korisne, ali samo ako potiču stvarna ulaganja i nova radna mjesta. Primjer takvog stvarnog ulaganja je ulaganje u domaću industriju. Kada se olakšice dijele neselektivno, postaju samo privremeno rasterećenje, bez stvarnog učinka na rast. Država dugoročno više dobiva ako novac usmjeri u projekte koji generiraju povrat – primjerice, u infrastrukturu, digitalizaciju ili energetsku učinkovitost – jer tamo pokreće čitav niz gospodarskih aktivnosti. Olakšice same po sebi ne stvaraju novu vrijednost, dok ulaganja u projekte koji uključuju domaću industriju, građevinu, digitalnu infrastrukturu i znanje čine ekonomiju otpornijom. Dakle, cilj ne bi trebao biti manje poreza, nego pametnije korištenje proračunskog prostora.

FOTO: DOMinvest

VELIKA / TRNOVAC - Općina Velika uspješno je provela projekt „Unaprjeđenje rada Dječjeg vrtića Velika“, financiran sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske u sklopu poziva „Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima“.

Projektom je opremljen Područni objekt Dječjeg vrtića Velika novom didaktičkom, sportskom, edukativnom i vanjskom opremom za dječje igralište, čime su znatno poboljšani uvjeti rada odgojitelja i boravka djece.

Provedbom projekta osigurani su suvremeni i poticajni uvjeti za razvoj, igru i učenje djece predškolske dobi te povećana dostupnost kvalitetnog predškolskog odgoja na području Općine Velika.

Općina Velika uspješno je provela projekt „Izgradnja i opremanje dječjeg igrališta Trnovac“, financiran sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske u okviru poziva „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“.

Projektom je u naselju Trnovac izgrađeno i opremljeno novo dječje igralište s modernim i sigurnim igralima, uključujući multifunkcionalno igralo, ljuljačke i ZIP line, uz uređenje podloge i hortikulturno oplemenjivanje prostora.

Novo igralište djeci i obiteljima pruža siguran i poticajan prostor za igru, druženje i boravak na otvorenom te značajno doprinosi kvaliteti života stanovnika naselja Trnovac i šireg područja Općine Velika.

Prema podacima prijavljenim putem sustava za prijavu bolesti od 1. rujna do 31. listopada 2025., prijavljeno je 106 izbijanja visokopatogene influence ptica (VPIP) u peradi, 22 u ptica u zatočeništvu i 456 u divljih ptica na područjima 26 europskih zemalja.
 
Dana 30. listopada 2025. Slovenija je prijavila prvu pojavu VPIP u ovoj godini kod jednog crvenokljunog labuda, nađenog uginulog na području Općine Velenje u Savinjskoj regiji.
 
S obzirom na to da su zaražene divlje ptice jedan od značajnih čimbenika širenja infekcije na perad (direktnim ili češće indirektnim načinom putem kontaminirane hrane, opreme, alata i dr),  posebno zabrinjava porast broja izbijanja VPIP u divljih ptica tijekom listopada 2025.
 
Podsjećamo da su, zbog izrazito visokog rizika od pojave VPIP u Republici Hrvatskoj, od 18. studenoga 2023. godine na snazi preventivne mjere određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 138/2023 i 55/2024.
 
Mjere propisane za cijelu zemlju odnose se na obaveznu provedbu higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.
 
Obavezno je držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) mora se držati odvojeno od ostale peradi.
 
U svrhu ranog otkrivanja VPIP, iznimno je važno nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji odmah prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja i ponašanja peradi, smanjenje proizvodnje, smanjenje unosa hrane i/ili vode te uginuća peradi i ptica u zatočeništvu.
 
Ovim putem Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva apelira na odgovorno ponašanje svih posjednika peradi i ptica u zatočeništvu te ih poziva da se pridržavaju odredbi Naredbe kako bi se spriječila daljnja pojava bolesti u domaćim uzgojima peradi, spriječilo širenje ove bolesti i time umanjili mogući veliki gubici u peradarstvu i gospodarstvu općenito.
 

Više informacija o influenci ptica dostupno je na poveznici: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4797

Dragovoljna predaja bombe, dvije puške i streljivo  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 1. studenoga 2025. na području Kutjeva, anonimni građanin dragovoljno je policijskim službenicima predao ručnu bombu, dvije puške i 300 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Budući da je 53-godišnjak višestruki počinitelj prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira on je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će uz optužni prijedlog biti privedeni na Kazneno-prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 1. studenoga 2025. oko 18.35 sati u Požegi u Ulici Matice hrvatske, u ugostiteljskom objektu, 53-godišnjak je tjelesno napao 65-godišnjaka.

Kod 53-godišnjaka je ispitivanjem alkoholiziranosti utvrđena i prisutnost alkohola u organizmu od 2,50 promila.

Budući da je 53-godišnjak višestruki počinitelj prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira on je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će uz optužni prijedlog biti privedeni na Kazneno-prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog  - 

FOTO: Ilustracija

U subotu 1. studenoga 2025. oko 16.45 sati u mjestu Kovačevac, policijski službenici su u prometu zatekli 64-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,21 promil upravljao neregistriranim i neosiguranim osobnim automobilom, te za vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole.

Također je utvrđeno da vlasnica vozila nije sklopila ugovor o obveznom osiguranju.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a predviđena novčana kazna za navedene prekršaje iznosi 1.050,00 eura.

Protiv vlasnice vozila slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 660,00 eura.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U subotu 1. studenoga 2025. oko 11.50 sati u Požegi na raskrižju ulica kralja Krešimira i bana Borića, 41-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 2,48 promila upravljao osobnim automobilom, prilikom skretanja udesno prešao je vozilom na lijevu stranu kolnika te sletio na travnatu površinu gdje je udario prednjim lijevim dijelom vozila u prometne znakove.

Budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Orljavskoj ulici.

KAPTOL - Gotovo sat i pol je trajao 9. godišnji koncert Kaptolačkog tamburaškog orkestra, a vidjeli smo srednji tamburaški orkestar, veliki tamburaški orkestar i tamburaše Kaptolci - najavio je odmah na početku predsjednik udruge Tihomir Šmitpeter i tako najavio prekrasnu večer za posjetitelje, ljubitelje tamburaške glazbe

Ovaj godišnji koncert održavao se do sada 8 godina godina, a i ove godine održan je u Sportskoj dvorani OŠ Vilima Korajca u Kaptolu gdje se mogla postaviti velika pozornica za sve tamburaše, ali i veliki broj posjetitelja koji su došli podržati ovaj odlično pripremljen i uvježbani repertoar cjelovečernjeg koncerta. Koncert pod nazivom Pjesme Slavoniji prikazao je kroz glazbu sva tri orkestra i desetak solista izveli su skladbe koje isključivo govore o Slavoniji. Kako su i posjetiteljima ove skladbe bile poznate često su pjevali zajedno sa solistima.

 - Ovaj godišnji koncert u kojega smo uložili stotine i stotine sati vježbanja i rada, naša je kruna i prikaz naše vrhunske uvježbanosti što smo postigli velikim odricanjem i ustrajnim radom tamburaša i njihovih voditelja, ali o tome ćete vi na kraju sami prosuditi, a na izlazu smo stavili jednu kutijicu, pa ako vam se svidi pomognite dobrovoljnim prilogom za osiguranje našeg rada - rekao je Tihomir Šmitpeter i na kraju se svima zahvalio koji sudjeluju u radu Kaptolačkog orkestra ali i sve oni koji ih pomažu financijski i u organizaciji cjelokupnog rada.

Orkestri su zaista briljirali u izvedbama a sve pod dirigentskom palicom prof. Ane Šmitpeter. Posjetitelji su svojim ustrajnim pljeskom izmamili na kraju i bis izvedbu, dvije tamburaške skladbe uz soliste.