Upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 2,93 promila

U četvrtak 6. svibnja 2021. oko 18.10 sati u Kaptolu u Vetovačkoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,93 promila upravljao 47-godišnjak. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 47-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Jakšiću u Ulici Stjepana Radića i u Požegi u Osječkoj ulici te bijeg s mjesta prometne nesreće u Pakracu u Ulici Ivana Gundulića.

Osumnjičena za krađu i računalnu prijevaru

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 40-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Kaptola koju se sumnjiči da je počinila kaznena djela  „Krađa“ i „Prijevara“. Naime, 40-godišnjakinja je u razdoblju od 10. do 15. travnja 2021. u mjestu Nurkovac, iz kuće otuđila bankovnu karticu u vlasništvu 88-godišnjaka nakon čega je na bankomatu podigla novčani iznos od nekoliko tisuća kuna. Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Unatoč mjeri samoizolacije pristupio u prostorije policije

U četvrtak 6. svibnja 2021. oko 12 sati u Požegi u Ulici Josipa Runjanina, u prostorije PU požeško-slavonske pristupio je 44-godišnjak iako mu je izrečena mjera samoizolacije. Protiv 44-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz  Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Pronašao ručnu bombu i streljivo

U četvrtak 6. svibnja 2021. oko 7.30 sati u Lipiku u Ulici Roberta Žilija, 72-godišnjak je prilikom obavljanja poljoprivrednih radova pronašao ručnu bombu M-75 i šest komada streljiva za koje je utvrđeno da su zaostali iz Domovinskog rata. Navedenu bombu i streljivo je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 379 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 346 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 33 osobe je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 519 osoba, a ukupno je testirano 41867 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 138 uzoraka, od kojih je 19 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Započinje isplata potpore poljoprivrednicima i IAKS mjera ruralnog razvoja za podmjere iz Mjere 11 – Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode i Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda,  u ukupnom iznosu od 250 milijuna kuna. 

U ponedjeljak 10. svibnja 2021. započinje isplata druge rate za osnovno, zeleno, preraspodijeljeno plaćanje te za mlade poljoprivrednike, a završit će do 30. lipnja 2021. godine. 

Podsjećamo kako je za potpore prema jedinstvenom zahtjevu za 2020. godinu kroz predujam i prvu ratu već isplaćeno 2,7 milijardi kuna. 

Nakon što isplata završi, poljoprivrednici mogu dobiti informaciju o isplaćenim potporama telefonskim pozivom u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ili e-poštom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. uz predočenje svog Matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG).

Nove marke „Europa – ugrožene životinjske vrste  -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj sutra 7. svibnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Europa – ugrožene životinjske vrste“. Motivi na markama su ris i tetrijeb gluhan, a autorica izdanja je Nataša Odak, dizajnerica iz Zagreba. Prigodne marke otisnute su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu. Nominalna vrijednost poštanske marke s motivom tetrijeba gluhana iznosi 3,30 kn te 15,00 kn za poštansku marku s motivom risa. Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Ris

Euroazijski ili obični ris (Lynx lynx) najveća je europska mačka. Široko je rasprostranjena i globalno brojna vrsta, pa je svrstana u najmanje zabrinjavajuće vrste. U Hrvatskoj nastanjuje Gorski kotar, Velebit i Liku. Prema zadnjoj službenoj procjeni brojnosti iz 2010. u Hrvatskoj živi od 40 do 60 jedinka, s trendom opadanja brojnosti, pa je kod nas ris kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta. Glavni uzroci ugroženosti jesu parenje u uskom srodstvu, fragmentacija i uništavanje staništa te krivolov.

Ris ima dugačke noge, stražnje dulje od prednjih. Kao i sve mačke, uvlači pandže dok hoda. Uz izvrstan noćni vid, dobar njuh te izrazito dobar sluh lovi iz zasjede, sam, nečujno i brzo. Ljeti im je krzno kratko, crvenkasto ili smeđe, prošarano tamnijim pjegama jedinstvenim za svaku jedinku. Zimi ris dobiva gusto, dugo i svilenkasto krzno sivkaste boje. Velike šape tijekom zime služe kao krplje i omogućuju kretanje u dubokom snijegu. Ris živi samotno i ne zadržava se dugo na istoj lokaciji osim u sezoni parenja, koja je početkom godine. Ženka koti dvoje ili troje mladunaca. Za opstanak im je nužno prostrano i mirno, uglavnom šumsko stanište, koje pruža i zaklon i hranu. U Hrvatskoj su im najvažniji plijen srna i mlado jelena, ali i divokoze, mufloni, zečevi, glodavci, ptice, zmije. Najaktivniji su u jutarnjim i večernjim satima, a tijekom dana i noći uglavnom se odmaraju.

Autohtoni ris nestao je iz Hrvatske već početkom 20. stoljeća, a cijela današnja populacija potječe od šest jedinka unesenih u Sloveniju davne 1973. iz Slovačke. Populacija se ponovno počela smanjivati 1990-ih godina, a genetika je pokazala da je glavni razlog međusobno parenje blisko srodnih životinja. Zbog toga je trenutačno u tijeku projekt LIFE unošenja risova iz Rumunjske i Slovačke u Hrvatsku i Sloveniju radi obogaćivanja genskoga fonda i povećanja postojeće populacije te povezivanja alpskih i dinarskih populacija. Naseljene životinje i njihovi potomci prate se pomoću fotozamki i GPS ogrlica.

Tetrijeb gluhan

Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) naša je najveća šumska koka. Podrijetlo vuče još iz ledenog doba. U Hrvatskoj živi na Velebitu i u Gorskom kotaru, u miješanim i crnogoričnim šumama vršnih dijelova planina iznad 1000 metara nadmorske visine u kojima nalazi zaklone na granama starih stabala i izobilje hrane. Na globalnoj razini, zbog velikog područja rasprostranjenosti, svrstan je u najmanje zabrinjavajuće vrste, ali s trendom pada brojnosti zbog klimatskih promjena, nestanka i promjena u staništu, turizma, naleta mladih ptica na dalekovode te zbog previše grabežljivaca poput lisica, kuna, vrana, ali i krivolova. Zbog opadanja brojnosti populacije tetrijeba gluhana, u Hrvatskoj je strogo zaštićen i smatra se ugroženom vrstom. Od nekadašnjih 177 poznatih pjevališta u našoj zemlji aktivno je svega desetak, a pjevajućih mužjaka ima tek nešto više od stotinu. Pjevališta su važna zbog parenja nakon kojeg se tetrijebi razilaze. S proljećem mužjak zorom izlazi na šumsku čistinu kojom se koristi za svoje „pjevanje“ (različiti tipovi glasanja – „škljocanje“ i „brušenje“), širi lepezasti rep i nakostriješi bradu te postaje neoprezan.

Tetrijebi se hrane pupoljcima, mladim iglicama, sjemenkama, šumskim plodovima i bobicama, a za mlade je važna i hrana životinjskog podrijetla – kukci, puževi, pa i sitni kralježnjaci. Teže do pet kilograma, a narastu i do 85 cm dužine. Mužjaci imaju raskošno perje: zelena prsa, smeđa leđa, a glava, vrat i trbuh su crne boje. Ženke imaju neupadljivo perje crvenkasto sive boje s crnim prugama. Perje prekriva noge sve do prstiju (zimi je ono izrazito dugačko) na čijim rubovima ujesen izrastaju nekoliko milimetara duge rožnate resice koje poput krplji povećavaju površinu stopala, pa tetrijeb manje propada u snijeg. Resice ljeti otpadaju. Snažni, tupi nokti služe za iskapanje hrane iz zemlje i ispod snijega.

Tekstove u povodu izlaska prigodnih poštanskih maraka pripremile su mr. sc. Marijana Vuković i Renata Brezinščak, dipl. ing.

Završena je predaja prijava na natječaj za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva. Na natječaj je pristiglo 20 projekata u vrijednosti od 410 milijuna kuna te s iznosom tražene potpore od 220 milijuna kuna, čime će se povećati kapaciteti u svinjogojskoj proizvodnji za novih 20.000 krmača. Također, u sklopu natječaja operacije 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš zaprimljeno je 17 projekata ukupne vrijednosti 47 milijuna kuna s iznosom tražene potpore od 22 milijuna kuna.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju za ulaganja u reprocentre u svinjogojstvu je 250 milijuna kuna, pri čemu je 125 milijuna kuna namijenjeno mikro, malim i srednjim korisnicima (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 8.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije) i 125 milijuna kuna za velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO). Svrha natječaja je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru svinjogojstva.

Također, cilj operacije 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš je smanjenje štetnog utjecaja na okoliš te povećanje plodnosti tla, za što je ukupno raspoloživo 50 milijuna kuna.

POŽEGA - U velikoj vijećnici Županije danas su potpisani ugovori koji se odnose na izradu organizacijskih modela s analizom isplativosti za sektore voća, povrća, svinjogojske proizvodnje i proizvodnju crne slavonske svinje, vinogradarstva i vinarstva te organizacijskog modela zbrinjavanja i prerade nusproizvoda i ostataka u preradi voća i povrća s analizom isplativosti, koji su dio projekta „Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije“, koji provodi Požeško-slavonska županija u suradnji s Regionalnim koordinatorom razvoja Požeško-slavonske županije.

Organizacijske modele za sektore voće, povrće, svinjogojstvo te vinarstvo i vinogradarstvo izrađivat će tvrtka MICRO projekt d.o.o, a ukupna vrijednost usluga je 342.500,00 kuna, dok će organizacijske modele zbrinjavanja i prerade nusproizvoda i ostataka u preradi voća i povrća s analizom isplativosti izrađivat Zajednica ponuditelja Meta partner d.o.o i Revent Smart d.o.o., a vrijednost usluge je 118.750,00 kuna.

Izradom modela realizirat će se druga faza projekta, kojom će biti stvoreni preduvjeti za nastavak realizacije projekta, ali i omogućena implementacija dobivenih znanja, informacija i modela u samoj poljoprivrednoj proizvodnji kroz poticanje udruživanja i  kvalitetnije organiziranje same proizvodnje.

Cilj projekta je stvaranje podloge za razvoj poljoprivrednog sektora na području Požeško-slavonske županije kroz poticanje udruživanja, kvalitetnije organiziranje poljoprivredne proizvodnje, izgradnju skladišnih kapaciteta, usvajanje novih znanja i praćenje novih trendova, izradom i primjenom stručnih analiza, studija i dokumenata.

Projekt se sastoji od tri glavne cjeline, koje su međusobno povezane:

Prva aktivnost odnosi se na izradu Analize potencijala i razvoja poljoprivredne proizvodnje u Požeško-slavonskoj županiji. Aktivnost je realizirana u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Druga aktivnost sadržava izradu organizacijskih modela proizvodnje (u sektoru voća, povrća, svinjogojstva, uspostavi centra za zbrinjavanje i preradu ostataka iz prerade voća i povrća te sektora vinogradarstva i vinarstva s naglaskom na modele udruživanja poljoprivrednika), dok se treća aktivnost odnosi na izradu Modela uspostave i upravljanja regionalnim centrom razvoja poljoprivredne proizvodnje i na izradu projektno tehničke dokumentacija za navedeni centar, koji će se nadovezati na projekt izgradnje hladnjače.

Razdoblje provedbe ovoga projekta je 06.11.2019. – 06.11.2022. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 2.526.000,00 kuna.

Udio sufinanciranja iz Europske unije je 2.147.100,00 kuna (85%), a udio vlastitih sredstava 378.900,00 kuna (15%).

Potpisivanju ugovora prisustvovali su požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, predstavnik tvrtke MICRO projekt d.o.o., predstavnik Zajednice ponuditelja Meta partner d.o.o., ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ Senka Horvat, pomoćnik ravnateljice Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ Anton Devčić, Branka Kuba pročelnica UO za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije te Stjepan Jakopović, stručni voditelj za strateško planiranje.

 „Ako ćemo podijeliti ovaj projekt, ovo nam je druga faza provedbe projekta. Započeli smo prije otprilike godinu dana te smo tada potpisali sporazum, a u međuvremenu je napravljena analiza stanja u poljoprivredi u našoj županiji. Tvrtka MICRO projekt d.o.o. s kojom danas potpisujemo ugovor, izrađivat će nam organizacijske modele za sektore, odnosno podsektore u poljoprivredi. Ono što želimo kroz ove modele i što će nam isporučiti naši novi suradnici upravo je određeni model na koji način organizirati poljoprivrednike u našoj županij u svakome od podsektora. Važno nam je da poljoprivrednici zajedno i sa javnim sektorom surađuju te da nađemo načine kako oni mogu unaprijediti svoju poljoprivrednu proizvodnju te na koji način im može pomoći javni sektor kroz određena ulaganja, a sve u cilju razvoja novih proizvoda koji će unaprijediti našu Požeško-slavonsku županiju.“ – rekla je Senka Horvat ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ.

 „Znamo da je naša županija poljoprivredna županija, ali često puta poljoprivreda se minorizira i stavlja sa strane, a zapravo je hrana ključ i temelj svega.

Bilo bi dobro kada bi mogli ono što proizvedemo izvesti kroz turizam i na prostore našega Jadrana, a sa vjerom da će kontinentalni turizam biti još snažniji u vremenu koje je pred nama. Bez udruživanja, bez analize onoga na čemu ćete vi i raditi, znajući da imamo velike mogućnosti bilo u voćarstvu, ratarstvu, stočarstvu i slično, nažalost neće biti uspjeha. Namjera mi je da poljoprivrednici koji žive ovdje, shvate da im zaista ide u korist ono što je struka propisala i predložila.“ – rekao je Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

 „Ono što ćemo zasigurno vama predlagati kontinuirano je uvođenje novih i inovativnih modela, suvremenih agrotehnoloških mjera, modernih kriterija agroekonomije, nadogradnju hladnjače  te sve po pitanju suradnje sa logističkim kompanijama.“ – rekao je predstavnik tvrtke MICRO projekt d.o.o. Antoneli Alvir.

ZARILAC - Zarilac je prigradsko naselje koje pripada  gradu Pleternica u kojemu se trenutno završava Projekt Energetske obnove zgrade Društvenog doma vrijedne 427.520,56 kn. Sufinanciranje iz EU sredstava iznosi 270.723,83 kn. Projekt traje 24 mjeseca, i završava 31. srpnja 2021. godine. Nositelj projekta je grad Pleternica a ovo je ukupno 9. objekt društvenih domova koji se uspješno obnovljen i energetski učinkovitiji.

 Projekt energetske obnove zgrade Društvenog doma Zarilac izravno će doprinijeti smanjenju potrošnje energije u zgradi te oslobađanju sredstava za kvalitetniji sustav društvenog djelovanja. Korisnici zgrade (mještani i predstavnici raznih udruga) dobit će ugodnije mjesto za boravak, a istovremeno će porasti svijest o važnosti korištenja mjera EnU, racionalnijem gospodarenju energijom te smanjenju emisije CO2 u okoliš. Odrađene su slijedeće projektne aktivnosti: 1. izrada glavnog projekta energetske obnove s pripadajućim elaboratom ako je primjenjivo 2. energetski pregled zgrade, izrada izvješća o energetskom pregledu zgrade i energetski certifikat prije provedene energetske obnove 3. provedba mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije: - povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, - povećanje toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru, - zamjena vanjske stolarije, - ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja ili poboljšanje postojećeg (pelete), - zamjena unutarnje rasvjete učinkovitijom,   4. stručni nadzor građenja 5. energetski pregled zgrade, izrada izvješća o energetskom pregledu zgrade i energetski certifikat nakon provedene energetske obnove 6. upravljanje projektom i administracija 7. promidžba i vidljivost projekta OPĆI CILJ: Pridonijeti smanjenju potrošnje energije u zgradama javnog sektora SPECIFIČNI CILJ: Svrha projekta je energetska obnova zgrade Društvenog doma Zarilac s ciljem smanjena potrošnje energije u samoj zgradi društvene namjene. Obnovom energetske funkcionalne cjeline projektirana je ušteda toplinske energije za grijanje (QH,nd) nakon provedbe projekta od 58,00%. Ciljana skupina ovog projekta je čitava lokalna zajednica, a rezultat u konačnici donosi smanjenje godišnje potrošnje primarne energije u javnim zgradama.

Završne radove na Društvenom domu u Zarilcu obišli su pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, zamjenik gradonačelnice Domagoj Katić i direktorica Poduzetničkog centra Pleternica Marija Šarić.

Gradonačelnica Jozić je istakla da je ovo osmi od devet objekata domova koji su uređeni: - Na ovom objektu je promijenjena stolarija, postavljena nova fasadu, postavlja se sustav grijanja na drvene pelete te nova rasvjeta i unutrašnjost doma. Dom je do prije nekog vremena zaista bio derutan, a sada je doživio promjenu. Nadam se da će koristiti svim mještanima naselja Zarilac, za sve njihove potrebe i aktivnosti koje će imati u ovom prostoru. Uređenjem ovog objekta potvrđujemo i ono što smo stalno govorili da brinemo o ravnomjernom razvoju svih naselja na području grada Pleternice.

Pleternica trenutno radi na deset projekata uređenja i energetske obnove društvenih domova, ističe direktorica Šarić: Tri objekta su pred završetkom, a paralelno pripremamo dokumentaciju za nove projekte jer cilj nam je da se urede svi društveni i vatrogasni domovi te sportsko rekreacijski centri. U projektima uglavnom prvo tražimo europska sredstva, a ako ih nema onda projekt financira grad Pleternica. 

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1 640 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 11 942  -

Među njima je 2 106 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 236 pacijenata.

Preminulo je 40 osoba a ukupno do sada imamo 7.355 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 341 052 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 321 755 osoba od toga 1 793 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 30 067 osoba.

Do danas su ukupno testirane 1 855 623 osobe, od toga 9 069 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 5. svibnjem utrošena je 979 181 doza cjepiva. Dosad je 760 805 osoba cijepljeno s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 218 376 primilo obje doze.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr   

POŽEGA - Hrvatska seljačka stranka Županijska organizacija Požeško-slavonska u sklopu predizborne kampanje organizirala je ispred Gradske tržnice u Požegi promotivnu akciju i skrenula pažnju na seljaka, proizvođače domaće hrane i obiteljska poljoiprivredna gospodarstva. Uz izborne materijale svima su dijelili po 10 komada ekoloških jaja proizvođača iz Požeštine. HSS smatra da se boljom organizacijom poljoprivrede može proizvesti dostatnih količina hrane svih vrsta za potrebe cijele Hrvatske, no nažalost loša organizacija i veliki uvozni lobi doveo je do gašđenja najvećeg dijela stočarstva, proizvodnje mlijeka i tova junadi, gašenja svinjogojskih farmi, a sve se to uvozi iz stranih država upitne kvalitete proizvoda.

HSS na ove lokalne izbore ide sa svojom Listom za Skupštinu županije, te u 6 lokalnih sredina, općina i gradova kao samostalni nositelji lista ili u koaliciji s HDZ-om. Nositelj Liste broj 3 za Skupštinu županije je poljoprivrednik Franjo Odobašić iz Poljanske.

  Program HSS-a za Požeško-slavonsku županiju

  -  nositelj liste broj 3 za Skupštinu županije poljoprivrednik Franjo Odobašić iz Poljanske

Vjerujem da će sve stranke imati slične programe za našu županiju i da ćemo kao papagaji ponavljati istu stvar: privući što više investitora u našu županiju, što više koristiti europske fondove, pomagati male i srednje poduzetnike, olakšati velikim poduzetnicima, ukinuti namete, smanjiti poreze i prireze kako bi stvarali nova radna mjesta.

Socijalna politika Hrvatske seljačke stranke

Što se tiče socijalne politike koju ćemo zagovarati u HSS-u za našu županiju, sigurno nećemo dozvoliti da stari, bolesni i nemoćni budu gladni i žedni, već ćemo se zalagati za njihova veća prava kako bi mogli dostojno od toga živjeti. Ali sve radno sposobne uključiti u društveni rad kako bi od svoga rada bolje živjeli. Zamislite apsurda - u našim selima nikada nije bilo toliko socijalnih slučajeva kao danas. Evo primjera: seljak ima kuću, ima zemlju, ima traktor i priključne strojeve, ima svinjac, štalu, ali na žalost prazne. Zemlju je dao u zakup, traktor mu je prijevozno sredstvo a od države prima 900 kuna socijalne pomoći svaki mjesec. Za struju dobije 200 kuna mjesečno, za zimu dobije besplatno drva i svaki dan u 12 sati topli obrok za ručak koji mu dovezu kući. Po cijele dane čuči pred trgovinom i pije pivo a kad ja odlazim u polje baca komentar "vidi budale, ovako vruće a on mora raditi".

Za takve imamo rješenje: neka mu općina ili grad uz pomoć županije poklone dvije krave i dvije krmače uz uvjet da pet godina ne smije to otuđiti i neka od svog rada počne uskoro normalno živjeti.

Ako kao HSS uđemo u Skupštinu županije gurat ćemo ove male projekte da se na selo vrati život seljaku i radniku. Sigurni smo da naši mladi neće bježati u tuđe zemlje nego će si sami stvarati radna mjesta na selu i u svojoj domovini, raditi i živjeti od djela svojih ruku.

Sve političke stranke će seljaku i radniku obećavati da će im poslije ovih izbora teći med i mlijeko, a kad izbori prođu nitko ih ni spomenuti neće. To znam iz vlastitog iskustva gdje sam se jedini borio za seljaka i radnika. Seljaku i radniku krenulo je nizbrdo još 2003. godine kada je tadašnja vlast na nivou države krenula u kapitalističku poljoprivrednu politiku. Okrupnjavanje i veliki posjedi, a ni sanjali nisu da će sve što je bilo dobro, uništiti. Time je najviše selo i ljudi koji su radili i u firmama za mizernu plaću a kod kuće imali dvije do tri krave ili dvije do tri krmače sa čime su prehranjivali svoje obitelji i školovali svoju djecu. Dolaskom sumnjive privatizacije u Kombinatu Kutjevo nema više svinjogojstva, zadržali su vinarstvo i najkvalitetniju zemlju, a mi seljaci neka se pentramo po brdima. Od nas traže da budemo takvima konkurenti. Na selima su krmače poklane, prasaca više nema ni za lijek, mlijeko na selu kupuju u trgovinama jer više nema muznih krava. Tovilišta prazna a nemamo više ni klaonice Mesne industrije Papuk.

Svinjskog mesa Republika Hrvatska uvozi za milijardu eura, mlijeka uvozimo za 260 milijuna eura, dok u županiji svake godine gubimo po tisuću muznih krava. To smatramo velikom katastrofom i ako se ovaj trend nastavi, kravu ćemo moći vidjeti samo na Milka čokoladi.

Poruka žiteljima Požeško-slavonske županije

Poštovani građani, dragi seljaci i radnici, izbori su tu, birate svoje predstavnike na četiri godine u Skupštinu županije. Siguran sam da će sve stranke istaći najkvalitetnije i najškolovanije ljude za nositelje lista. Na listama će iza njihovih imena stajati titule, mr. dr., ali kada se domognu dobrih fotelja drpit će svako za sebe koliko bude mogao a radnika i seljaka ni spomenuti neće.

Zato vam nudim svoje ime, Franjo i prezime Odobašić uz koje će pisati poljoprivrednik, pa vi odlučite tko će vas bolje zastupati i braniti vaša prava. To sam dokazao kroz dugi niz godina u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave i u tome neću posustati.

Vjera u Boga i seljačka sloga !