Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam
Turistička ponuda u županiju dovela tek 5.000 gostiju
KADA HRVATSKA PRAVI REKORDNE REZULTATE U TURIZMU POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA BILJEŽI PAD NOĆENJA -
POŽEGA – Hrvatska je ove godine potukla nekoliko rekorda u turizmu, od posjeta turista, veći broj noćenja i veći utržak novca od turizma, znatnije je porastao i kontinentalni turizam, no Požeško-slavonska županija bilježi pad broja noćenja za 7% u prvoj polovici godine u odnosu na prošlu godinu. Požeško-slavonsku županiju posjetilo je samo 5.000 gostiju, što je najmanji broj turista u jednoj županiji, istakao je na tiskovnoj konferenciji Bruno Horvat, član GO SDP-a Požega.
- Nažalost iz ovih brojki moramo izvući činjenice da imamo lošu turističku ponudu odnosno sadržaje i programe koje priređuju gradska i županijska turistička zajednica. Ovaj podatak je još strašniji kada znamo da je grad Požega koji je zapravo nositelj turizma u našoj županiji po kulturnoj i povijesnoj baštini daleko bogatiji od sredina koje nas okružuju. Također treba napomenuti da grad Požega ima i jedan poseban sklad povijesne i kulturne baštine te prirodne ljepote gdje ona zapravo ulazi u sam Trg svetog Trojstva.
- Nekad od uglednih manifestacija „Kestenijade“ uz koju je išla i „Bučijada“ te „Martinja“ sklepana je jedna nova „manifestacija“ pod nazivom „Okusi jeseni u Požegi„ gdje se je napravio svojevrstan „šmarn“. Uz dječju manifestaciju postaviti prodaju vina i koječega drugog sadržajno i koncepcijski doista nema veze ništa s ničim. Ali važno je da ništa ne bude kao prije pa makar to bilo itekako loše i tu priča završava – kaže Horvat te dodaje da je hvale vrijedna akcija jedne medijske kuće koja i organizira značajan dio te i sličnih manifestacija tijekom godine, daje za pravo zaključiti kako to Turistička zajednica i Grad Požega niti znaju, niti mogu organizirati. - Najbolji primjer kako dočekujemo naše goste jesu city lightovi na kojima su tako ispucane karte Požege da se doista na njima ne može pronaći niti jedna ulica.
Ministarstvo Turizma pomoglo u dva velika projekta u Požeško Slavonskoj županiji a to su „Požeška kuća“ u iznosu od 500.00,00 kn (uređenje fasade, zamjena stolarije i krovište) te sredstva za „Kuću graševine“ iznos od 172.000 kuna koja će se koristiti za muzejski i muzeografski dio projekta.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Običaj slavonskog kolinja u Zlatnom lugu
NARODNI OBIČAJ KOJI POSTAJE TURISTIČKA ATRAKCIJA – PRVI PUTA ORGANIZIRANI GOSTI NA KOLINJU
EMOVCI DONJI – Da naši slavonski narodni običaji i način života naših starih može biti i turistička atrakcija pokazali su u Krčmi i prenoćištu Zlatni lug. Oni su za grupu gosti iz Zadra organizirali prikaz pravog slavonskog kolinja, na kojemu su i svi, ovisno o njihovim afinitetima sudjelovali u cijelom kolinju.
Naravno sve je započelo slavonskim svinjokoljskim doručkom koji je uvijek bio temeljni obrok Slavonca, jer se nakon toga naporno radilo. Za doručak uz šunku, kulen, kobasice, jer kod pravog gazde toga ostane od lanjskog kolinja, servirani su sirevi i domaći kruh, te kajgana s lukom i slaninom.
Nakon doručka krenulo se u klanje svinja, a u Zlatnom lugu klale su se one crne koje su težile preko 150 kila. U klanje, šurenje i stavljanje na čengele uključili su se gosti vrlo aktivno, a ženski dio je prionuo na izradu pravih slavonskih krafni.
- Mi smo sve Dalmatinke iz Zadra, a imamo muževe Slavonce, barabe, pijance i bećare. Oni su svi u udruzi bećara u Zadru. Ovdje nam je lijepo, do sada smo pomagali u pripremi krofni, a sada idemo pripremati domaći kruh – rekla nam je Sanja i sa svojim kolegicama vrlo rado pozirala s pladnjevima s krofnima koje su išle na dizanje. Kad su muški izrezali slaninu one su se uključile u topljenje masti i pripremi čvaraka.
Prave slavonske kobasice uz naravno mesarskog instruktora uspjeli su Zadrani napraviti u stvarno dužini dostatnoj da opašu Zlatni lug. Za ručak su naravno bile jetrice s bijelim lukom, jetrice u umaku, ražanj, jer posao nije mogao „trpjeti“. Prava fešta uz večeru sa specijalitetima sa svinjokolje slijedi tek kad se posao zgotovi.
- Oduvijek sam smatrao da mi u turističke svrhe moramo više koristiti naš folklor, naše narodne običaje od poljoprivrednih, žetve, berbi, pa evo svinjokolje, vinskih svečanosti, jer to je vrlo interesantno za ljude iz drugih krajeva. Mi smo u ovom paketu gostima ponudili uz dobru hranu i piće i da sami aktivno učestvuju u svemu. Evo za prvi puta imamo jedan autobus gostiju iz Zadra koji o svemu tome nešto znaju ali možda nisu nikada sudjelovali u tome. Mi smo im to pružili i ono su zadovoljni. To će biti jedna od naših okosnica u razvijanju turizma u Zlatnom lugu, aktivni odmor, uz puno aktivnosti, od lova, ribolova, sporta, avanturističkih sadržaja, pa do prezentacije ovakvog jednog običnog događaja, svinjokolje – istakao je Thomas Pandžić.